Novosti
NAJVEĆI EUROPSKI PROJEKT OBNOVE ŠUMA

Obnova šuma oko Osijeka - umjesto topola hrast lužnjak
Objavljeno 7. veljače, 2024.
“Važno je na što duži rok imati stabilne i produktivne šumske ekosustave”

Na ukupno 53,50 hektara šumskih površina smještenih južno od Osijeka obnovit će se kultura euroameričkih topola sadnicama hrasta lužnjaka i šumskih voćkarica, čime će se omogućiti povratak hrasta lužnjaka, naše najvrednije zavičajne vrste šumskog drveća.



Izdašna sredstva


Vijest je to koja je stigla s druge interaktivne radionice projekta SUPERB u kojem sudjeluje 16 europskih zemalja s 36 partnera, a cilj mu je razvoj i implementacija dugoročnih i održivih rješenja i smjernica za obnovu šuma. Prezenteri i voditelji radionice održane u Osijeku bili su voditelji projekta iz Hrvatskog šumarskog instituta i Instituta za nizijsko šumarstvo i životnu sredinu iz Novog Sada, predstavnici Hrvatskih šuma te dionici i zainteresirane strane iz JU Agencije za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Osječko-baranjske županije, Ministarstva poljoprivrede, Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije, Vojvodina šuma, regionalnih i lokalnih udruga i društava iz područja zaštite prirode i lovstva i drugih dionika.

Projekt je financiran s 20 milijuna eura kroz program za istraživanje i inovacije Horizon 2020 Europske komisije dok je ukupna vrijednost doprinosa pojedinih partnera u smislu usluga, ustupljenog zemljišta... još oko 91 milijun eura. Ova su izdašna sredstva osigurala provedbu najvećeg europskog projekta usmjerenog na obnovu šuma te istraživanja i monitoring na 12 demonstracijskih područja diljem Europe koja predstavljaju različite izazove u europskim šumama i širok raspon akcija obnove.

Dragomir Pfeifer iz Hrvatskih šuma prezentirao je dosadašnje aktivnosti i daljnje planove te je sudionike radionice poveo u obilazak pokaznih ploha na području UŠP-a Osijek. Naime, u okolici Nemetina na 50-ak hektara šuma kojima gospodare Hrvatske šume provodi se supstitucija kultura euroameričkih topola, odnosno njihova zamjena u mješovite sastojine hrasta lužnjaka. Sijeku se devitalizirane alohtone topole koje su bile namjenski sađene za potrebe industrije, te se sadi hrast lužnjak nakon što je utvrđeno kako okolišni uvjeti i ponajprije tlo odgovaraju njegovim potrebama. Obavit će se i popunjavanje šumskim voćkaricama.

“Kroz projekt će se s 140.000 eura, na ukupno 53,50 hektara sufinancirati obnova kultura euroameričkih topola sadnicama hrasta lužnjaka i šumskih voćkarica. Navedenim aktivnostima omogućit će se povratak hrasta lužnjaka, naše najvrednije zavičajne vrste šumskog drveća, na dio šumskih površina smještenih južno od Osijeka, konkretno u šumskom predjelu Rosinjska bara uz prigradsko naselje Tenja, te u šumskom predjelu Matica na području naselja Palača u Općini Šodolovci", ističe Pfeifer.

Za nove generacije


Dodaje kako na tom dijelu prevladava poljoprivredno zemljište te stoga svaka šumska površina u takvom okruženju daje izuzetno veliki doprinos kroz proizvodnju svojih općekorisnih funkcija koje su u Hrvatskoj zakonski definirane te ističe kako su najznačajnije općekorisne funkcije šumskih enklava u prevladavajućem poljodjelskom području njihov pozitivni utjecaj na zaštitu tla od erozije, vodni režim i kvalitetu voda, na plodnost tla i povećanje poljodjelske proizvodnje, pozitivan utjecaj na klimu i ublažavanje posljedica klimatskih promjena te doprinos povećanju bioraznolikosti i pružanje utočišta različitim vrstama divljih životinja. "Zbog svega toga važno je na što duži rok imati stabilne i produktivne šumske ekosustave. Provedba ovih projektnih aktivnosti je prema dosadašnjim iskustvima Hrvatskih šuma u ‘potrajnom‘, kako se to danas uobičajeno naziva ‘održivom gospodarenju‘ put k tome cilju. Kroz provedbu ovog projekta razmijenit će se različita europska iskustva u obnovi prirodnih staništa, a nadamo se kako će naša iskustva koja su najvećim dijelom pozitivna, naći svoju primjenu i u zemljama u okruženju", ističe Pfeifer.

Primjerice, ploha na području uz Dravu, između Nemetina i Sarvaša, razminirana je i obnovljena kroz projekt Naturavita vrijedan 50 milijuna eura. U tom je šumskom predjelu na 72,29 hektara, nakon sječe stare, ratnim djelovanjima oštećene kulture euroameričke topole šuma obnovljena zavičajnim vrstama šumskog drveća odnosno sadnjom sadnica hrasta lužnjaka i poljskoga jasena. Danas se, nakon što je prošlo tri vegetacijska razdoblja od sadnje sadnica, već vide obrisi mlade šume u svom punom razvoju. "Kako se poljski jasen obično uzgaja 80, a hrast lužnjak 140 godina, konačni sud o većoj ili manjoj uspješnosti obnove šume dat će neke druge generacije jednako kao što sadašnja generacija baštini veće ili manje uspjehe svojih prethodnika", zaključuje Pfeifer.

Ivan Alilović
SVE VEĆE ŠTETE TRAŽE NOVA ULAGANJA
Dr. sc. Martina Đodan, predstojnica Zavoda za uzgajanje šuma Hrvatskog šumarskog instituta i koordinatorica aktivnosti projekta SUPERB za Hrvatsku istaknula je kako je važnost problematike obnove šuma naglo porasla posljednjih godina na globalnoj, europskoj i nacionalnoj razini. To je potaknuto rapidnim povećanjem štetnih događaja, poput razornog nevremena iz srpnja 2023. godine. “Ne treba zanemariti činjenicu da se ne radi o izdvojenom slučaju, već se mijenja dinamika raznolikih pritisaka na šume sa sve većom učestalosti i razmjerom šteta. Naravno, nove okolnosti zahtijevaju znatna ulaganja, ali ne zaboravimo da je u konačnici financijski, socijalno, pa i biološki najisplativiji način suočavanja s poteškoćama (tj. najbolji pristup obnovi šuma) pametno ulaganje u preventivne mjere, razvoj novih rješenja, pristupa i načina predviđanja odnosno umanjenja rizika,” rekla je.

Možda ste propustili...

PRVI HITNI LET ZABILJEŽEN I U SLAVONIJI

Helikopterska medicinska služba djelovala 26 puta

STAMBENA POLITIKA PRVI PUT U FOKUSU KAMPANJE

Problem cijena i dostupnosti stana nemoguće je ignorirati