Magazin
TEMA TJEDNA: MIROVINSKA REFORMA

Korak u pravom smjeru, u korist umirovljenika
Objavljeno 9. prosinca, 2023.
OPORBA PONOVO PROTIV: NEARGUMENTIRANIM TEZAMA I KATASTROFIČNIM PREDVIĐANJIMA PLAŠI UMIROVLJENIKE I JAVNOST...

Još prije početka rasprave o paketu izmjena zakona o sustavu mirovinskog osiguranja oporba je u Hrvatskom saboru upozoravala da se njima grubo zadire u sustav mirovinske sigurnosti, dok su iz redova HDZ-a to opovrgavali. Uglavnom, sporenja oko mirovinske reforme svode se na pitanja radi li se o novim koracima prema stabilizaciji - poboljšanju i unapređivanju održivosti sustava ili ulasku u rizik alternativnog fonda.



Podsjetimo, ministar Marin Piletić u Saboru je krajem studenoga predstavio paket zakona za unaprjeđenje kapitaliziranog mirovinskog sustava, odnosno za jačanje trostupnog mirovinskog sustava i veću aktivnost obveznih mirovinskih fondova u hrvatskom gospodarstvu. Ova, svojevrsna reforma II. i III. mirovinskog stupa, obuhvaća izmjene Zakona o obveznim mirovinskim fondovima, Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, a paralelno s njima i Zakon o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. "Osnovni cilj je povećati prinose mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati višim iznosima mirovina iz kapitaliziranog sustava te povećanjem broja korisnika koji biraju isplatu mirovine iz oba mirovinska stupa", istaknuo je Piletić, te još dodao: "Predloženim izmjenama osiguravamo preduvjete za daljnje jačanje mješovitog mirovinskoga sustava i unaprjeđenje kapitalizirane štednje, jer jedino na taj način možemo osigurati adekvatnije mirovine našim budućim umirovljenicima". Istaknuo je i da se žele povećati prinosi obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kroz uvođenje nove vrste imovine u koje društva mogu ulagati, a omogućavanjem uvođenja obveze ulaganja od minimalno pet posto sredstava obveznih mirovinskih fondova A i B kategorije u alternativni investicijski fond s garancijom povrata ukupnog ulaganja (kao zamjena ulaganja u državne obveznice), omogućit će se i potaknuti veća aktivnost obveznih mirovinskih fondova u gospodarstvu. Zaključno je naglasio da jačanje trostupnog mirovinskog sustava pridonosi podjeli tereta osiguranja adekvatnih mirovina između državnog proračuna i samih osiguranika te je, u ovim uvjetima demografskog starenja, opcija koja dugoročno ima najviše izgleda za uspjeh.

RAZUMNO I NERAZUMNO


Nema govora o nacionalizaciji mirovinske štednje, osnovni je cilj "minireforme" drugog i trećeg mirovinskog stupa povećati prinose mirovinskih fondova, što će u konačnici rezultirati višim mirovinama. Inače, Vlada je, nastavkom mirovinske reforme od 1. siječnja 2023., i zakonskim izmjenama, unaprijedila mirovinski sustav generacijske solidarnosti, te je za to u ovoj godini osigurala više od 881 milijun eura.

Oporba je, kao i inače u svemu, nezadovoljna iznesenim prijedlozima, dok je dio ustvrdio da "zakoni grubo zadiru u sustav mirovinske sigurnosti". To je izazvalo i reakciju HDZ-ove Majde Burić, koja smatra kako oporba straši umirovljenike umjesto da iznosi točne podatke. Istaknula je kako su sve mirovine za mandata premijera Plenkovića rasle za više od 53 posto, a one najniže za čak 67 posto. "Jedino jačanjem kombiniranog sustava mogu se osigurati više mirovine u budućnosti"; poručila je Burić, zaključivši: "Lažna je teza o tzv. nacionalizaciji i privatizaciji mirovinske štednje."

A što nova reforma nosi, kako će odgovoriti na nadolazeće izazove te koje potencijalne opasnosti nosi osnivanje alternativnog investicijskog fonda, pokušalo se odgovoriti i u HRT-ovoj emisiji "Otvoreno". Ravnateljica Uprave za mirovinski sustav Melita Čičak objasnila je zašto se krenulo u novu mirovinsku reformu. "Ne krećemo ponovno u novu mirovinsku reformu, nego u nastavak mirovinske reforme. Mirovinski sustav je živo tkivo koje se stalno mora pratiti. Trebamo stalno intervenirati u cilju osiguravanja održivosti i adekvatnosti", rekla je Čičak. Podsjetila je da je "početkom godine napravljena minireforma prvog mirovinskog stupa", te dodala: "Za više od 500 tisuća umirovljenika povećali smo mirovine, i to obiteljske za 10 posto, a najniže za tri posto. Uveli smo izuzetan institut u naš sustav, a to je obiteljski dodatak uz mirovinu od 27 posto. Nakon tih intervencija, s obzirom na to da se radi o prvom stupu, a mi imamo mješoviti sustav - došlo je vrijeme da napravimo odgovarajuće iskorake u kapitaliziranoj mirovinskoj štednji", zaključila je Čičak.


Saborska zastupnica stranke Centar Marijana Puljak iznijela je svoj komnentar: "Ovim zakonom Vlada naređuje drugom mirovinskom stupu da pet posto svoje netoimovine prebace u alternativni investicijski fond s državnom garancijom. Ja napominjem da je to jedna inovacija u svijetu", rekla je Puljak, te dodala: "To je jedan rizičan fond, ali čim ima državnu garanciju, znači da će onaj tko upravlja tim fondom - upasti u ‘moralni hazard‘, moći će investirati tu imovinu puno rizičnije nego inače, jer zašto bi vodio računa kada će imati garanciju države da pokrije povrat". Čičak joj je odgovorila rekavši da su "mehanizmi državnih garancija poznati" te da se "sredstva građana neće dovesti u pitanje".

Potpredsjednik Hrvatskog sabora i predsjednik Socijaldemokrata Davorko Vidović osvrnuo se na svoje vrijeme ministrovanja kada je provedena mirovinska reforma. "Da kažem nešto u prilog mjerama koje su bile u Saboru. Dobar su prilog jačanju i poboljšanju kapaciteta drugog mirovinskog stupa. Posebno se to odnosi na činjenicu da se omogućava veći iznos uzimanja jednokratne isplate mirovina. Zalagao bih se i za veću mogućnost fleksibilnijega participiranja korisnika - budućih umirovljenika", rekao je Vidović. Još je istaknuo kako je "vrlo dobro što se išlo prema pojeftinjenu poslovanja" te se "povećava efikasnost i ono što će budući umirovljenici dobiti". "Kada je riječ o alternativnom mirovinskom fondu, ja sam vrlo skeptičan zbog činjenice da ne znam što stoji iza cijele priče..." Na pitanje je li dobra ideja ukidanje drugog mirovinskog stupa kako su to učinile Češka i Poljska odgovorio je da takvi postupci nisu argumentirani: "Cijela Europa ima drugi mirovinski stup. Cijeli svijet ga ima, samo se obveznost na drukčije načine definira. Kod nas zakonom, a u većini europskih zemalja - kolektivnim ugovorima. Onda država, vlada ili ministri to mogu obvezati za neku djelatnost ili branšu. Ti prigovori nisu nikada ničim argumentirani osim činjenicom da su Poljska i Češka zemlje koje su se našle u financijskim problemima i pokupili taj novac", zaključio je predsjednik Socijaldemokrata.

Nezavisni zastupnik, bivši HSU-ovac, Silvano Hrelja upozorio je kako "smo počeli dramiti prerano" te da je ovo faza u kojoj se tek stvaraju pretpostavke za novi fond. Podsjetio je kako su fondovi i dosad ulagali u hrvatsko gospodarstvo te da su i gubili i dobivali. Podsjetio je i kako obvezni fondovi i danas ulažu u alternativne investicijske fondove, ali i da su "pokazatelji dobri". Upozorio je kako "se mora negdje ulagati" jer su obveznice na najnižoj razini. To tako jednostavno funkcionira i mi ne možemo biti skeptici prema svemu, zaključio je Hrelja. Čičak je potvrdila kako niti jedna druga zemlja nema drugi mirovinski stup na način kako ga je definirala Hrvatska, ali i rekla da svaka država uređuje svoj mirovinski sustav. Objasnila je i kako bi se obavljao nadzor alternativnog fonda: "Neće država postaviti upravitelja. Alternativni državni fond dostavit će svoju strategiju ulaganja, prijedlog ministarstvu financija. Prema određenim pravilima će se procijeniti njegova opravdanost". Superviziju će raditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga koja nadzire i tržište kapitala, zaključila je.

DEMAGOGIJA NA DJELU


Sve u svemu, svaka najava poboljšanja mirovinskog sustava trebala bi buditi nadu u to da će se situacija popraviti. S druge strane, mirovinska reforma trebala bi ujedno potaknuti Hrvate i na kasniji odlazak u mirovinu, što je također jedno od važnijih pitanja, a oko čega se također vode zbunjujuće rasprave. Inače je za uobičajeno zbunjivanje javnosti "zadužen" kao i u drugim slučajevima veći dio oporbe, prije svega zato što sve, pa i najavljenu mirovinsku reformu u predstavljenom obliku želi iskoristiti za vlastite populističke predizborne interese pod krinkom da se brinu za sudbinu umirovljenika danas i sutra. To je legitimno, izbori su u pitanju i sve je dopušteno u borbi za glasove birača iduće superizborne godine. Ako tome i nije tako, izostanak šire i dublje argumentirane rasprave od oporbe može upućivati i na to da u mnogočemu neki "stručnjaci" zapravo i ne razumiju o čemu se u toj reformi radi. Ili razumiju pa se prave (namjerno) da ne razumiju. Za hrvatsku političku arenu ništa neuobičajeno u komunikacijskoj politikantskoj praksi.

Damir Gregorović
Sporni drugi stup?
Mini mirovinska reforma je i pokušaj da 2. mirovinski stup postane bar malo atraktivniji za dva milijuna potencijalnih korisnika jer u ovom trenutku on se, navodno, golemoj većini - ne isplati. Jer kako pokazuje dosadašnja praksa, biraju ga oni s većim plaćama, koji očekuju i veće mirovine. No kritičari promjena još kažu da one ionako neće pomoći građanima s prosječnim mirovinama, nego da će se dodatno obogatiti oni s najvećim primanjima. Neki su analitičari izračunali da se drugi stup isplati samo onima kojima je prosječna plaća tijekom cijelog radnog vijeka bila veća od 1600 eura.

Vlada je, nastavkom mirovinske reforme od 1. siječnja 2023., i zakonskim izmjenama, unaprijedila mirovinski sustav generacijske solidarnosti, te je za to u ovoj godini osigurala više od 881 milijun eura...

Prema tumačenjima, jačanje trostupnog mirovinskog sustava pridonosi podjeli tereta osiguranja adekvatnih mirovina između državnog proračuna i samih osiguranika...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana