Magazin
TEMA TJEDNA: MIROVINSKA REFORMA

Danko Špoljarić: Budući umirovljenici mogu mirno spavati
Objavljeno 9. prosinca, 2023.
DR. SC. DANKO ŠPOLJARIĆ Prof. struč. stud. s Effectus Visokog učilišta u Zagrebu

Od svih reformi, provedenih i onih koje se tek trebaju provesti, mirovinska reforma bila je i ostala jedno od temeljnih pitanja oko kojeg se u Republici Hrvatskoj stalno vode rasprave, pa i sada kad je iz Vlade stigla najava reformskog zahvata u jednom segmentu dosadašnjeg mirovinskog sustava.



Za komentar svega što se zbiva oko mirovinske reforme/mirovinskih reformi, o čemu slušamo posve suprotstavljenja mišljenja vladajućih i oporbe, zamolili smo dr. sc. Danka Špoljarića, prof. struč. stud. s Effectus Visokog učilišta u Zagrebu.

- Svaka mirovinska reforma politička je i financijska tema. Godine 2002. u Hrvatskoj je (nakon drugih tranzicijskih zemalja) provedena djelomična privatizacija mirovinskog sustava i to tako da se dio iznosa (5 %) obveznog mirovinskog doprinosa, koji se svakom zaposlenom od svake plaće oduzima u visini od 20 %, preusmjerio na osobni račun svakog zaposlenog. Sredstva se preko četiri obvezna mirovinska fonda (svi u vlasništvu stranih banaka) plasiraju u dionice i obveznice s ciljem da se osiguraniku/budućem umirovljeniku ostvari novčani prinos. Ukupna prikupljena imovina obveznih mirovinskih fondova danas iznosi oko 20 milijardi eura i oni su velik institucionalni investitor na tržištu kapitala, a njihov financijski potencijal važan svakoj vladi.

Praćenjem načina ulaganja sredstava obveznih mirovinskih fondova očito je uočeno da se prikupljena sredstva ulažu prekonzervativno ("ziheraški"), u državne obveznice i ostale državne vrijednosne papire, što je najsigurnije ulaganje, ali ostvaruje minimalan prinos na računima budućih umirovljenika (što manji rizik ulaganja, to manja zarada).

Koji su pozitivni, a koji eventualno negativni aspekti mirovinske reforme kakvu je odnedavno prezentira i planira provesti Vlada? Vidimo da se i oko tog pitanja previše politizira...

- Vlada je predložila izmjene zakona tako da obvezuje obvezni mirovinski fond da uloži 5 % svoje imovine u neki još nepostojeći alternativni fond (koji ulaže u rizičnije, ali i profitabilnije vrijednosne papire; ne zna se tko će njime upravljati, ali nadajmo se najboljima!), a sve kako bi se od sredstava mirovinskih osiguranika ostvarila veća zarada. Ono što je bitno za buduće umirovljenike jest da je Vlada ponudila svojevrsni osigurač; ako dođe do kakve krize i gubitka na tržištu kapitala (pad vrijednosti dionica i sl.), država je jamac da će se sva uplaćena sredstva u nominalnom iznosu vratiti obveznom mirovinskom fondu!

Dakle, ideja zakonodavca je odlična za buduće umirovljenike: država "gura" obvezne mirovinske fondove da ulažu u rizičnije vrijednosne papire, a ako pođe po zlu, država će podmiriti štetu.

Smatram politički osjetljivim pitanjem razmatranje osnovanosti (i modifikacije) cijelog projekta ovakve privatizacije javnog mirovinskog sustava kakvu sada imamo, jer je u posljednjih 20 godina bilo dosta kritika stručne javnosti, npr. visoki troškovi društava za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima, način ulaganja sredstava (država ti daje 5 % dohotka svih zaposlenih radnika, a ti onda ta sredstva ulažeš u državne obveznice i ubireš od te iste države kamate), strane banke ostvaruju velik profit od svojih obveznih mirovinskih fondova, narušene javne financije i sl. Konačno, Mađarska i Slovačka su nakon više godina odustale od takvog sustava, Poljska i Češka su obvezni fond pretvorile u dobrovoljni, a Slovenija ga je u startu odbila uvesti!

Nacionalizacija mirovinske štednje i alternativni fondovi, kakav bi bio zaključak? Postoje li opravdani rizici od kojih bi umirovljenici morali strahovati...?

- Za rizike alternativnih fondova građane ne mora biti briga jer za eventualne gubitke odgovara država. O nacionalizaciji mirovinske štednje građana nema ni govora. Naprotiv, nudi se mogućnost boljeg ulaganja, većeg prinosa, a sve bez rizika.

Problem je što u javnom prostoru svatko misli da može reći što god hoće, pa oni kojima su mediji dostupni izreknu mnoštvo dezinformacija: dijelom iz neznanja, a dijelom namjerno zbog manipulacije budućim biračima. Tog problema ne bi bilo da se malo poradi na financijskoj pismenosti i da su predstavnici Vlade na jasan i sažet način prezentirali glavne točke reforme.

Zaključno, budući umirovljenici mogu mirno spavati kada je u pitanju ova reforma mirovinskog sustava, a reformu samu po sebi ne smatram političkim pitanjem, nego aktivnošću u korist građana. Na krajuu, da se radi o političkom i predizbornom triku, pretpostavljam da bi se efektnije i jednostavnije komuniciralo prema građanstvu. (D.J.)

Možda ste propustili...

ŽENE U DIPLOMACIJI: SVIJET U HRVATSKOJ - HRVATSKA U SVIJETU

Za mirniji, napredniji i pravedniji svijet

FANTASTIČNI KULTOVI: ROGER CORMAN U SVEMIRU...

Zvjezdana sapunica

AMERIČKI CIRKUS

Veliki konzervativni show

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana