Magazin
EKONOMSKI PUTOVI I STRANPUTICE: ANALIZA STANJA I RAZVOJNIH IZGLEDA

Krizni izazovi nisu prošlost
Objavljeno 25. studenog, 2023.
ŽELJKO BOGDAN: POZITIVNA KRETANJA U GOSPODARSTVU UVIJEK MOGU POTAKNUTI KUĆANSTVA I PODUZEĆA NA DALJNJI OPTIMIZAM...

U jednom svom članku pokušao sam sažeti natuknicama karakteristike hrvatskog gospodarstva svake godine između 2020. i 2022. Tako sam 2020. godini pripisao "najsnažniji pad nakon 1995.", 2021. "najbrži oporavak u posttranzicijskom razdoblju" i 2022. "najveću inflaciju nakon Stabilizacijskog programa" - navodi izv. prof. dr. sc. Željko Bogdan s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te u nastavku svoje analize za Magazin piše:



- I zaista, pad od oko 8,4 % 2020. bio je peti u EU-27 i najjači u mediteranskim zemljama. Rast od oko 13,5 % 2021. bio je drugi, a od 6,4 % 2022. četvrti u EU-27. Zanemari li se Irsku, koja je specifičan slučaj, prvih pet mjesta u EU-u zauzimaju mediteranske zemlje, među kojima je i Hrvatska. One su bile pogođene pandemijskom krizom, a većinu je bila pogodila i dužnička kriza (Grčku, Italiju, Španjolsku, Portugal, Hrvatsku) - pritom su Grčka i Hrvatska bile ostvarile i najveći pad (koliko je on bio snažan, pokazuje i to što Grčka još nije premašila maksimalan GDP iz 2007. i u optimističnom scenariju to može učiniti tek za četiri-pet godina, a Hrvatska je maksimum iz 2008. dosegnula 2018. godine.

STATISTIKA NE LAŽE



Rastuća godišnja inflacija (maksimum u studenome - 13,5 % u odnosu prema studenome 2021.) čini se da je "pojela" rast gospodarstva.

A on je prema preliminarnim podatcima iznosio 6,4 % (četvrto mjesto u EU-27 s Irskom), što smo posljednji put ostvarili u neposrednim poratnim godinama (i on je korigiran za inflaciju!). S obzirom na prociklično kretanje komponenti BDP-a (s izuzetkom negativnog doprinosa rasta uvoza) sve su one pridonosile rastu BDP-a. No zabilježen je natprosječan rast osobne potrošnje (6,69 %), robnog izvoza (23,68 %), izvoza usluga (36,7 %) i uvoza (26,6 %), a ispodprosječan državne potrošnje (2,6 %) i fiksnih investicija (0,05 %). Uočava se snažan rast uvoza, ali ne zaboravimo i da su Pelješki most gradili stranci, da su auti ili građevinski strojevi koje uvozimo proizvedeni u inozemstvu, a i neki proizvodi koje izvozimo imaju veliku uvoznu komponentu. Također je primjetna stagnacija fiksnih investicija unatoč početnoj procjeni o rastu od oko 5 %, ali to ne znači da ih nije bilo, nego da je njihova realna vrijednost približno jednaka onoj iz 2021. godine. Pozitivnim kretanjima gospodarstva pridonosile su svakako i Vladine mjere, ali i sredstva iz europskih fondova.

No za 2023. stope rasta nešto su slabije, ali smo sa 2,08 % - koliko se može izračunati za prvo polugodište prema Eurostatu - i dalje na petom mjestu u Europi. No, prema istim podatcima, devet zemalja u EU-27 ima negativne stope rasta, a među njima su i Njemačka (-0,1 %), Češka (-0,6 %), Poljska (gotovo -1 %), Mađarska (-1,67 %) i Estonija (-3,3 %). Pet ih ostvaruje pozitivne stope rasta ispod 1 %, a šest ih ima od 1 do 2 %. U nas natprosječan rast prema dostupnim podatcima za 2023. bilježe državna potrošnja (4,68 %), fiksne investicije (2,4 %) te izvoz roba i usluga (4,4 %) (iako je robni izvoz pao za 3,3 %, a izvoz usluga rastao i za oko 15 %), dok je osobna potrošnja prosječno s rastom od 2,06 %. Uz te stope rasta djeluje nam nemoguće da je BDP rastao samo oko 2 %, ali to je zato što nije razmatran uvoz, koji se mora oduzeti i koji je 2023., prema prvim procjenama, pao za oko 0,47 %, što ipak pridonosi rastu BDP-a. Drugu sastavnicu čini promjena zaliha, koja je bilježila snažno smanjenje, što odražava činjenicu da je potražnja rasla brže od proizvodnje (to nema veze s onom da "trošimo više nego što imamo", a promjena zaliha za 2023. pozitivnog je predznaka, što znači da je potražnja manja od proizvodnje).

DOBRE VIBRACIJE


Mogu li nam ti podaci donijeti optimizam? Mogu! Pozitivna kretanja u gospodarstvu uvijek mogu potaknuti kućanstva i poduzeća na daljnji optimizam. No ima li osnovice za to? Za dio zemalja srednje Europe, koje su nam važni trgovinski partneri, već se spominje recesija. Podatci za robni izvoz pokazali su negativna kretanja. Prema preliminarnim podatcima još imamo smanjenje broja turističkih dolazaka u četiri ljetna mjeseca za oko 4,4 %, uz rast broja noćenja od samo 0,4 %; tome je svakako pridonosio i pad na nama najvažnijem emitivnom tržištu, onom njemačkom. I Ekonomski institut je u rujnu ove godine procijenio da nam gospodarstvo stagnira na početku trećeg kvartala, pa nije nemoguće i da nam stope rasta u trećem kvartalu ove godine budu nešto slabije. MMF nam predviđa rast od 2,7 % za ovu godinu i oko 2,6 % za iduću, a na sličnom su tragu za dogodine i prognoze HNB-a (dok su za ovu godinu nešto optimističnije - oko 2,9 %). Najsvježija je jesenska prognoza Europske komisije, objavljena proteklih dana, prema kojoj se za Hrvatsku predviđa rast od 2,6 % ove godine (nakon Malte, drugi po veličini), a za iduću godinu 2,5 %. Očekuju se, dakle, pozitivna kretanja, ali hoće li se kretanja nastaviti baš u tom smjeru, teško je znati. Da ekonomisti nemaju čarobni štapić, najbolje su pokazale kriza 2009. godine i pandemijska recesija 2020., jer ni jedna od prognoza nije upućivala na recesiju.

Danas smo svjedoci turbulentnih zbivanja u svijetu koji se lako mogu pretočiti u negativna gospodarska kretanja. No dosadašnja dinamika ipak nam daje podlogu za neki optimizam. Nakon četiri negativna kvartala 2020. slijedilo je deset pozitivnih kvartala i, po svemu sudeći, to će se nastaviti još neko vrijeme. Gradi se ili održava prometna infrastruktura diljem Hrvatske, a zahuktava se i proces obnove (na posljednjem kongresu ekonomista u Opatiji posebno je istaknuta uloga građevinarstva u razvoju!), što se u znatnoj mjeri financira i europskim sredstvima (netočne su tvrdnje da kapitalni projekti koji se financiraju iz europskih fondova nisu investicije!). A i superizborna godina je tu. Zbog pozitivnih gospodarskih kretanja vrlo dobro se puni proračun i popravlja fiskalna pozicija zemlje, koja se ogleda u kreditnom rejtingu, a inflacija to dodatno poboljšava. I, konačno, 2024. godine proračun bi mogao dosegnuti iznos rashoda od 32,6 milijardi eura, a prihoda od oko 28,5 milijardi, što daje deficit od oko 4,1 milijarde eura. Posebice valja istaknuti mogući porast izdataka za zaposlene od gotovo 1,5 milijardi eura i mirovina (gotovo 1,1 milijardu eura), što će stvarno potaknuti potražnju u domaćem gospodarstvu. Na temelju toga valjalo bi očekivati i pozitivna gospodarska kretanja u idućoj godini, a po kojoj stopi će to biti, radije prepustimo vremenu. Preostaje samo poželjeti i da Hajduk osvoji naslov prvaka.

FISKLANA STABILNOST


Iako možemo imati dozu optimizma, dobro je biti svjestan i rizika koji s tim dolazi. Planirani proračun za 2024. kreiran je uz očekivani rast gospodarstva od 2,8 %, predviđen je porast proračunskog deficita (na oko 1,9 % BDP-a) i javnog duga (za koji se očekuje da će biti malo iznad 60 % BDP-a). Ne bude li rast gospodarstva na predviđenih 2,8 %, fiskalna se situacija može pogoršati, a s njom i kreditni rejting zemlje, ali se to već može pretočiti na 2025. godinu. Moguće je, dakle, da domaća potražnja više ne bude imala doprinos kakav je imala do sada, pa je za održavanje pozitivne stope rasta dohotka potreban rast izvoza - i naravno oporavak naših važnih vanjskotrgovinskih partnera od recesije.

Kad bismo samo na kretanju stope rasta zaključivali "da nam je bolje", a zanemarili razinu BDP-a, došli bismo u situaciju kao da zaključimo kako će umirovljenik kojemu je penzija od 300 eura porasla za 5 % biti u boljem položaju od radnika kojem se plaća od 600 eura nije povećavala. Penzija će porasti za 15 eura, ali će bolja primanja ipak imati radnik. Tako i na razini ekonomije moramo voditi računa i o razini BDP-a, a ne samo o stopi rasta. Jasno je da će zemlje s više stanovnika imati i veći BDP, pa se zbog usporedivosti veličine iskazuje "po stanovniku".

Hrvatska je 2022. imala BDP od oko 435 milijardi kuna, ali za uspoređivanje s drugim zemljama nije dovoljno to samo pretvoriti u eure. Razvijenije zemlje u pravilu imaju višu razinu cijena, pa će BDP po stanovniku korigiran za kupovnu moć (PPS - engleska kratica za "standard kupovne moći") imati manju vrijednost od BDP-a iskazanog pretvarajući ga u eure (tekući euri) u slučaju razvijenijih zemalja, a veću u manje razvijenim ekonomijama. Prema najsvježijim podatcima, BDP korigiran za kupovnu moć u Hrvatskoj je iznosio 26.135,7 eura (pišem "eura" jer držim da je to lakše za čitateljstvo iako je tehnički ispravnije reći "standarda kupovne moći" - PPS) i u ukupnom poretku smo peta najlošija ekonomija u EU-u (nakon Bugarske, Grčke, Slovačke i Latvije). No 2018. godine smo s 19.636,3 eura (PPS) bili na pretposljednjem mjestu i samo je Bugarska bila lošija od nas. Rumunjska nas je tada prestigla, a činilo se da bi do kraja ovog desetljeća to mogla učiniti i Bugarska. Ali 2000. smo bili na petom mjestu otraga kad se razmatraju današnje EU članice, ali smo bili na šestom mjestu uzme li se u obzir 11 postsocijalističkih zemalja. No razina BDP-a per capita iznosila je 8.861,4 eura (PPS), što znači da se u idućih 20-ak godina povećao gotovo tri puta, ali se naš relativni položaj ipak pogoršavao jer su i druge zemlje napredovale. Uz porast BDP-a razumno je da raste i prosječni raspoloživi dohodak po kućanstvu, koji, prema DZS-u, 2022. iznosi 12.277 eura (PPS). No uz vrijednost BDP-a važno je razmatrati i njegovu raspodjelu, koja se odnosi na stupanj nejednakosti. Ali dohodovna nejednakost u Hrvatskoj u razini je prosjeka EU-27.

DEMOGRAFSKI DEFICIT


No u Hrvatskoj je važno razmatrati i drugi oblik nejednakosti, jer su nam najrazvijeniji prsten oko Zagreba i uski obalni pojas, uključujući i Istru. Stupanj razvoja preostalog dijela Hrvatske - otprilike 70 - 80 % teritorija Hrvatske - možemo ocijeniti negativnom ocjenom. Koliko su hrvatske mjere razvojno orijentirane, najbolje pokazuju rezultati popisa stanovništva 2021. (ovdje namjerno izostavljam ocijeniti razvojnost proračuna za iduću godinu: zbog toga što - poput Meštra iz Velog mista - "neću politiku u svoju butigu", ali i zbog toga što su na rashodnoj strani svakog proračuna u dominantnoj mjeri tekući izdatci, no država utječe na razvoj i preko javnih poduzeća koja nisu dio proračuna, a tu je važno i povlačenje sredstava iz fondova EU-a).

Uglavnom, 45 % današnjeg teritorija Hrvatske ima manje stanovnika nego 1900. godine. Takva su kretanja rezultat zajedničkog djelovanja prirodnog smanjenja stanovništva i negativnog migracijskog salda. Samo u posljednjih deset godina članstva u EU-u, prema procjenama demografa, negativan migracijski saldo (višak iseljenih nad useljenim) iznosi oko 250 tisuća. Neki projekti koji se provode ili su u planu provođenja, pretežito infrastrukturne naravi, možda i potaknu dio ljudi na povratak. No povijest nas uči da razvijena infrastruktura, posebice prometna, može i olakšati iseljavanje. A bez ljudi nema ni razvoja. U dugom roku možda smo osuđeni na jako niske stope rasta, a to je problem koji također moramo osvijestiti.

 
PIŠE: IZV. PROF. DR. SC. ŽELJKO BOGDAN, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Čak 45 % današnjeg teritorija RH ima manje stanovnika nego 1900. godine. Takva su kretanja rezultat zajedničkog djelovanja prirodnog smanjenja stanovništva i negativnog migracijskog salda...

Ne bude li rast gospodarstva na predviđenih 2,8 %, fiskalna se situacija može pogoršati, a s njom i kreditni rejting zemlje, ali se to već može pretočiti na 2025. godinu...

Da ekonomisti nemaju čarobni štapić, najbolje su pokazale kriza 2009. godine i pandemijska recesija 2020., jer ni jedna od prognoza nije upućivala na recesiju...

Uz vrijednost BDP-a važno je razmatrati i njegovu raspodjelu, koja se odnosi na stupanj nejednakosti. Ali dohodovna nejednakost u Hrvatskoj u razini je prosjeka EU-27...

Možda ste propustili...

INTERVJU: PREDRAG HARAMIJA, O PREDIZBORNOJ RETORICI U SUPERIZBORNOJ GODINI

U Hrvatskoj se negativna izborna kampanja ne isplati

FANTASTIČNI KULTOVI: ROGER CORMAN U SVEMIRU...

Zvjezdana sapunica

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽENSKA SNAGA: ZRINKA POSAVEC I SANDRA LONČARIĆ

Svakodnevno se osjeti umor i nemir, a žene su posebno pogođene

2

PREDIZBORNE PREDSTAVE (I)

Neki idu na sve ili ništa,
uvrede postaju pravilo

3

ŽENE U DIPLOMACIJI: SVIJET U HRVATSKOJ - HRVATSKA U SVIJETU

Za mirniji, napredniji
i pravedniji svijet