Magazin
TEMA TJEDNA: KLASNE PODJELE

Dobri predznaci: Srednja klasa, za koju se mislilo da nestaje, posljednjih se godina oporavlja
Objavljeno 13. siječnja, 2024.
Znanstvenici su tri godine istraživali hrvatsko društvo, te su krajem 2020. identificirali tri klase - malu elitu na vrhu, nešto više ljudi u sredini i većinu na dnu klasne hijerarhije...

Prema najnovijim podatcima HNB-a, u Hrvatskoj su 964 milijunaša, čija štednja premašuje 2,4 milijarde eura. U ukupnom broju štediša oni imaju udio od samo 0,03 posto, no u ukupnoj štednji njihov je udio gotovo 6,9 posto. Takvo financijsko bogatstvo u rukama malog broja građana upućuje na snagu elite, ali i postavlja pitanje gdje je srednje klasa, dok u isto vrijeme svaki peti stanovnik živi na granici siromaštva.



U tom i takvom, širem kontekstu, znanstvenici su tri godine istraživali hrvatsko društvo, te su krajem 2020. identificirali tri klase. Hrvatsko društvo ima malu elitu na vrhu, nešto više ljudi u sredini i većinu na dnu klasne hijerarhije. Premda su podatci stari nešto više od tri godine, relevantni su i danas, u smislu klasnih podjela u društvu kakvo je hrvatsko. Sociolog Mirko Petrić, stručni savjetnik pri Institutu društvenih znanosti "Ivo Pilar" - Područni centar Split te viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, koji se s kolegama već godinama bavi klasnim analizama, ističe da pitanje klasa nije samo ekonomsko pitanje, jer je niz čimbenika koji utječu na nečije uvjete života i klasni položaj, a koji su za različita društva drukčiji. "Uzimajući u obzir različite generatore nejednakosti koji dovode do razlika u ‘društvenim moćima‘, odnosno razlika u tome koliko netko može nešto postići znanjima, vezama, novcem, u hrvatskom društvu postoji vrlo tanak sloj elite, koji se račva na ‘političku‘ i ‘estradnu‘ frakciju. U prvoj su vodstva glavnih političkih stranaka, osobito kad su na vlasti i zauzimaju ključne državne položaje, sam vrh crkvene hijerarhije, kao i najviši slojevi aparata državne sigurnosti, nekadašnjeg i sadašnjeg, te sudstva. Glavni resurs im je politička moć, koja donosi društvene povlastice. U elitu se ubrajaju i veliki postsocijalistički poduzetnici koji su bogatstvo uglavnom stekli tranzicijskom privatizacijom, voditelji hrvatskih podružnica međunarodnih banaka i korporacija, vlasnici najpoznatijih odvjetničkih ureda i na kraju poduzetnici i menadžeri koji na različite načine posluju u ‘sivoj zoni‘. Tu su još estradne zvijezde i sportaši, i to osobito ako igraju za strane klubove. To je ‘elita‘ u Hrvatskoj, to su povlaštene grupe sa snažnim društvenim moćima", govori Petrić.

ELITA I SIROTINJA


Na pitanje tko je danas srednja klasa u Hrvatskoj, Petrić navodi: "Grupu koja raspolaže s manje društvenih moći, koja je osrednje bogata različitim kapitalima, čine dvije frakcije: s jedne strane su oni koji žive od svog visokokvalificiranog stručnog rada, središnji resurs im je diploma i stručno znanje. Nisu osobito dobro plaćeni ako se usporede sa zapadnim standardima, ali još si mogu priuštiti ‘pristojnu egzistenciju‘. S druge strane na osrednjoj razini kapitala postoji i klasna frakcija koju smo nazvali ‘socijalnom‘ i koja živi od političkih i drugih neformalnih veza. Slabije je obrazovana od prethodne, ‘kulturne‘ frakcije, 10 % ima fakultet, još ih je nešto s višom školom, ali većina ima srednju školu. Također imaju manje formalne prihode od ‘kulturne‘ frakcije, ali je ukupno znatno bogatija vlasništvom, u rasponu od vrijednih nekretnina i automobila do obradive zemlje."

Upitan koliki se postotak građana ubraja u elitu, a koliki u preostale klase, Petrić uzvraća: "Može se procijeniti da se u elitu ubraja četrdesetak tisuća ljudi, odnosno približno 1 % stanovništva. Kad je riječ o klasi osrednje razine kapitala, pripadnika ‘kulturne‘ frakcije imamo 11 %, a ‘socijalne‘ frakcije 8 %. U vrijeme provođenja istraživanja u uzorku je bilo 16 % pripadnika agrarne frakcije klase siromašne kapitalima, 25 % ‘rurbanih‘ i 12 % manualno-uslužne frakcije", kaže Petrić. Pripadnicima 12 tisuća dolarskih milijunaša, koliko ih je ipak prema procjenama međunarodnih konzultantskih kuća u Hrvatskoj, u potrošačkom smislu samo je nebo granica, kaže Petrić. No kako žive ostali građani? "Jasno je da si klase siromašne kapitalima ne mogu ekonomski priuštiti ono što mogu oni u sredini. Neki pripadnici klase siromašne kapitalima ne mogu sebi dopustiti kupovanje odjeće drugdje nego na štandovima na tržnici, odlaske na kulturne priredbe, ni na sportske utakmice ili seoske sajmove, a kamoli ljetovanje izvan mjesta boravka. Pripadnici klase osrednje razine kapitala pak redovito odlaze u restorane s prijateljima, ljetuju često izvan mjesta boravka, kupuju odjeću u inozemstvu", govori Petrić. Iako se tradicionalno u višu srednju klasu ubraja znanstvenike, liječnike, sveučilišne profesore, suce, odvjetnike, zaposlene u IT sektoru, velike su razlike među njima ne samo po zanimanjima nego i po položaju i utjecaju... Vrlo su mali izgledi da će se pripadnici klase s osrednjim kapitalima vjenčavati ili prijateljevati blisko s nekim iz klase siromašne kapitalima", odgovara Petrić. Tko je sve danas radnička klasa, vodeći računa i da je u radničkoj klasi i dio visokoobrazovanih zbog nesigurnih radnih mjesta i niskih plaća? "To su ljudi koji su u prekarnom položaju i intenzivno su eksploatirani na više osnova, a ne moraju nužno ni raditi u tvorničkim uvjetima. Često rade u trgovini i turizmu", zaključuje Petrić.

Zdenko Babić iz perspektive ekonomista i profesora socijalne politike zagrebačkog Pravnog fakulteta ne slaže se da nestaje srednja klasa. "Problem je što se zbog nesigurnih poslova, unatoč visokom obrazovanju radnika i rasta uslužnog sektora, istopio dio niže srednje klase." Predrag Bejaković s Instituta za javne financije najvećim problemom smatra razmjerno slabu dohodovnu mobilnost, jer, za razliku od zapadnih zemlja, kod nas ljudi koji su siromašni, a trude se i rade, ostaju siromašni. "Kod nas djeca bogatih roditelja ostaju bogata, a djeca siromašnih ostaju siromašna", zaključuje Bejaković.

Nadalje, oni na vrhu klasne hijerarhije u kriznim će se situacijama lakše snaći od onih na dnu. U tom kontekstu važno je postaviti pitanje: Kako strukturno prepoznati tko čini one na vrhu, a tko društveno ranjive skupine te koji je njihov udio u Hrvatskoj, ali i kako se ljudi osjećaju vezano uz takvu klasnu strukturu? Upravo to pitanje središnja je tema istraživanja "Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti", čiji je nositelj Sveučilište u Zadru, a istraživanje je provela dr. sc. Karin Doolan, predvodeći veći tim stručnjaka. Prema tom istraživanju, mjereno u postotcima, na vrh društva zasjela je malobrojna klasa onih koji žive znatno bolje od ostalih i nju čini oko 12 posto ispitanika, ispod nje je srednja klasa s 29 posto ispitanika, zatim najbrojnija, radnička, klasa s njih 44 posto, a na dnu je niža klasa s 15 posto ispitanika. U usporedbi s drugim europskim zemljama, prema Doolan, u Hrvatskoj postoji nešto manji udio ljudi na vrhu, nešto manja srednja klasa i veći udio onih na dnu klasne hijerarhije. Te razlike čine nešto više od pola ispitanika ljutitima, oko trećinu ispitanika tužnima, a samo je desetina njih indiferentna prema tome, objašnjava Doolan. Istodobno, postoji svojevrsni prijezir prema političkim i ekonomskim elitama, u smislu da nisu zaslužile imati bogatstvo i moć kojima raspolažu. Istodobno, čini se da je srednja klasa stalna poželjna "destinacija" brojnih Hrvata jer ju se doživljava kao klasu u kojoj ljudi dobro žive. Što se tiče niže klase, čija je česta slika prebiranje po kontejnerima, prema njoj sudionici iskazuju sažaljenje, kaže Doolan.

POZITIVAN UTJECAJ


U nas se, također treba navesti, srednja klasa definira uglavnom opisno, bez kvantifikacija. "Danas se pod pojmom srednja klasa podrazumijeva društveni sloj čiji pripadnici sebi i svojoj obitelji bez većih problema mogu priuštiti ‘pristojan‘ standard života, odnosno sav prihod ne troše isključivo za zadovoljavanje najelementarnijih egzistencijalnih potreba", piše, primjerice, portal finance.hr (autorica Lucija Benko). "Danas bi srednja klasa jedino mogle biti menadžerske pozicije jer ostala zanimanja lagano prelaze u prekarijat", upozorila je sindikalistica Ana Miličević Pezelj. Brojnost njezine srednje klase za svaku je zemlju prvorazredno ekonomsko, ali ne samo ekonomsko pitanje. Što je udio srednje klase u društvu manji, to je veći jaz između bogatih i siromašnih, a samim time i veće siromaštvo. Uglavnom, novčano gledano, u Hrvatskoj se pripadnikom srednje klase zaposlenih može smatrati već i svaki građanin koji prima prosječnu mjesečnu plaću između 820 i 2200 eura.

Na kraju, nužno je istaknuti još jedan važan aspekt kad se radi o klasnom društvu na hrvatski način, osobito vezano uz srednju klasu. Naime, ako u širi kontekst uključimo pozitivan utjecaj kriznih mjera i reformskih zahvata koje poduzima Plenkovićeva vlada posljednjih godina (veće plaće i mirovine, porezna rasterećenja, rast BDP-a, oporavak gospodarstva...), može se zaključiti da srednja klasa pokazuje znakove oporavka, pa i revitalizacije na duže razdoblje. Naravno, izazova je i dalje puno, za porast životnog standarda građana, srednje i niže klase, recimo tako, nužno je poduzimanje novih mjera, daljnih reformskih zahvata i prije svega odgovornost u provođenju ekonomskih i svih drugih politika. Smjer je jedan, a stranputica više, no društveni optimizam može dati novi zamah na putu u sretniju budućnost, da zaključimo u optimističnom tonu.

Damir Gregorović
OECD: Srednja klasa je krucijalna za svako društvo
Nije svejedno živi li u Hrvatskoj 20 do 30 posto pripadnika srednje klase ili 80 posto, kao navodno u Americi. Ne samo što nije svejedno nego je to za društvo i ekonomiju i krucijalno pitanje, tvrdi OECD. “Snažna i prosperitetna srednja klasa krucijalna je za svako uspješno gospodarstvo i kohezivno društvo. Srednja klasa održava potrošnju, potiče velik dio ulaganja u obrazovanje, zdravstvo i stanovanje, te s poreznim doprinosom igra ključnu ulogu u podržavanju sustava socijalne zaštite”, navodi se u predgovoru velike studije “Pod pritiskom: Stiješnjena srednja klasa” Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), pa zaključuje: “Zajednice sa snažnijom srednjom klasom trpe manje kriminala, uživaju u višim razinama povjerenja i životnog zadovoljstva, kao i većoj političkoj stabilnosti i boljem upravljanju državom.”

Pripadnicima 12 tisuća dolarskih milijunaša, koliko ih je ipak prema procjenama međunarodnih konzultantskih kuća u Hrvatskoj, u potrošačkom smislu samo je nebo granica, kaže Petrić.

Najčitanije iz rubrike