Magazin
BLISKI ISTOK

Moć diplomacije: Lukavo balansiranje Katara se isplatilo
Objavljeno 2. prosinca, 2023.

Ministarstvo vanjskih poslova Katara objavilo je u srijedu, 22. studenoga rano ujutro priopćenje u kojem je najavilo četverodnevno primirje za vrijeme kojeg će sve strane - izraelska vojska, militantna grupa Hamas i naoružano krilo Hezbolaha u Libanonu - prekinuti borbu. Primirje je stupilo na snagu 24. studenoga. Tim dogovorom trebalo je biti omogućeno oslobađanje 50 talaca koje Hamas drži u Gazi, u zamjenu za puštanje na slobodu oko 150 palestinskih zatvorenika iz izraelskih zatvora. Također se trebao omogućiti i dolazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze - pišu Cathrin Schaer i Jennifer Holleis, čiji prilog za DW, uz neznatno skraćenje i jezične prilagodbe, prenosimo u ovom broju Magazina.



Pregovori o taocima već traju tjednima. U jednoj fazi izraelska vlada je navodno odbila sličnu ponudu i pokrenula kopnenu ofenzivu na Gazu. Međutim, pritisak je porastao - od međunarodne zajednice, od glavnog saveznika Izraela, SAD-a, i od obitelji talaca koje su zahtijevale da se njihova vlada fokusira na oslobađanje. Egipat, koji je 1979. potpisao mirovni sporazum s Izraelom i graniči s Izraelom i Pojasom Gaze, također je pomogao u pregovorima. Ali Katar je taj koji ih vodi. Nakon katarskog priopćenja američki predsjednik Joe Biden i državni tajnik Antony Blinken objavili su poruke na platformi X u kojima zahvaljuju Egiptu i Kataru. Prethodno je čak i izraelski savjetnik za nacionalnu sigurnost Tzachi Hanegbi pohvalio ulogu Katara uz ocjenu na društvenim mrežama da su "katarski diplomatski napori ključni u ovom trenutku".

MALA ŠVICARSKA


Ali nisu svi tako zadovoljni malom zaljevskom državom. Neki komentatori kažu da se trebalo više potruditi u pregovorima kako bi se oslobodilo više talaca. Drugi tvrde da je Katar na neki način bio suučesnik u Hamasovim napadima, s obzirom na to da je od 2012. ta zemlja uporište političkog vodstva te militantne organizacije. Katar je redovito poručivao da podržava "palestinsku stvar". Stručnjaci se slažu da Katar balansira po tankoj žici kada je u pitanju vanjska politika, igrajući ulogu svojevrsne "bliskoistočne Švicarske" i otvarajući vrata svima koji dolaze. "Uloga Katara je posebno osjetljiva jer ta zemlja ima iskustvo posredovanja već́ više od dva desetljeća", rekao je nedavno za DW Guido Steinberg, viši suradnik njemačkog Instituta za međunarodne i sigurnosne poslove.

Katar je bio posrednik između međunarodne zajednice i talibana u Afganistanu (koji također imaju političke urede u Dohi), između SAD-a i Irana, pa čak i između Rusije i Ukrajine. U Kataru se nalazi i najveće vojno zapovjedništvo SAD-a na Bliskom istoku, baza Al-Udeid, koja je igrala važnu ulogu u evakuacijama iz Afganistana 2021. Zbog toga je Katar tada opisan kao "glavni saveznik koji nije u NATO-u". Emirat je 1996., u vrijeme kada su se druge zemlje u regiji čvrsto protivile bilo kakvim vezama sa židovskom državom, dopustio Izraelu da otvori svoje trgovinsko predstavništvo u Dohi. Potom je 2009. Katar zamrznuo odnose s Izraelom, ali ih navodno i dalje održava, samo iza kulisa. Također je već posredovao između Izraela i Hamasa, primjerice za vrijeme rata između Izraela i Pojasa Gaze 2014.

“Katar je dugo imao pragmatičan odnos u kojem je koristio financijske poticaje za upravljanje i deeskalaciju raznih napetosti i rata između Izraela i Hamasa", rekao je prošlog mjeseca za DW Sanam Vakil, direktor programa za Bliski istok i sjevernu Afriku u britanskom trustu mozgova Chatham Houseu. On Katar vidi kao "prirodnog posrednika" i kada se radi o taocima, ali i kada je riječ o deeskalaciji i zaštiti ljudi u Pojasu Gaze.

Katar djeluje u svojevrsnoj sivoj zoni, napisao je prošli tjedan za tjednik The New Yorker Joel Simon, novinar i autor knjige objavljene 2019. pod naslovom "Želimo pregovarati: tajni svijet otmica, talaca i otkupa". "Iako dužnosnici te zemlje kažu da se rukovode humanitarnim načelima i željom da smire sukob i unaprijede stabilnost, oni su jasno iskoristili priliku za stjecanje utjecaja i vidljivosti, vjerujući da tako povećavaju i vlastitu sigurnost u nestabilnoj regiji", upozorava Simon. I zaključuje da sjedenje na dvije stolice Katar čini vrijednim saveznikom i da Katar to zna.

Katar je za Pojas Gaze izdvajao oko 27,4 milijuna eura mjesečno. Ali svađe oko tog novca još u jedan primjer s koliko napetosti je povezana uloga Katara kada su u pitanju Palestinci i Hamas. Neki su sugerirali da se katarskim novcem financira Hamasovo vojno krilo i da se koristi u "zle svrhe". Hamas vlada Pojasom Gaze od 2007. te upravlja i njegovim financijama za civilnu administraciju. Prema podacima UN-a, 80 posto stanovnika Pojasa Gaze ovisi o međunarodnoj pomoći, i to ne samo sada zbog aktualne krize nego još od 2007. godine, kada je Izrael uveo blokadu.

Odgovarajući prošlog mjeseca na Reutersove upite o novcu u Gazi, dužnosnik katarske vlade izjavio je da je novac namijenjen siromašnim obiteljima i za plaće državnih službenika, uključujući i liječnike i nastavnike. Katarski novac zapravo ide preko Izraela, objasnio je katarski dužnosnik Reutersu. Elektronski se prebacuje u Izrael, koji ga zatim prosljeđuje vlastima Pojasa Gaze kojima upravlja Hamas, a sva plaćanja su "potpuno koordinirana s Izraelom, UN-om i SAD-om".

SAD napominje da je Hamasov sustav prikupljanja novca velik, raznolik i zamršen. Dio novca, kažu američki dužnosnici, vjerojatno se koristi nelegalno, uključujući i onaj koji dolazi iz Katara ili Irana, a koji igra veliku ulogu u podršci Hamasu. A tu su i drugi financijski posrednici diljem svijeta. Na primjer, nakon napada 7. listopada SAD je sankcionirao još neke subjekte koje povezuju s financiranjem Hamasa, uključujući i posrednika u Kataru, kao i druge u Sudanu, Turskoj i Alžiru.

PROMJENA ULOGE


Unatoč uspjehu Katara u ovoj rundi pregovora, čini se da je jedan od ishoda trenutnog sukoba - dogovor između Katara i SAD-a prema kojem će se Doha morati više distancirati od Hamasa, nakon što se situacija smiri. Sredinom listopada više od stotinu političara u SAD-u je zahtijevalo da Katar protjera Hamasove dužnosnike iz zemlje. "Veze zemlje s Hamasom... jednostavno su neprihvatljive", navodi se u pismu koje su uputili predsjedniku Bidenu. Istovremeno, čelnici Katara izjavili su kako misle da je diplomacija način za postizanje mira.

“Sporazum između Izraela i Hamasa, do kojeg je došlo posredovanjem Katara, prva je važna diplomatsku pobjeda od početka rata", kaže Hugh Lovatt iz Europskog vijeća za vanjske odnose, a to je, dodaje on za DW, "prilika da se otvori prostor za poticanje potpunog prekida vatre zasnovanog na širem diplomatskom putu". Ali ako Katar potpuno protjera Hamasove dužnosnike, oni bi se mogli naći u zemlji koja je puno manje raspoložena da bilo kome pomogne, ako bude potrebna daljnja diplomacija. Naime, prije nego što se 2012. prebacilo u Katar, političko vodstvo Hamasa nalazilo se u Siriji.

Pišu: Cathrin SCHAER/Jennifer HOLLEIS
Možda ste propustili...

PUT IZ LABIRINTA: ANTE MIHALJEVIĆ, O MUŠKO-ŽENSKIM ODNOSIMA...

Muškarci se koriste riječima kao alatom, a žene kao kistom

UREDNIKOV IZBOR: KNJIŽEVNO PROLJEĆE ZA ČITANJE I RAZMIŠLJANJE...

Stvarnost bez mašte je kao svijet bez ljudi

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana