Magazin
DRAVA U KINI: PREDAVANJE HRVOJE PETRIĆA U PEKINGU

Mirna dok ne podivlja
Objavljeno 17. studenog, 2023.
PREISPITIVANJE ODNOSA PREMA RIJEKAMA: PREVELIKOM KANALIZACIJOM I REGULACIJOM PODLOŽNIJE SU POPLAVAMA...

Povjesničar Hrvoje Petrić je na Sveučilištu Henan u listopadu ove godine održao seriju predavanja o ekohistoriji hrvatskih rijeka, a prikupljao je i izvore o povijesti Žute rijeke, kolijevke kineske civilizacije, jer ima želju komparativno promišljati kineske i europske rijeke. Između ostaloga je na Sveučilištu Henan predavao i o rijeci Dravi. Donosimo naglaske jednog od održanih predavanja, koje je za Magazin priredio sam autor predavanja, prof. dr. sc. Hrvoje Petrić, s Odsjeka za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.



- Rijeka Drava u prošlosti je znatno utjecala na ljude koji su živjeli u dolini kojom protječe. Drava izvire u Italiji i na kraju svojeg 749 km dugog toka utječe u rijeku Dunav kod Aljmaša u Hrvatskoj. U nižim dijelovima toka korito Drave često se mijenjalo, a ima i brzi tok, zbog čega ju smatramo hirovitom rijekom. Jako erodira svoje obale i vodom opskrbljuje mnoge močvare, bare, poplavne šume, kanale i slično. Zbog toga su na donjem dijelu Drave od 18. stoljeća provođeni hidroregulacijski radovi.

UČESTALE POPLAVE


Uz rijeku Dravu je u poljoprivrednom gospodarstvu dominiralo stočarstvo, a poplave su ga ugrožavale na više načina. Za naglog izlijevanja dravskih voda, dolazilo je do utapanja stoke na ispaši. Osim toga poplavljene livade i pašnjaci bili su neiskoristivi za ispašu, a ujedno i opasnost od širenja zaraza među stokom koje su se razvijale u naplavljenoj vodi. Zbog gubitka površina za ispašu koje je Drava otimala, kmetovi su morali zahtijevati od vlastelina nove pašnjake koje su katkad dobivali besplatno, a katkad u zakup ili uz tlaku. Zbog poplavom uništenih usjeva pridravskim je stanovnicima prijetila glad, a zbog slabog su uroda morali kupovati kruh za novac, pa su jako osiromašivali i nisu mogli plaćati zakup. Selo Osuvak krajem 18. stoljeća više nije postojalo jer je "cijelo područje pojela Drava, tako da je jedva što od zemlje preostalo, no i to će ubrzo nestati". Slično se dogodilo i selu Obrež, kojemu je "područje mjesta malo jer je njegov veći dio odnijela Drava potkopavajući obalu".


Vodostaj Drave je kroz povijest bio osjetljiv na dvije ključne pojave. S jedne strane, topljenje snijega i leda na području izvora i gornjeg toka rijeke Drave (Alpe) u proljeće, a s druge strane, obilne i dugotrajne padaline na području srednjeg i donjeg toka. Maksimalni vodostaj rijeka Drava ima u kasno proljeće (lipanj) i kasno ljeto (rujan). Stoga su česte i jake poplave rijeke Drave u prošlosti zabilježene upravo u to doba. Rijeka se tada izlijevala iz svojeg korita, a voda je pritom uništavala usjeve, nanosila materijalnu štetu i ugrožavala živote ljudi i stoke. Stoga veliku važnost imaju poplavna područja uz donji tok rijeke Dravu koja predstavljaju močvare, bare, jarci, nizinske šume i drugo. Takva mjesta upijaju višak vode tijekom izlijevanja rijeke iz korita. No, budući da su to ujedno mjesta koja su ljudi rado kultivirali kako bi dobili dodatne količine poljoprivrednog zemljišta, tako je nastao sraz između ljudi i rijeke. Naše poznavanje intenziteta poplava uglavnom ovisi o podatcima koji su zabilježeni u dostupnim povijesnim izvorima, no na osnovi dosadašnjih istraživanja mogli bismo zaključiti da se rijeka Drava izlijevala iz svojeg korita svakih nekoliko godine na bar nekom području toka.

Problem je i relativno visoka podzemna voda, osobito u ranim proljetnim i jesenskim mjesecima, kad se voda bunara miješa s površinskom vodom i kišnicom, pa je ponegdje neprikladna za piće. Režim otjecanja vode osiguravao je dovoljne količine vode u vegetacijskom razdoblju i bio je pogodan za potrebe raznovrsnih korisnika.


Jedna od većih poplava rijeke Drave dogodila se u proljeće 1827. godine. Posljedice velikih poplava kakva je bila i ona 1827. godine bile su vidljive i u promjenama u gospodarstvu te demografskim kretanjima, s time da bi to trebalo detaljnije istražiti u budućim istraživanjima koja bi trebala biti dijelom usmjerena prema pokušajima otkrivanja utjecaja poplave rijeke Drave na stanovništvo koje ju je izravno doživjelo ili je na neizravan način njome bilo pogođena.

Kao što je to slučaj i s drugim poplavama rijeke Drave, tako je i ona 1827. godine zabilježena u izvorima nastalima u Osijeku. Ondje se navodi da se Drava iz svojeg korita izlila 15. lipnja 1827. godine i poplavila cijelu okolicu. Osim toga, vodena bujica potrgala je mostove i neke slabije građene zgrade poput hambara. Bila je to poplava koja je stanovnike Osijeka podsjetila na onu koja se dogodila 1814. godine. Posljedice poplave najviše su se osjetile u gospodarstvu jer je propalo sijeno za stoku te usjevi na poljima. Ljetopisac franjevačkog samostana u Osijeku o tome je zapisao: "Ovoga mjeseca Drava je toliko nabujala da je ostavila svoje korito i naširoko se razlila po poljima, tako da je odasvud izgledalo kao jedno veliko more, a žestina njezina toka bila je takova da je u Tvrđi kod Krunske utvrde iz temelja iščupala most, kao i kod Bilja, te ih sasvim razrušila. Potpuno je lišila ljude veoma potrebnog sijena za konje i stoku, poplavila više zgrada, dijelom kuća, a dijelom vojničke magazine u Tvrđi sravnila je svojom snagom sa zemljom te nanijela mnoge druge nezgode, što je podsjetilo na žalosno i nečuveno razaranje Drave iz 1814. godine, od koga neka nas Bog oslobodi."

KLIMATSKE PROMJENE


I u brojnim je kasnijim poplavama stradavala infrastruktura (kuće, gospodarske zgrade, nasipi, ceste, mostovi), voda prolivena u poplavi onemogućavala je poljske radove te uništavala zasijane površine i pašnjake, a često su stradavale i domaće životinje - bilo izravno zbog vodene bujice, bilo zbog poplavom prouzročenog nedostatka sijena. Istovremeno su poplave odnijele i veliki broj ljudskih života. Zanimljivo je istaknuti kako prostor najvećeg grada na Dravi - Osijeka, u pravilu nije bio podložan poplavama, što nije bio slučaj i s njemu susjednim prekodravskim krajem u Baranji, o čemu postoji slijedeći opis: "Rijeka s ove strane nikad u ovome kraju ne prouzroči poplavu; naprotiv, s one strane, jer su obale vrlo niske, poplava se lako događa, te se širi dva, i više sati." No u kasnijim vremenima i Osijek je bio pogođen snažnim poplavama, poput onih 1965. ili 1972. godine.


Upravo to upozorava na potrebu preispitivanja našeg odnosa prema rijekama, koje su prevelikom kanalizacijom i regulacijom postale podložnije poplavama. Uz to ne treba zaboraviti kako se nalazimo u vrtlogu klimatskih promjena rezultat kojih može biti sve više ekstremnih kiša, a time i poplava. Ljudi toga trebaju biti svjesni, a vjerujem kako se iz povijesnog iskustva može vidjeti da je suživot čovjeka i rijeke moguć, ali pod sasvim drugim uvjetima. Valja imati na umu kako su nedavne poplave pokazale visoku razinu solidarnosti i u našem društvu, pogotovo prema najslabijima.

Mogao bih se složiti da u poplavama stradavaju područja koja imaju najmanju političku moć i utjecaj jer se veliki i moćni nekako pobrinu za sebe. No to nije uvijek pravilo. Dovoljno se sjetiti velike poplave Save iz 1964. koja je potopila politički snažni Zagreb, doduše opet u tome gradu područja u kojima je živjelo siromašnije stanovništvo. Nakon toga je napravljen vrlo skup, ali učinkovit sustav zaštite Zagreba od poplava, no u trenucima velikih količina voda u Savi i njezinim pritocima kao da se problem šalje nizvodno, što je osobito bilo vidljivo tijekom poplava 2014. godine, a djelomično i u poplavama Drave i Mure ovogodišnjeg ljeta.

 
Priredio i napisao: Hrvoje PETRIĆ
U europskom zelenom pojasu
Rijeka Drava je na međunarodnoj konferenciji održanoj od 8. do 12. rujna 2004. u nacionalnom parku u Ferto - Hansag u Mađarskoj uvrštena u dio Europskog zelenog pojasa, a 2021. UNESCO je proglasio višedržavni rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav, koji se proteže Austrijom, Slovenijom, Hrvatskom, Mađarskom i Srbijom, čime je Drava ušla u jedno od najvećih zaštićenih riječnih područja u Europi.

Životopis autora
Hrvoje Petrić povjesničar i geograf, rođen 1972. godine u Koprivnici, redoviti je profesor povijesti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i urednik jednog od prvih ekohistorijskih časopisa u srednjoj i jugoistočnoj Europi “Ekonomska i Ekohistorija”. U opsežnom opusu njegova znanstvenog stvaralaštva dominira uvođenje i razvoj ekohistorije u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi. Dosada je objavio četiri samostalne knjige, 16 knjiga u koautorstvu, pet uredničkih knjiga, 27 poglavlja u knjigama te više od sto znanstvenih radova u Hrvatskoj i inozemnoj periodici. Sudjelovao je na više do 90 znanstvenih skupova, razvijajući plodnu međunarodnu suradnju osobito sa europskim zemljama i SAD-om. Vrlo je aktivan u području popularizacije znanosti te je objavio nekoliko stotina informativnih članaka, 21 udžbenik iz povijesti za osnovne i srednje škole, šest metodičkih priručnika za nastave, dvije povijesne čitanke i drugo. (HAZU)

Drava je čistija od Save
Drava, rijeka, desni pritok Dunava; duga 707 km, porječje obuhvaća 40 150 km². Izvire kod Dobbiaca (sjeverna Italija), a u Dunav utječe 2,5 km sjeverozapadno od Aljmaša (Hrvatska). Protječe Italijom (15 km), Austrijom (261 km), Slovenijom (144 km, od čega je 20 km slovensko-hrvatska granica) i Hrvatskom (305 km, od toga 95 km u graničnom području s Madžarskom) te Madžarskom. U Hrvatsku ulazi u blizini sela Lovrečan. Glavni lijevi pritoci: Isel, Möll, Gurk (Krka), Labotnica, Mura, Pesnica i Fekete viz, a desni: Gail (Zilja), Mislinja, Dravinja, Bednja, Karašica i dr. Drava je jedina rijeka na teritoriju Hrvatske nivalnoga (snježnog) režima; zaleđena je 15 do 35 dana godišnje. Najvišeg je vodostaja ljeti (svibanj - srpanj), a najnižega zimi (siječanj - ožujak). Korito joj je široko od 170 m do 370 m, a najveća je dubina 7 m. Prosječan je protok vode na ušću 620 m³/s. Drava je čistija od Save. Gotovo je cijeli tok u II. kategoriji onečišćenja vodâ. Iznimka su dijelovi toka u blizini velikih naselja (III. kategorija onečišćenja). Plovidba rijekom moguća je 250 do 260 dana godišnje. Glavno pristanište Osijek; između ušća i Osijeka (22 km) Drava je međunarodni plovni put. Brodovi i tegljači nosivosti do 1500 t plove od ušća do Belišća (51 km), nosivosti do 650 t do Donjega Miholjca (72 km), nosivosti do 400 t do Čađavice (105 km), a nosivosti do 150 t do Barcsa (151 km). Drava se iskorištava i za dobivanje električne energije; mnogobrojne su hidroelektrane u Austriji (Lavamünd), Sloveniji (Dravograd, Fala, Mariborski otok) i Hrvatskoj (HE Varaždin, HE Čakovec i HE Dubrava). (enciklopedija.hr)

Zbog gubitka površina za ispašu koje je Drava otimala, kmetovi su morali zahtijevati od vlastelina nove pašnjake koje su katkad dobivali besplatno, a katkad u zakup ili uz tlaku...

Kao što je to slučaj i s drugim poplavama Drave, tako je i ona 1827. zabilježena u izvorima nastalima u Osijeku. Vodena bujica potrgala je mostove i neke slabije građene zgrade...

Možda ste propustili...

IRAN I IZRAEL: SMRTNI NEPRIJATELJI

Eskalacija rata u sjeni

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana