Magazin
UPRAVLJANJE DRŽAVOM (II)

Mirjam Jukić: Pravi državnik
je i politički poduzetnik
Objavljeno 2. prosinca, 2023.
U konačnici, što ljudi očekuju od političara nego kvalitetu života, što politika treba rješavati zakonima, političkim odlukama i poreznim politikama

Platon je zastupao mišljenje kako su samo intelektualna vrijednost i moralna zrelost filozofa jamstvo za pravedno upravljanje ljudskim sudbinama, pa je njegov idealan tip državnika upravljač filozof. Machiavelli uzorom državnika smatra vladare koji su sposobni svim sredstvima (uključujući silu i lukavstvo) ostvariti osobne i opće ciljeve. Biti državnik ipak ne znači samo biti političar nego i nešto više od toga, vidjeti i gledati malo šire - navodi Mirjam Jukić (Vinkovci) iz A2D komunikacija, te dodaje:


- U vremenima krize tražimo sigurnost u ljudima koji nas vode. Vremena ekonomske i socijalne nesigurnosti pogoduju krajnje desnim strankama, što smo vidjeli i na primjeru Nizozemske. Politički analitičari ovih dana glasno promišljaju budućnost Europske unije... U konačnici, što ljudi očekuju od političara nego kvalitetu života, što politika treba rješavati zakonima, političkim odlukama i poreznim politikama. Želimo sigurnost, važno nam je da funkcionira mjesto u kojem živimo, da nema smeća, da možemo upisati djecu u vrtić, naći posao i živjeti normalno. Kad u kriznim vremenima ne ide sve po planu, dobivamo neke nove Napoleone, Martine Luthere Kingove i druge velikane iz povijesti.

Gledajući širu sliku, biti državnik, upravljati državom, uvijek je bio, a i danas jest, golem izazov i za najambicioznije političare. Koje i kakve odlike, posebnosti... mora imati kvalitetan državnik...?

- Prema Aristotelu država je "tek zajednica koja ima za cilj dobar život obitelji i rodova, savršen i samom sebi dostatan život"... Jer posljednja je svrha države ipak savršenost života. Dobar život pak znači život u "dobrim činima", dakle dobro djelovanje u zajednici. Složit ćemo se kako politika treba služiti ljudima, a ljudi od političara očekuju prvenstveno bolji životni standard. Biračima su važne njihove plaće i mirovine i to je tema koja dominira u razgovorima, poglavito nakon uvođenja eura, kada lakše uspoređujemo cijene i životni standard sa zemljama u okruženju i s onima kojima težimo. A sve to u okruženju visoke inflacije. Državnik je zapravo politički poduzetnik, primjerice, možemo čak reći da je premijer Plenković bio i krizni menadžer, preuzeo je HDZ koji je bio u krizi, imao je (i opet ima) Agrokor krizu, pa pandemiju, potres, rat u Ukrajini, inflaciju, svinjsku kugu... Svakako se možemo složiti da onaj tko teži većoj moći treba preuzeti i veću odgovornost. Velika je kriza bila nešto što je dočekalo i predsjednika Milanovića kao premijera, ali je postupio znatno drukčije, ne reagiravši odgovarajuće na tadašnju gospodarsku recesiju - možda je na kraju zbog toga i ostao na samo jednom mandatu.

Dok s jedne strane imamo dominantnog premijera i predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, s imidžem europskog državnika, s druge strane, dojam je, opoziciji manjka istaknuti i kapacitiraniji lider, pa i državnik, koji bi mogao parirati Plenkoviću u retorici, u javnosti, u kampanji... Kako to objašnjavate?

- Andrej Plenković najdugovječniji je hrvatski premijer i to nije slučajno. Karijerno je spreman za vodeće pozicije, iskustvo je skupljao na raznim pozicijama u diplomaciji, Vladi, poslije i kao europarlamentarac. Kao pravnik dosta je logičan i brzo uči, pa se prilično brzo suočava s kriznim situacijama, kojih u njegovu mandatu nije nedostajalo. S druge strane, on je taj koji rješava većinu ključnih problema u konačnici, kada rješenje propuste naći ministri. Tako se kroz godine nametnuo kao lider čija je riječ zadnja. Znate kako on kaže - svi su ministri "moji ministri", i da je on taj jedini koji odlučuje o njihovim sudbinama, za što je bivši ministar Banožić najbolji primjer. Istovremeno uspješno ostaje izvan svih afera koje potresaju njegove ministre i suradnike, kao da pažljivo gradi jednu vrstu "sanitarnog kordona", u kojem nikakva nezakonita djela ne dosežu do njega osobno. Uspješno tumači svoje pozicije biračima HDZ-a i to je razlog stabilne podrške HDZ-ovih birača, prvenstveno njemu, potom i stranci. S vremena na vrijeme gubi živce, jer misli da mu se nepravedno ne priznaju neke zasluge, ali nitko nije bez mana. Takve osobe na drugom političkom spektru nema, osim donekle u liku predsjednika Milanovića. To je rezultat negativne kadrovske politike, kada je svaki put s odlaskom nekog SDP-ova lidera odlazio i dio članstva, pa ste za izbor imali što je ostalo, iako Peđa Grbin za stranku čini puno više nego što mu se javno priznanje, što se očituje i na rastu rejtinga nakon što su se u jednom trenutku bili izjednačili s Možemo. S druge strane, Možemo ima taj nekakav kolektivni identitet, smatrali su da ne treba graditi lidere, ali danas bez snažnog lidera nemate prepoznatljivosti na političkoj sceni i zato su naglo krenuli u promociju Sandre Benčić, no kako su naglo krenuli, tako su jednostavno naglo i stali.

Glasan u kritiziranju je Mostov Nikola Grmoja, koji se pokušava nametnuti snažnim medijskim istupima, a ovih je dana predmetom komentara nakon izjave da bi čak mogao progutati i suradnju sa SDP-om. Jedina konstanta u kritiziranju Plenkovića je predsjednik Milanović, koji je zauzeo poziciju lidera opozicije. Na račun Vukovara medijski se probio i lider Domovinskog pokreta Ivan Penava, iako za sada ne vidimo da oporba za iduće izbore ima koga ozbiljno suprotstaviti Plenkoviću. Hrvatskoj nedostaje novih lica u politici, a da ih birači traže, potvrđuje i velik broj neodlučnih birača u svim recentnim istraživanjima. No lider se ne stvara preko noći i mora imati karizmu, koja mu mora biti prirođena. S obzirom na očekivanja birača, pitanje je kada će se pojaviti neko novo ime na političkom tržištu, netko posve drukčiji, možda potvrđen u nekim drugim područjima.

Kad se radi o aktualnim napetostima u Hrvatskoj, u priču se uključio i Stožer za obranu hrvatskog sela prijeteći blokadama graničnih prijelaza i prometnica, a u četvrtak su Pokrovac i ostali stigli u Zagreb na sastanak s ministricom poljoprivrede Marijom Vučković. Koliko je u svemu tome politike? Veći dio oporbe (Most, DP, Suverenisti...) daje podršku prosvjedima... Kome odgovara stvaranje takve "dramaturgije" na terenu? Vi ste iz Slavonije, pa držim da i o tom imate što kazati...

- Desna oporba se, za razliku od ljevice, bolje konsolidirala, prvo je iskoristila Vukovar, a sada svinjsku kugu, koja je stvaran javnozdravstveni problem. Slažem se da prosvjede iskorištavaju stranke koje navodite, vidimo, javno i istupaju uime Stožera. Vladajući moraju jasno komunicirati sve što se događa na terenu jer ova situacija može vrlo lako eskalirati. Prosvjednici očito jesu bili politički instruirani, ali povod su stvarne posljedice svinjske kuge na slavonske uzgajivače, kojima prijeti propast. Svi smo znali da će pitanje svinjokolja biti ključno. Teren na kojem se, kako i sami kažete, stvara dramaturgija, ali na vrlo tragičnoj podlozi, zapravo je jako važan za HDZ, ali i za DP i ostale stranke desnice. Radi se o njihovim ključnim utvrdama, koje ova kriza može zatresti, pa donekle i srušiti, ako se problem bude ignorirao.

Dok oporbene političke stranke pokušavaju od prosvjeda profitirati, zapravo jedini koji bi ovdje mogli stvarno i dugoročno izgubiti upravo su svinjogojci ako sebi dopuste manipulacije i ne odvoje stvarne probleme i zahtjeve od političkih igara. Jasno je da matematika mora štimati i mora se znati koje mjere su nužne i zašto, te kako će se nadoknaditi štete. I vjerujem da će na kraju problem opet riješiti Plenković osobno, no ovaj put možda uz aktivno sudjelovanje novog ministra obrane Anušića, kojemu je ovo domaći teren. I opet se nametnuti kao lider i onaj koji rješava krize, ali i uz druge jake osobe u stranci, što je i dalje ključna prednost HDZ-a. Uz jak tim i trenera, puno bolja klupa - nogometnim rječnikom. (D.J.)
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

DR. SC. KREŠIMIR PETKOVIĆ REDOVITI PROFESOR NA FAKULTETU POLITIČKIH ZNANOSTI SVEUČILIŠTA U ZAGREBU

Duboka država je batina s dva kraja u političkim borbama za hegemoniju koje premrežuju državu i društvo

2

RAZGOVOR: BOŠKO PEŠIĆ

Višestruka subverzija demokratske vladavine prava

3

TEMA TJEDNA: DUBOKA DRŽAVA

Mate Mijić: Postoji
politički utjecaj koji nije
ostvaren na izborima