Magazin
COP28 U DUBAIJU: KLIMATSKA KRIZA U FOKUSU. PONOVO

Zajedno za spas planeta ili svatko po svome prema katastrofi
Objavljeno 9. prosinca, 2023.
NUŽAN ZAOKRET K ODRŽIVOJ BUDUĆNOSTI: KONAČNA PREKRETNICA ILI BESKONAČNA ODGODA SPORAZUMA...

Poput nekakve trakavice ili beskrajne vrpce godinu za godinom nižu se Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, poznatije po kratici COP, i dosad ih je održano već 27, a ova se najnovija, 28. zaredom, daklem COP28, održava od 30. studenoga do 12. prosinca 2023. u Expo Cityju u Dubaiju, glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE).



Drugim riječima, COP-ova nikad više, razultata nikad manje, ili, ako ćemo biti ponešto optimistični, pa i realno objektivni, pomaka je nabolje premalo i nedovoljno, a očekivanja i obećanja previše, kao i svake godine, u svijetu kakav je danas, izložen ratnim krizama i prijetnjama globalnih katastrofa i u drugim područjima (ekonomskom, migrantskom, populacijskom, socijalnom...) osim klimatskom, o kojem sad iz Dubaija ponovo slušamo alarmantne podatke i katastrofične tonove.

Nekoliko tjedana prije početka samita u Dubaiju, da sve bude u uobičajeno dramatičnom tonu, u javnosti je odjeknulo i najnovije izvješće Boston Consulting Groupa, iz kojeg proizlazi zabrinjavajuća potvrda onoga na što Ujedinjeni narodi već dugo upozoravaju - postoji ozbiljan jaz između onog što se trenutno doista čini i onoga što je potrebno učiniti kako bi se globalno zatopljenje ograničilo na 1,5 °C. Sa svakim danom sve više zaostajemo za postavljenim ciljevima, koji su ključni za spas našeg planeta. Stoga je nužno da globalno, kao društva, intenziviramo aktivnosti u borbi protiv klimatskih promjena usmjeravajući se na tri ključna područja. Prvo, hitno je potrebno da sve države i korporacije rekalibriraju svoje strategije prema postizanju kratkoročnih ciljeva, uključujući transparentnost u objavljivanju svojih planova za postizanje neto nultih emisija. Drugo, fokus mora biti na klimatskim inicijativama i financijskim ulaganjima koji omogućuju brze i vrijedne rezultate. To uključuje formiranje partnerstava za smanjenje emisija u lancima opskrbe, brzu adaptaciju postojećih tehnologija poput solarnih panela, vjetroturbina, električnih vozila te izgradnju infrastrukture za energetsku efikasnost i smanjenje emisija metana. Treće, potrebno je osigurati pravednu energetsku tranziciju koja će uzeti u obzir različite ekonomske i socijalne posebnosti i izazove kako bi se izbjeglo isključivanje bilo koje zajednice ili pojedinca. "Podatci u ovom izvještaju poziv su na buđenje svijeta, potvrđujući da status quo više nije opcija", izjavio je Rich Lesser, globalni predsjednik Boston Consulting Groupa i glavni savjetnik Saveza izvršnih direktora klimatskih lidera Svjetskog ekonomskog foruma. Još je rekao: "Vlade, tvrtke i ostali dionici moraju djelovati ujedinjeno kako bi ispunili naše ambiciozne klimatske ciljeve. Naša kolektivna odgovornost je izgraditi otporniju i zeleniju budućnost za buduće generacije, i mi ne posustajemo u ostvarivanju naše misije."

GLASOVI RAZUMA


Nakon Bostona i UN-a, vratimo se u Ujedinjene Arapske Emirate. Zašto se COP28 održava baš u Dubaiju, neka je druga priča, kojom se ovom prigodom nećemo baviti, osim usputno spomenuti kako i UAR i sve druge zemlje Zaljeva također nisu u poziciji da ih ne bude briga za klimu, naprotiv, klimatske promjene prijete i njima, kao i svima, ne samo siromašnima nego i (pre)bogatima. I to je surova istina! (BTW, konferencijom predsjeda Sultan al Jabar, ministar industrije i napredne tehnologije Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji je ujedno i izvršni direktor Nacionalne naftne kompanije u Abu Dhabiju!)

Dakle, dok ne bude obznanjen neki zajednički, pretpostavlja se, konstruktivni, održivi i provedivi plan i program (Dokument COP28), u kojem će se navesti što i kako dalje, pozabavimo se nekim dosada čutim mišljenjima, navodima i upozorenjima, činjenicama i relevantnim "brojkama i slovima" o klimi našoj svakodnevnoj i klimi našoj ne samo danas nego i sutra i prekosutra, što znači klimi u budućnosti, koja je još uvijek moguća ako se napokon svi uozbiljimo i shvatimo da je kraj pred vratima, ali ga uz više razuma, a manje bezumlja (klimatskog, političkog, svakog drugog) ipak možemo izbjeći uz puno dobre volje, zajedništva i dakako novčanih ulaganja u održivi razvoj umjesto neodrživog iscrpljivanja okoliša, flore i faune, uključujući i pod svaku cijenu zaustavljanje trovanja atmosfere plinovima staklenika, a u konačnici sprječavanja katastrofe globalnih razmjera.


Uglavnom, diskusije koje se vode i koje će se voditi na samitu COP28 obuhvatit će sve što se nameće kao prioritetno, piše Beatrice Christofaro (DW), od rješavanja pitanja emisija štetnih plinova koji nastaju u poljoprivredi, sigurnosti zaliha hrane do - načina na koji se zemlje mogu prilagoditi vremenskim ekstremima dok se planet Zemlja zagrijava zbog upotrebe fosilnih goriva. Ali tri ključna pitanja ostaju: financiranje klimatskih promjena za ranjive zemlje, obećanja o smanjenju emisija štetnih plinova i postupno ukidanje fosilnih goriva.

Osnivanju Fonda za gubitke i štete, namijenjenog zemljama s niskim prihodima koje su pogođene ekstremnim vremenskim prilikama, dugo su se opirale bogate nacije s visokim stopama zagađenja iz straha da će morati plaćati goleme iznose. Studija iz 2018. procijenila je da bi gubitci i štete nastali zbog klimatskih promjena ugrožene zemlje mogli stajati između 290 i 580 milijardi dolara do 2030. godine. Harjeet Singh, šef za globalnu političku strategiju u mreži Climate Action Network (CAN) sa sjedištem u Bonnu, rekao je za DW da su siromašne zemlje najosjetljivije na posljedice planetarnog zagrijavanja - iako je njihov doprinos emisijama štetnih plinova koje nastaju zbog izgaranja fosilnih goriva i izazivaju klimatske promjene jako malen. "Tko snosi najveću odgovornost", pitao je Singh i dodao: "Bogate zemlje izbacile su u atmosferu gotovo 80 % emisija stakleničkih plinova odgovornih za klimatsku krizu."

Prošle su godine sudionici klimatske konferencije COP27 postigli velik napredak. Složili su se da osnuju fond koji bi pomogao zemljama u razvoju da se oporave nakon vremenskih nepogoda. Sudionici ovogodišnje konferencije u Dubaiju morat će se dogovoriti oko detalja: koje će države moći pristupiti fondu, tko će koliko uplatiti u fond i kako će se njime upravljati.

Uoči razgovora transnacionalni odbor predstavnika nerazvijenih i razvijenih zemalja izradio je preporuke za odgovore na ta pitanja. Tomu su prethodile burne rasprave. Nekoliko puta su dogovori propadali prije nego što je postignut prijedlog sporazuma u kojem se predlaže da Svjetska banka bude prijelazni nositelj fonda. To se smatra velikim ustupkom od nerazvijenih zemalja, koje strahuju da bi ta institucija bogatim zemljama mogla dati veći utjecaj. Odbor se također izjasnio protiv sporne ideje o pravno obvezujućim uplatama i umjesto toga samo pozvao razvijene zemlje da daju svoj doprinos za fond. "Kao predstavnici civilnog društva izuzetno smo zabrinuti, jer ne smatramo da su te preporuke, kojima se bogate i razvijene zemlje pozivaju na odgovornost da plate za gubitke i štetu, dovoljno snažne", rekao je Singh.

VELIKA IŠČEKIVANJA


Podsjetimo, 2015. godine gotovo je 200 vlada potpisalo povijesni i pravno obvezujući Pariški sporazum s ciljem da se globalno zagrijavanje, odnosno porast prosječne svjetske temperature, ograniči na znatno ispod dva Celzijeva stupnja u usporedbi s predindustrijskim dobom. Do sada su prosječne temperature porasle za 1,2 stupnja, a 2023. je na putu da bude najtoplija od svih do sada promatranih godina.

Beatrice Christofaro piše dalje kako će ove godine na konferenciji prvi put doći do "globalne evaluacije" ili analize napretka svake zemlje u smanjenju emisija štetnih plinova kako bi se postigli zacrtani ciljevi. "Radi se o tome da se sagleda što je postignuto, gdje su praznine i što još treba učiniti", rekao je Sing. Evaluacija, koja je počela 2021. godine, uključuje prikupljanje i analizu podataka o klimatskim planovima vlada, smanjenju štetnih emisija i naporima prilagodbe. To je bilo upakirano u UN-ov izvještaj objavljen u rujnu, sa snažnim upozorenjem građanima i sudionicima klimatske konferencije da su zemlje znatno skrenule s puta i da se vremenski okvir "brzo zatvara".

Iako vlade pojedinih zemalja odavno znaju da potiču klimatske promjene izgaranjem ugljena, nafte i plina, mnoge ne namjeravaju s tim prestati. Novi izvještaj UN-a otkrio je da države bogate naftom planiraju golema proširenja proizvodnih kapaciteta, koja bi teško narušila svjetski "CO2 proračun", odnosno maksimalno dopuštene emisije CO2, "i dovela u pitanje budućnost čovječanstva". No delegati COP-a nikada se službeno nisu obvezali da će prestati upotrebljavti fosilna goriva. To je prvi put spomenuto u službenim zaključcima samita COP26 u Glasgowu, kada su se vlade složile da se "postupno smanji" upotreba ugljena, izbjegavajući potpuno odustajanje. Ipak, neki su aktivisti optimistični da će, prema novim preporukama, iz rujanske globalne analize, to pitanje biti stavljeno na dnevni red ovogodišnje klimatske konferencije COP28.

Romain Ioualalen, iz organizacije Oil Change International, za DW kaže da je "još prije nekoliko godina bilo nezamislivo donijeti odluku o postupnom ukidanju fosilnih goriva na COP-u, zbog utjecaja zemalja koje se bave eksploatacijom i prodajom nafte i plina". Vjerojatno će i na ovom samitu biti ozbiljnih odbijanja i otpora, s obzirom na to da su proizvođači nafte i plina poput Ujedinjenih Arapskih Emirata, domaćina ovogodišnje klimatske konferencije COP28, prilično rezistentni na promjene. Mariam Almheiri, ministrica za klimu u UAE, rekla je novinskoj agenciji Reuters da bi takav potez naštetio zemljama proizvođačima, koje su upućene na prihode od fosilnih goriva. Ako se do kraja konferencije, 12. prosinca, ne postigne dogovor o postupnom izlasku i odustajanju od fosilnih goriva, to će naštetiti kredibilitetu summita, smatra Romain Ioualalen, te naglašava: "Ljudi će početi pitati zašto se još uvijek sastajemo ako ne možemo postići dogovor o tome što zapravo izaziva problem koji pokušavamo riješiti. To će također signalizirati industriji nafte i plina da vlade nisu ozbiljne oko energetske tranzicije."

Unatoč problemima i manjkavostima, Ioualalen i drugi aktivisti smatraju da je samit vrijedan održavanja. "Nećete naći ni jedan drugi proces u svijetu diplomacije u kojem se zemlja s 50.000 ili 100.000 ljudi može suprotstaviti SAD-u i Kini i prozvati ih zbog nedostatka ambicija u zaustavljanju klimatskih promjena", ističe Romain Ioualalen i zaključuje: "Konferencija ima niz nedostataka, ali je i dalje iznimno važna, dragocjena."

Darko Jerković
PLENKOVIĆ: Najveći izazov od svih kriza s kojima se suočavamo
Na samitu COP28 sudjelovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković. U svom govoru, između ostalog, istaknuo je kako osim Opće skupštine Ujedinjenih naroda ne postoji ni jedan drugi globalni događaj na kojem se u tolikom broju okupljaju svjetski lideri, što znači da “postoji politička volja i privrženost da se svi zajedno angažirano bavimo temama klimatskih promjena kao temom od koje nitko neće i ne može pobjeći, pa i da želi”. Plenković je sudjelovao na panelu o adaptaciji na klimatske promjene i zelenu tranziciju, na kojem je izdvojio hrvatski turistički sektor. “Hrvatska je 18. svjetska destinacija po dolascima - ima 20 milijuna posjetitelja godišnje, istovremeno je 12. na svijetu po ispunjenju globalnih ciljeva održivosti Ujedinjenih naroda, a novim zakonom o turizmu, s investicijama i odgovornošću lokalne zajednice, želimo omogućiti rast gospodarstva paralelan s očuvanjem okoliša i sprječavanjem klimatskih promjena”, rekao je premijer te dodao kako je ključ ovogodišnjeg skupa u Dubaiju, 28. COP-a, ubrzanje tranzicije s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i stvaranje situacije u kojoj svaka investicija u takve zelene tehnologije osigurava daljnji gospodarski rast paralelno smanjujući globalne emisije štetnih plinova koje stvaraju jednu “od najvećih kriza s kojom je čovječanstvo suočeno”. Plenković je još naglasio kako Hrvatska po upotrebi obnovljivih izvora energije “stoji relativno dobro”, no “mora učiniti još napora”. Hrvatske je peta u Europskoj uniji po zelenoj proizvodnji struje, a osma po ukupnoj potrošnji iz obnovljivih izvora... (H/DJ)

HVATANJE UGLJIKA: Tehnologija postoji, ali je puno problema
Na konferenciji COP28 raspravljalo se i novim mogućnostima da se fosilna goriva zamijene i time osigura čistiji zrak i zaustavi ekstremno zagrijavanje planeta zbog efekta staklenika. Jedna od posebno zanimljivih tema bila je i tehnologija hvatanja ugljika, čiji je cilj da se pri izgaranju fosilnih goriva spriječi izlazak CO2 u atmosferu. Zasad većina trenutnih metoda uključuje postupak pri kojem se taj spoj sprema pod zemlju, navodi se u izvješću američkog sveučilišta MIT, te se dodaje kako se trenutno hvata oko 45 milijuna tona ugljikova dioksida, što odgovara emisijama oko deset milijuna automobila. Financial Times piše kako tehnologija hvatanja tog spoja postoji već desetljećima, no da je trenutno diljem svijeta aktivan samo 41 takav projekt. Ideju da ona može biti rješenje za smanjenje emisija umjesto napuštanja fosilnih goriva kritizirala je i Međunarodna agencija za energetiku (IEA) odbacivši “pretjerana očekivanja i oslanjanje” na tu tehnologiju. Prošle godine u hvatanje ugljika investirano je rekordnih tri milijardi dolara, tvrdi IEA, no aktualni su planovi nedovoljni kako bi se ostvarila trenutna obećanja država o nultim emisijama. Projekcija je da će se do 2030. hvatati 115 milijuna tona CO2, a za nulte emisije do kraja desetljeća potrebno je stići do milijarde tona, upozorava IEA. (H/DJ)

Ograničenje globalnog zagrijavanja do 1,5 °C u odnosu prema predindustrijskom dobu zahtijeva drastično smanjenje emisija, za sedam posto godišnje do 2030. godine...

Više od dva bilijuna (tisuća milijardi) dolara godišnje (od potrebna četiri) nedostaje za financiranje ključnih faza razvoja tehnologija potrebnih u borbi protiv klimatskih promjena...

Manje od petine velikih kompanija ima ciljeve usklađene s granicom od 1,5 °C, a samo nekoliko ima konkretne planove za ekološku tranziciju...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana