Novosti
KOLIKO NAM JE SNAŽNA OBRAMBENA INDUSTRIJA

Međunarodna nesigurnost traži veća ulaganja u razvoj sustava vojno-industrijskog kompleksa
Objavljeno 27. studenog, 2023.
Potreba raste - tko se tu bude snašao i razvijao, imat će velike koristi, kaže Barić

U povodu 20 godina Zajednice obrambene industrije Hrvatska gospodarska komora nedavno je organizirala konferenciju Dan hrvatske obrambene industrije kako bi potaknula suradnju svih u tom sektoru. Između ostaloga, rečeno je kako je "hrvatska obrambena industrija zvijezda gospodarstva, unutar i izvan hrvatskih granica" te da su hrvatske tvrtke poznate kao cijenjeni proizvođači oružja i vojne opreme te provjereni dobavljači.



Prošle je godine izvoz tih tvrtki dosegnuo 152 milijuna eura. U Europi posljednjih desetljeća obrana nije bila u fokusu političkog odlučivanja, no to se u nesigurnim međunarodnim okolnostima mijenja. Uz očekivane proizvođače oružja, u Zajednici obrambene industrije djeluju tvrtke koje razvijaju proizvode ne samo za vojsku već i za policiju, vatrogastvo, civilnu zaštitu: od proizvodnje naoružanja do kaciga, prsluka, donjeg rublja i čizama. Promjenom načina modernog ratovanja i hrvatska IT industrija u tom području dobiva sve veće značenje. "Kibernetički napadi sve su brojniji i intenzivniji, dnevno se bilježi čak do 7 milijuna kibernetičkih napada", rekao je Goran Leci, predsjednik Uprave KONČAR – Digitala, tvrtke koja se, kaže, uspješno bavi razvojem i implementacijom digitalnih rješenja za sigurno upravljanje energetskim sustavima i kritičnom infrastrukturom, gdje su izraženi izazovi.

Začudo razvijeni


Stručnjaci s kojima smo razgovarali o svemu tome sve oko domaće vojne industrije ipak ne doživljavaju tako euforično. Doc. dr. Slavko Barić, umirovljeni general pukovnik, kaže kako je pravo čudo da Hrvatska ima relativno razvijenu vojnu industriju. Prije svega se to, smatra, odnosi na HS Produkt, Šestan-Busch i DOK-ING. Također potvrđuje kako postoji određeni dio koji se odnosi na dronove, proizvodnju modernih sredstava. No istina je, dodaje, da sama država, a i MORH, nisu sustavno ulagali u taj razvoj, i to je jedan od najvećih problema vojne industrije - što službena tijela zajedno s njima ne razvijaju nove sustave.

- Kada pogledate proračun MORH-a, vidjet ćete da u njemu gotovo da i nema sredstava koja su namijenjena za razvoj novih sustava. Ako se želi postići nešto u razvoju vojne industrije, onda se prije svega mora puno više ulagati u razvoj pojedinih sustava, prije svega onih koji nama odgovaraju i trebaju - ističe Barić.

Dodaje kako se nedostatak kapaciteta za proizvodnju naoružanja i opreme vidi i sada kada treba pomoći Ukrajini, da cijela Europa u godinu dana ne može proizvesti, recimo, milijun topničkih zrna jer su kapaciteti bitno smanjeni ili se prešlo na drugu proizvodnju. S druge su strane zemlje, kao Rusija, koje su dio postrojenja konzervirale i sada proizvode ogromne količine. I SAD, kaže, ima problema u reaktivaciji svojih pogona za masovnu proizvodnju vojnog naoružanja i opreme. Mislim da se sustavnije mora pristupati razvoju vojno-industrijskog kompleksa. "Ponavljam, država mora ulagati u tu proizvodnju", ističe Barić

- Ne moram govoriti što bi značilo da smo proizveli jedan jurišni brod ili brod obalne straže, gdje smo mogli aktivirati svoju pamet. Potražnja za tim je iznimno velika, kao i za malim podmornicama, gdje smo izgubili tu sposobnost proizvodnje, kao i u nizu drugih stvari. Danas bi to bilo vrlo konkurentno i puno bi više napravili jer smo imali kapacitete, znanja i tehnologije za to. Trebalo je potpore da se to razvija. Da smo razvijali "Đuru Đakovića", mislim da bi oni 2022. i 2023. sklopili poslova za sljedećih 20-ak ili 30-ak godina jer mogućnost proizvodnje Patrije i prije toga tenkova koje je Hrvatska mogla proizvoditi dala bi proizvode koji bi sada bili iznimno traženi - ističe Barić.

Drago mu je, kaže, da se razmišlja o tome, moramo stvoriti klaster i određeni fond za razvoj. Jer vojna proizvodnja trenutačno prije svega podrazumijeva nove tehnologije i sustave, znači ulaganje u znanost, znanstveni pristup i proizvodnju nečega što je iznimno konkurentno i gdje je ugrađena "pamet", bez obzira u elektronici, mehanici ili nečemu drugom. Znači, proizvodi visoke kvalitete, jer to se traži. "To je nešto za što Hrvatska, ja se nadam, ima šanse ako budemo razvijali određene sustave za naše potrebe, a onda i za izvoz", tumači.

Kaže da će se ove godine uložiti više od dva trilijuna milijardi dolara u naoružanje. Sve su zemlje značajno povećale izdvajanja za to u Europi, ali i svijetu. "Stanje rata u Ukrajini, pa ovo što se događa na Bliskom istoku, upravo potiče da se tu što više ulaže i proizvodi. I to je nešto što nije kratkoročno, čak ima i tendenciju rasta, a to se vidi i po tome što su vojni proračuni europskih zemlja bitno povećani. Potreba raste i onaj tko se tu bude snašao i razvijao sustave, sigurno će imati velike koristi", zaključuje Barić.

Namjenska odjeća


Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže kako su relativno dobri rezultati tu bili prije svega povezani s narudžbama Hrvatske vojske nakon Domovinskog rata. Praktički vojne industrije u Domovinskom ratu i nije bilo, kaže, dodajući da se HV u tom ratu oslanjao na uvoz oružja i opreme. No dodaje kako su nakon rata i vojska i policija počele naručivati čak i manje oružja, ali više opreme. Proizvodnja oružja nastala je u jednom trenutku uz pomoć HV-a, tvrtka u Karlovcu - HS Produkt - počela je proizvoditi oružje, kaže. No koliko je njemu poznato, manje je to bilo na tragu NATO standarda, a više je išlo na tržište SAD-a, gdje je trgovanje oružjem slobodno, i više su to bili privatni kupci, posebno u Texasu.

- Mislim da su to ipak većinom izvozi na neka treća tržišta. I to je dobro, ali je u početku ipak bila ključna podrška i pomoć oružanih snaga RH. Bez toga tvrtka vjerojatno to ne bi uspjela postići. No zanimljive su firme koje se bave opremom, one su zapravo uspješnije. Dok se jedan "Đuro Đaković" nije uspio dovoljno dobro pozicionirati na međunarodnom tržištu s proizvodnjom borbenih vozila - ima jedan više offset ugovor s Patrijom, tako da mislim kako je tu propuštena prilika. Po mom mišljenju, trebalo je razgovarati s moćnim austrijskim proizvođačima sličnih vozila i s njima dogovarati kooperaciju. No oprema, prije svega kacige, remenje, zaštitna odjeća i općenito obuća, odjeća za vojsku i policiju - ta je industrija iskoristila svoju priliku. I naša vojska i policija koriste domaću odjeću i obuću, što je velik uspjeh - kaže Novotny. To su proizvođači koji mogu podjednako proizvoditi i za vojsku, i za civilne potrebe, primjerice Čateks u Čakovcu, dodaje.

Kaže također kako mi nemamo ni proizvodnju lovačkog oružja, što je prema njegovu mišljenju promašaj - trebalo je iskoristiti te potencijale i ciljano razvijati, poticati taj razvoj unutar klastera vojne industrije, da ne bude kao sada, kada lovačko oružje uglavnom uvozimo, a koristi ga doista puno ljudi.

Igor Bošnjak
NOVOTNY: NAORUŽANJE, KACIGE, OBUĆA
Novotny kaže da nam je proizvodnja obuće jako napredovala zahvaljujući narudžbama vojske i policije, a radi i za međunarodno tržište. No misli kako vojna industrija nije “zvijezda gospodarstva”, već više mehanički zbroj svih tvrtki koje rade i obrambeni sektor. Vodeća firma je tu HS Produkt, koja proizvodi naoružanje i ima doista zapažene izvozne rezultate, potvrđuje. No to je, kaže, metaloprerada - oni ako ne proizvode oružje, mogu proizvoditi nešto drugo. Sjajan primjer je Šestan Busch, vrhunski u tehnološkom smislu, dodaje, koji proizvodi kacige za policiju i vojsku, ali i vatrogasce ili druge hitne službe. “Što se tiče ‘Đure Đakovića’ kao proizvođača borbenih vozila, postoji nekakva manja proizvodnja određenih vozila, ali ne tenkova ili haubica. Barem to u javnosti nije poznato. Mislim da nije bilo dovoljno dinamike i da se moglo više iskoristiti to što je Hrvatska članica NATO-a te se mora najmanje 2 posto BDP-a ulagati u vojsku, odnosno obrambenu moć”, ističe Novotny.

ORQA: OSJEČKI DRON
Osječka tvrtka Orqa tehnološki je startup osnovan prije pet godina s ciljem da tržištu predstavi najbolje videonaočale za pilote dronova, koje su prodali u više od 50 država. “Orqa se snažno razvijala i rasla unutar dinamične svjetske industrije dronova, uz značajna ulaganja u istraživanje i razvoj novih proizvoda i tehnologija. Danas je Orqa drone-tech kompanija, specijalizirana za kompleksne dron-sustave i prijenos videosignala uz minimalno kašnjenje, čiji se proizvodi koriste i u obrambenom segmentu”, kaže operativni direktor Orqe Tomislav Krolo.

EUROPA NE MOŽE ZADOVOLJITI POTREBE
Pri plasiranju i prodaji tehnike, tehnologije i vojne opreme prvo je i osnovno pitanje nalazi li se to u vašim oružanim snagama te gdje se to eksploatira. Tu treba povezati i drugu činjenicu - da je sada enormna potražnja za vojnom opremom, sredstvima i tehnologijom u svijetu, pogotovo u Europi, i nedostatak vojnih proizvoda iznimno je velik te Europa ne može odgovoriti potrebama, gdje govorim o svim europskim državama i mnogo kompleksnijim vojnim industrijama - od Njemačke i Francuske do Engleske, Norveške i drugih s jakom vojnom proizvodnjom. I to je sigurno utjecalo da se sredstva koja naše tvrtke proizvode mnogo više traže, a riječ je o kvalitetnim proizvodima, ističe Barić.

Dodaje, međutim, kako je to nešto gdje je privatni kapital mnogo više uložio. Hrvatska je, kaže, imala dio vojne proizvodnje iz bivšeg sustava, a dio smo razvijali tijekom Domovinskog rata i poslije njega. Najveći dio se, u biti, ugasio jer nemamo proizvodnju drugog naoružanja osim pješačkog, ni proizvodnju topničkih zrna, raketnih sustava i drugog što bi trebala imati jedna vojna industrija. Misli da bi upravo sada o tome trebalo dobro razmisliti: što možemo uložiti i proizvoditi jer je uz energente oružje trenutačno najtraženija roba i bit će to još desetak i više godina budući da su nakon završetka hladnog rata sve države svoje kapacitete za vojnu proizvodnju smanjivale, čak i za tri četvrtine.

Možda ste propustili...

DRŽAVA IZDVAJA 133.000 EURA

Opremanje četiri centra za mlade

VEĆA MOBILNOST, NOVI PROGRAMI, VIŠE STRANIH STUDENATA

Sveučilište u Osijeku postaje atraktivnije za studente i istraživače

NAKON PROSVJEDA U ORGANIZACIJI LIJEVO-LIBERALNIH STRANAKA

Grbin i Benčić: Najvažnija je poruka - dosta; još nismo razgovarali o koaliciji

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

SEKTOR KOJI VAPI ZA RADNOM SNAGOM

Trgovci traže 10.000 radnika

2

NAVIKE SE TEŠKO MIJENJAJU

Duhanski proizvodi manje se kupuju na crnom tržištu

3

PROBLEMI I ZAHTJEVI HRVATSKIH UZGAJIVAČA SVINJA

Uzgajivači traže kontrolu uvoza i više klaonica