Magazin
S INOM NA KAVI: DRUGA STRANA DIPLOMACIJE

Predani smo miru i nastavku približavanja Europskoj uniji
Objavljeno 20. siječnja, 2024.
NJ. EKSC. ASHOT HOVAKIMIAN, VELEPOSLANIK REPUBLIKE ARMENIJE U ČEŠKOJ REPUBLICI ZA ČEŠKU, HRVATSKU, SRBIJU, SLOVENIJU, CRNU GORU TE BOSNU I HERCEGOVINU

Armenija je i dalje snažno predana demokraciji i demokratskim vrijednostima. Posljednjih godina, unatoč svim izazovima s kojima smo se suočili - pandemija COVID-19, rat 2020., agresije na suvereni teritorij Armenije, prisilno raseljavanje više od 100 tisuća ljudi iz Gorskog Karabaha - proces demokratizacije i provedba ambicioznog reformskog programa nisu stali u Armeniji ni na trenutak. Vlada Armenije i dalje ostaje predana naporima demokratske, nenasilne "baršunaste revolucije" iz 2018. godine - kaže u ekskluzivnom intervjuu za Magazin Glasa Slavonije Nj. Eksc. Ashot Hovakimian, veleposlanik Republike Armenije u Češkoj Republici za Češku, Hrvatsku, Srbiju, Sloveniju, Crnu Goru te Bosnu i Hercegovinu, te dodaje:



- Armenija je odlučna da nastavi ovaj put uz znatnu potporu Europske unije. Najnovija manifestacija naše odlučnosti je ratifikacija Rimskog statuta sa strane Armenije. Pridruživanjem ICC-u Armenija je pridonijela jačanju međunarodnog pravnog poretka, a istovremeno je povratila svoje suvereno pravo donošenja odluka na temelju svojih nacionalnih interesa.

Još od raspada Sovjetskog Saveza većinski muslimanski Azerbajdžan u rivalstvu je s kršćanskim susjedom Armenijom. Dvije republike vodile su nekoliko ratova. I sada se Armenija i Azerbajdžan sukobljavaju oko regije Gorski Karabah. Što se zapravo dogodilo?

- Na Južnom Kavkazu sukob u Gorskom Karabahu, čiji su glavni uzrok mržnja i ksenofobija u različitim oblicima te egzistencijalna ugroženost ljudi koji žele živjeti u slobodi i dostojanstvu u svojoj pradomovini, prošle je godine došao u završnu fazu. Nakon devet mjeseci duge opsade, Azerbajdžan je 19. rujna pokrenuo još jednu veliku vojnu ofenzivu protiv naroda Gorskog Karabaha, koja je rezultirala masovnim prisilnim raseljavanjem autohtonog stanovništva. Azerbajdžan je upotrijebio sredstva terora i zastrašivanja, ratne zločine počinila je azerbajdžanska vojska, posebno ciljajući na civilno stanovništvo, djecu, starije osobe. U ovom trenutku možemo konstatirati da je uz tihu suglasnost međunarodne zajednice Azerbajdžan postigao svoj dugogodišnji cilj - dobiti teritorij Gorskog Karabaha bez armenskog stanovništva.

No ni nakon što je to učinjeno, težnje azerbajdžanske strane nisu prestale. Sada je cijeli suvereni teritorij Republike Armenije postao meta našeg susjeda. To, uz kontinuiranu ratobornu retoriku i prijetnje upotrebe sile, odbijanje dolaska na sastanke koje organiziraju međunarodni čimbenici, uključujući SAD i EU, govori da ta država nije iskreno zainteresirana za mir i stabilnost u našoj regiji.

PROTIV SVAKOG NASILJA


Iza nas je turbulentna godina s valom sukoba, ratova, kriza i drama, zapaljive retorike i globalnih izazova sa svih strana... Kako se u tako složenom međunarodom kontekstu snalazi, recimo tako, Armenija?

- Armenija se trenutno suočava s golemim izazovima. Napori moje vlade i svih nadležnih tijela usmjereni su na rješavanje humanitarne situacije prisilno raseljenog armenskog stanovništva Gorskog Karabaha, koje je, kao rezultat primjene sile, u roku od tjedan dana moralo napustiti svoje kuće i pobjeći. U tom smo smislu zahvalni EU-u i njegovim državama članicama na humanitarnoj pomoći Armeniji kao odgovoru na masovni priljev ljudi iz tog područja. No unatoč humanitarnoj katastrofi u Gorskom Karabahu Armenija ostaje predana otvaranju nove ere mira u Južnom Kavkazu i vjeruje da je to još uvijek moguće. Za pretvaranje te mogućnosti u stvarnost potreban nam je recipročan istinski angažman Azerbajdžana i snažna potpora međunarodnih aktera našim naporima, koji se temelje na dobro razrađenim i dobro poznatim načelima.

Armenija trenutno radi na nacrtu sporazuma o miru i uspostavi odnosa s Azerbajdžanom te se nada da će ga potpisati u nadolazećim mjesecima. Načela nacrta sporazuma uključena su u Izjavu iz Granade od 5. listopada 2023., zajedničku izjavu francuskog predsjednika Macrona, njemačkog kancelara Scholza, predsjednika Europskog vijeća Michela i armenskog premijera Pashinyana, a temelje se na: uzajamnom priznavanju teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta, provođenju razgraničenja i uzajamnom priznavanju granica, otvaranju svih regionalnih komunikacija, prometne infrastrukture, uz puno poštovanje suvereniteta i jurisdikcije zemalja, kao i na temelju načela jednakosti i reciprociteta.

Armenija ostaje spremna za pregovore i potrebno je da Azerbajdžan prestane odbijati prijedloge posrednika da se sastanemo i finaliziramo mirovni sporazum. Kako bismo osigurali taj cilj, potrebni su nam istinski napori svih zainteresiranih strana i međunarodne zajednice da okrenemo stranicu nasilja na Južnom Kavkazu i ojačamo međunarodni poredak temeljen na pravilima.

Kako ocjenjujete stanje u EU-u i mogućnost armenskog pridružvanja EU-u?

- Teško je održati demokraciju ako ne postoji pogodno okruženje. Urušavanje europske sigurnosne arhitekture, porast autoritarizma u svijetu, masovna kršenja Povelje UN-a s jedne strane i demokratskih vrijednosti s druge strane tjeraju na ozbiljno promišljanje o tome kako bi se EU trebao pozicionirati. A to zahtijeva ne samo jačanje veza EU-a s istočnim partnerima nego i poticanje suradnje među istočnim partnerima.

Toplo pozdravljamo odluku Europske komisije da preporuči Europskom vijeću da otvori pregovore o pristupanju Moldavije i Ukrajine te da Gruziji dodijeli status kandidata. Tu odluku pozdravlja ne samo armenska vlada nego i narod Armenije, koji također ima europske aspiracije. Napredak tog trojca postat će dodatni most za one partnere koji imaju čvrstu namjeru i odlučnost približiti se Europskoj uniji. Ne samo što smo predani nastavku tog puta nego i približavanju Europskoj uniji, u onoj mjeri u kojoj EU to smatra mogućim.

Posljednjih nekoliko godina imali smo impresivnu evidenciju zajedničkog rada na približavanju Armenije EU-u. Surađujemo na provedbi reformske agende, na realizaciji vodećih inicijativa od 2,6 milijardi eura i u mnogim drugim područjima. Nedavno smo pokrenuli politički i sigurnosni dijalog Armenije i EU-a na visokoj razini. Također bih trebao pohvaliti odluku EU-a da rasporedi i ojača promatračku misiju duž državne granice između Armenije i Azerbajdžana. Štoviše, EU je važan partner armenske mirovne agende u pružanju pomoći našim naporima u uspostavljanju mira i stabilnosti na Južnom Kavkazu.

MIR NEMA ALTERNATIVU


Kakve su mogućnosti međusobnog povezivanja Armenije s drugim zemljama u okruženju, kao i šire?

- Armenija je nedavno predstavila projekt "Raskrižja mira", kao znak naše predanosti uspostavi mira i suradnje u regiji i šire. U središtu tog projekta je razvoj regionalnih komunikacija obnavljanjem, izgradnjom cesta, željeznica, cjevovoda, postavljanjem kabela i električnih vodova. Armenija je također zainteresirana za pridruživanje projektu Crnomorskog električnog kabela i nadamo se da će Europska unija podržati tu težnju svojim mehanizmima. Bit tog projekta je razvoj komunikacija između Armenije, Turske, Azerbajdžana i Islamske Republike Iran obnovom, izgradnjom i radom cesta, željeznica, cjevovoda i druge energetske infrastrukture. Željezničke pruge koje prolaze jugom i sjeverom Armenije već tridesetak godina ne funkcioniraju regionalno, kao ni mnoge autoceste koje povezuju istok i zapad, a s ponovnom aktivacijom tih cesta nastala bi kratka i učinkovita ruta koja povezuje Kaspijsko jezero s Mediteranom, kako željeznicom tako i cestom. U istom smjeru, te željezničke i cestovne komunikacije mogle bi postati učinkovita ruta koja povezuje Zaljev s gruzijskim lukama na jugoistočnoj obali Crnog mora. Takav bi projekt donio goleme koristi svim zemljama regije. Štoviše, zajednička izjava nedavno usvojena s Azerbajdžanom u vezi s razmjenom zatvorenika i pristankom Armenije u svezi sa summitom COP29 još su jedan dokaz naše odlučnosti da postignemo mir i stabilnost na Južnom Kavkazu. Nadamo se da će nakon tog pozitivnog impulsa Azerbajdžan pristupiti mirovnom procesu.

S obzirom na razmjere napetosti i neriješenih pitanja, postoji li u Armeniji strah i za očuvanje armenske kulturne baštine na područjima koja su sada pod nadzorom Azarbedžana?

- Uz prisilno raseljavanje stanovništva Gorskog Karabaha, koje je masovno migriralo u Armeniju, postoje znatne posljedice koje proizlaze iz agresije velikih razmjera na materijalnu i nematerijalnu armensku kulturnu baštinu u Gorskom Karabahu. Kao posljedica vojne ofenzive, cjelokupna armenska kulturna baština regije pala je pod kontrolu Azerbajdžana.

Od jeseni 2020., kada je Azerbajdžan započeo svoj rat velikih razmjera protiv Gorskog Karabaha i stekao kontrolu nad dijelom regije i vrijednom armenskom kulturnom baštinom, Republika Armenija dosljedno izražava zabrinutost zbog očekivanih budućih opasnosti vezanih uz golemu vjersku i kulturnu baštinu u Gorskom Karabahu i oko njega. Neposredne prijetnje s kojima se suočava naša baština dobro su dokumentirali međunarodne organizacije, ugledne institucije za ljudska prava i neovisni stručnjaci.

Mjere koje poduzima Azerbajdžan kršenje je pravno obvezujuće odluke o privremenim mjerama koju je izdao Međunarodni sud pravde 7. prosinca 2021., kojom Azerbajdžan mora poduzeti sve potrebne mjere za sprječavanje i kažnjavanje činova vandalizma i oskvrnuća koji utječu na armensku kulturnu baštinu. Odbijanje Azerbajdžana da omogući pristup misiji UNESCO-a za utvrđivanje činjenica u zoni sukoba u Gorskom Karabahu još je jedan jasan pokazatelj neposredne prijetnje uništenja bilo kakvog dokaza o civilizacijskoj prisutnosti Armenije u regiji, kao što je to bilo s azerbajdžanskim uništenjem armenske kulturne baštine u Nahičevanu između 1997. i 2006., prije svega 89 srednjovjekovnih crkava, 5840 srednjovjekovnih hačkara (kamenih križeva) i 22.000 nadgrobnih spomenika.

Budući da Armenija trenutačno nema pristup vjerskim i kulturnim dobrima na teritorijima Gorskog Karabaha, također smo lišeni svake mogućnosti da ih zaštitimo. Stoga je učinkovita reakcija naših međunarodnih partnera, kojima je prioritet očuvanje kulturne baštine u cijelom svijetu, stvar najveće hitnosti.

VEZE S HRVATSKOM


Kako ocjenjujete odnose Hrvatske i Armenije?

- Prvi službeni posjet nekog hrvatskog ministra vanjskih poslova održan je 7. i 8. veljače 2023. Ministar Grlić Radman razgovarao je o suradnji u različitim područjima - od političkog dijaloga do gospodarstva, znanosti i kulture, te o aktualnim vanjskopolitičkim temama s Araratom Mirzoyanom, ministrom vanjskih poslova Armenije, nakon čega je potpisan Memorandum o razumijevanju i suradnji između diplomatskih akademija Armenije i Hrvatske. Izražena je spremnost Hrvatske da u partnerstvu s EU-om pomogne Armeniji u provedbi reformi razmjenom iskustava, znanja i najboljih praksi. Ministar je dodao da bi jedinstveno hrvatsko tranzicijsko iskustvo moglo biti od velike vrijednosti za Armeniju.

Tom prigodom istaknuo je značajnu ulogu Europske unije u posredovanju u mirovnim pregovorima, kao i ulogu mirovne misije EU-a u stvaranju preduvjeta za mirovne pregovore. Ministar Grlić Radman stigao je u Erevan s izaslanstvom hrvatskih gospodarstvenika, te je s armenskim ministrom gospodarstva Vahanom Kerobyanom otvorio prvi Hrvatsko-armenski gospodarski forum.

Istovremeno sastao se s armenskim premijerom Nikolom Pashinyanom, predsjednikom Vahagnom Khachaturyanom, predsjednikom Nacionalne skupštine Alenom Simonyanom, ministrom gospodarstva Vahanom Kerobyanom i katolikosom Karekinom II. U sklopu službenog posjeta ministar je obišao i Centar za kreativne tehnologije TUMO, Spomenik genocida nad Armencima, te se poklonio žrtvama. Nakon tog posjeta, 7. i 8. srpnja 2023., ministar vanjskih poslova Armenije Ararat Mirzoyan prvi je put sudjelovalo na Dubrovačkom forumu.

Ove godine u srpnju obilježavamo 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa Armenije i Hrvatske, a planirane su i neke važne aktivnosti. Već u studenom prošle godine otvorili smo vrlo lijepu izložbu armenske umjetnice Aline Gishyan, koja živi u Hrvatskoj, a postala je poznata po svojim keramičkim narovima i ukrasnim tanjurima s armenskim i glagoljskim pismom. No u širem ekonomskom smislu postoje dobri preduvjeti za bolju robnu razmjenu između naše dvije zemlje. Uvoz iz Hrvatske u Armeniju iznosio je 4,225.400 dolara za siječanj - rujan 2023., u usporedbi sa 684.400 dolara za isto razdoblje 2022., što pokazuje porast od čak šest puta...

Ina Stašević
Ministar Mirzoyan u Hrvatskoj

U četvrtak i petak, 18. i 19. siječnja, Hrvatska je bila domaćin ministru vanjskih poslova Armenije, Araratu Mirzoyanu, koji je boravio u službenom posjetu našoj zemlji. Tijekom posjeta ministar Mirzoyan susreo se s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem, ministrom Gordanom Grlić Radmanom, te predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti s kojima je razgovarao o bilateralnim odnosima, o jačanju diplomatske i ekonomske suradnje, političkoj i sigurnosnoj situaciji na Istoku i jugoistoku Europe. (I.S.)

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana