Novosti
PISMENOST PETNAESTOGODIŠNJAKA U 81 ZEMLJI SVIJETA

Pala razina znanja, hrvatski učenici loši su u matematici
Objavljeno 6. prosinca, 2023.
Povećanje prosječnog rezultata učenika dugoročno može utjecati i na gospodarstvo

U usporedbi s posljednjim ispitivanjem razina znanja 15-godišnjaka pala je u svim zemljama u kojima je ono provedeno. Upozoravaju na to stručnjaci OECD-a u analizi rezultata studije PISA 2022, provedene među učenicima 81 zemlje. Kao glavni razlog navodi se zatvaranje škola tijekom pandemije koronavirusa. Najbolje su u ispitivanju prošli učenici Singapura, Japana i Južne Koreje. Od europskih zemalja jedino je Estonija među onima s boljim rezultatom.



Na razini prosjeka


Oko 690 tisuća petnaestogodišnjih učenika iz 81 zemlje, među kojima su i oni iz Hrvatske, prošle je godine pristupilo pisanju ispita iz matematike, prirodoslovlja i čitateljske pismenosti. Za razliku od "školskih" ispita, ovi ispiti nisu bili temeljeni na propisanim školskim kurikulima i svrha im je bila usporediti znanja i kompetencije učenika diljem svijeta te ustanoviti jesu li učenici koji su nedavno završili ili završavaju osnovno obvezno obrazovanje sposobni ono što su učili u školi i primijeniti u stvarnome životu. Kako se ističe u analizi, posljedice nedostatnih znanja i kompetencija prelijevaju se i na društvo u cjelini i gospodarstvo. Primjerice, jedna od studija Europske komisije upućuje na to da bi povećanje prosječnog rezultata hrvatskih učenika na PISA ispitu za 25 bodova dugoročno dovelo do bržeg gospodarskog rasta i povećanja BDP-a za 30 posto.

Istraživanje PISA 2022 u Hrvatskoj je provedeno od 7. ožujka do 29. travnja 2022. u 178 srednjih i dvije osnovne škole. Testirano je 6135 učenika rođenih 2006. Učenici gimnazija imali su najbolje rezultate, a najlošije rezultate imali su učenici trogodišnjih strukovnih, industrijsko-obrtničkih programa, posebno iz matematike, gdje ih je više od 70 posto bilo ispod razine postignuća. Hrvatski učenici našli su se u prosjeku zemalja OECD-a po čitateljskoj i prirodoslovnoj pismenosti, a u matematičkoj su i dalje ispod prosjeka, ali su mu se približili. "U tri bitna segmenta matematičke, čitateljske i prirodoslovne pismenosti dosegnuli smo ono što nam je plan do 2030. u okviru strategije razvoja obrazovanja", rekao je u utorak ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja Vinko Filipović, na predstavljanju osmog ciklusa OECD-ova Međunarodnoga programa za ispitivanje znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika.

U matematičkoj pismenosti hrvatski su učenici ostvarili prosječan rezultat od 463 boda, što je statistički znatno niži rezultat od rezultata učenika iz zemalja OECD-a, koji iznosi 472 boda. S takvim rezultatom Hrvatska se svrstava među 48 zemalja koje su ostvarile znatno niži rezultat od prosjeka OECD-a. Pritom se rezultati Hrvatske ne razlikuju mnogo od rezultata Vijetnama, Norveške, Malte, SAD-a, Slovačke, Islanda i Izraela. U čitateljskoj pismenosti hrvatski su učenici ostvarili prosječan rezultat od 475 bodova (prosjek OECD-a iznosi 476 bodova). Prvi put od početka provedbe PISA istraživanja u Hrvatskoj hrvatski su učenici u čitateljskoj pismenosti ostvarili rezultat na razini prosječnog rezultata učenika iz članica OECD-a. U prirodoslovnoj pismenosti hrvatski su učenici ostvarili prosječan rezultat od 483 boda (prosjek OECD-a je 485 bodova). Dječaci su u području matematičke pismenosti postigli znatno bolji rezultat od djevojčica u 40 zemalja, a djevojčice su bile bolje od dječaka u 17 zemalja. U 24 zemlje, među kojima je i Hrvatska, nije utvrđena statistički značajna razlika između dječaka i djevojčica.

Preduvjet za uspjeh


U četiri godine (između ciklusa PISA 2018 i PISA 2022) prosječan rezultat u matematičkoj pismenosti pao je za gotovo 15 bodova u 35 zemalja članica OECD-a. "Prilikom interpretacije znatnog pada u postignućima iz matematičke i čitateljske pismenosti na međunarodnoj razini potrebno je uzeti u obzir da je posljednjih nekoliko godina bilo obilježeno pandemijom COVID-19, koja je dovela do zatvaranja škola i prelaska na metode poučavanja na daljinu. No pandemija nije jedini mogući uzrok takvih razlika. Izražene međunarodne migracije i sve veći obuhvat učenika srednjoškolskim obrazovanjem također su mogli utjecati na karakteristike populacije petnaestogodišnjih učenika i na taj način pridonijeti zabilježenim razlikama", ističe se u analizi. Prosječan dugoročan trend u zemljama OECD-a u sve tri ispitne domene negativan je, što je posebno izraženo u području matematičke i čitateljske pismenosti. Postignuća učenika u istraživanju PISA 2022 najniža su od početka provedbe PISA istraživanja u sve tri ispitne domene, znatno niža od prosječnog postignuća zabilježenog u svim prijašnjim ciklusima istraživanja. Kako se navodi u zaključcima, u posljednjih 16 godina nisu zabilježena veća poboljšanja postignuća hrvatskih učenika ni u jednoj pismenosti. U matematičkoj i čitateljskoj pismenosti prosječni rezultati ostali su stabilni, a u prirodoslovnoj pismenosti bilježi se negativan trend. Ipak, u Hrvatskoj nije došlo do većeg pogoršanja ni u jednoj pismenosti od 2018. do 2022. godine, razdoblju obilježenom otežanim uvjetima školovanja zbog pandemije i drugih izvanrednih situacija poput potresa i drugih prirodnih nepogoda koje su zadesile neke dijelove zemlje. Međutim, osnovnu razinu pismenosti u matematici ne dostiže trećina hrvatskih učenika, u čitateljskoj pismenosti nešto manje od četvrtine učenika, a u prirodoslovlju nešto više od petine učenika.

"Dostizanje bar osnovne razine pismenosti u matematici, prirodoslovlju i čitateljskoj pismenosti preduvjet je za uspjeh učenika u svim aspektima njihova života u budućnosti. Relativno visoki udjeli učenika koji nemaju ni osnovna znanja i kompetencije u ključnim područjima znače da bi se Hrvatska u budućnosti mogla suočiti s velikim udjelom građana s nedovoljno razvijenim vještinama potrebnima u modernom društvu i na tržištu rada", ističe se u analizi.

Dijana Pavlović
NIJEMCI ŠOKIRANI
Njemački su učenici u sklopu PISA studije ostvarili svoj dosad najgori rezultat u ključnim predmetima poput prirodnih znanosti i materinskog jezika, a kao razloge za to stručnjaci navode posljedice pandemije, manjak nastavnika i velik broj useljenika. "Bilo da se radi o matematici ili sposobnosti čitanja, riječ je o najgorim rezultatima uopće zabilježenima kod njemačkih učenika u sklopu PISA studije", priopćila je Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj. Kad je u pitanju matematika, njemački učenici su ostvarili 475 bodova, znatno slabije od 500, zabilježenih u rezultatima objavljenima 2019. Kad je u pitanju čitanje njemačkog jezika, zabilježen je pad s 498 na 480 bodova. Rezultati studije PISA (Programme for International Student Assessment) i prije su šokirali njemačku javnost jer pokazuju slabije rezultate njemačkih učenika u usporedbi s, primjerice, skandinavskim vršnjacima. Kao glavne razloge za pad razine znanja, posebice u segmentu čitanja i razumijevanja materinskog jezika, za Njemačku se navodi velik broj useljeničke djece, koja ne vladaju njemačkim jezikom. U najnovijoj studiji je čak 39 posto ispitane djece stranog podrijetla, a u posljednjoj je studiji udio iznosio 25 posto. Stručnjaci traže ulaganja u što ranije uključivanje migrantske djece u obrazovne procese. H

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SVJEDOČENJE DRŽAVNOG TAJNIKA

Pavić: Karolina Vidović Krištvo nudila mi je 100.000 eura mita

2

ZBOG PROMJENA ORGANOLEPTIČKIH SVOJSTAVA OKUSA I MIRISA

S tržišta povučena voda Donat Mg

3

PETI ROĐENDAN CENTRA ZA AUTIZAM

Respektabilan regionalni centar