Magazin
VELEPOSLANIKOV IZBOR

Roman “Piramida” Henninga Mankella: Majstor ostaje majstor
Objavljeno 17. studenog, 2023.

Kad pomislite da Henning Mankell, najuspješniji švedski pisac kriminalističkih romana, više ne može iznenaditi, on napiše "Piramidu" i pokaže da je to itekako moguće. I u ovome se romanu pojavljuje njegov slavni istražitelj Kurt Wallander, ali riječ je o mladome Kurtu Wallanderu.



U romanu "Piramida" (Mozaik knjiga, 2023.) opisuju se njegovi prvi istražiteljski pokušaji, koji nisu uvijek baš najspretniji. Mladi se Kurt tek uči poslu. Stječe ona nužna iskustva, koja će do punoga izražaja doći u njegovoj "zreloj" fazi, u slučajevima koje je istraživao 90-ih godina prošloga stoljeća. Ali prije te "zrele" faze postajalo je i ono nešto prije. Naime, H. Mankellu je posvema bilo jasno da Kurt Wallander nije uvijek bio tako sjajan istražitelj, pa je odlučio da svoga slavnoga junaka malo demitizira, da ga pokaže u njegovim početnim, nespretnim danima. I stoga nas u "Piramidi" vraća na sam početak Kurtove karijere, na njegov prvi slučaj, koji je umalo završio smrću budućeg junaka. Konačno, u "Piramidi" saznajemo i genezu svih njegovih trauma, depresija, zašto se rastao od Mone, tko je uopće bila Mona, njegova prva žena. U ovim pričama/istragama pobliže ćemo saznati prave razloge svih njegovih nesporazuma s ocem, koji će krajem 1989. godine iznenada odlučiti otići u Egipat, jer je cijeli život sanjao da vidi egipatske piramide. No stari Wallander, koji tu i tamo slika za svoju dušu, nije samo želio vidjeti piramide nego se i pokušao popeti na Keopsovu piramidu. No takvo što strogi egipatski zakoni ne dopuštaju, pa je sin/Kurt morao prekinuti jednu vrlo kompliciranu istragu, pad nepoznatog zrakoplova i smrt dviju nenapadnih i benignih starica, i otići u Kairo kako bi iz tamošnjeg zatvora izvukao "nestašnog" oca! Naravno da je to "izvlačenje" imalo svoju financijsku cijenu.

Stoga je ovaj omnibus priča/istraga mladoga Kurta prolog, a ne epilog, iako je napisan posljednji. Evo što je o svemu tome kazao autor, koji je sam napisao predgovor ovome romanu: "Prije nekoliko godina, baš kada sam dovršio petu knjigu, ‘Na pogrešnom tragu‘, shvatio sam kako sam počeo u mislima pisati priče koje su se dogodile prije nastanka serije romana. Opet onaj magični datum, 8. siječnja 1990. godine [1]. Nakon što sam napisao osam romana, skupio sam te priče. No nisam te tekstove objavio zato što sam pospremio ladice. Ovaj svezak objavio sam zato što je on uskličnik nakon točke koju sam stavio romanom ‘Vatrozid‘. Katkad je dobro kretati se unatrag, poput raka. Vratiti se polaznoj točki."

U tome "vraćanju" prema polaznoj točki vidimo majstorstvo, ali i izvjesnu dozu "uvrnutosti" velikog pisca, koji pokazuje da njegov slavni junak ima prošlost, koja nije u svim detaljima sjajna [2], da je bio mlad, da su ga mučili i ljubavni i obiteljski problemi u kojima se nije uvijek baš najsjajnije snalazio. Naime, ti opisani slučaji pokazuju da je svaki početak težak i da se tek nakon 20 godina teškoga "šegrtovanja" može postati slavni istražitelj.

"Piramida" je jedanaesti roman ovoga pisca, koji je u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Mozaik-knjiga preveden na hrvatski jezik [3]. Kurt se Wallander prvi put pojavio u "Ubojici bez lica". U tom romanu on je već viši policijski inspektor. Napunio je četrdeset godina, a život mu je u neredu. Iza sebe ima propali brak. Žena ga je ostavila, otac ga je jedva priznavao, danju se loše hranio, a noću je neumjereno pio. "Piramida" donosi događaje koji prethode tom ne baš veselom stanju, koje je, doduše, posvema u skladu sa stanjem švedskog/skandinavskog društva. U manje-više svim mojim recenzijama isticao sam činjenicu da smo iz skandinavskih krimića naučili puno više o skandinavskom društvu nego iz ozbiljnih političko-ekonomskih tekstova [4].

U "Piramidi" vidimo mladoga Kurta kako bezbrojne sate provodi u dežurstvima, dok pokušava riješiti ubojstvo mimo službene dužnosti. Jedino taj motiv čini poveznicu između "mladoga" i "zreloga" Kurta. Svjedočimo početcima njegove krhke, pa i pomalo nespretne, veze s Monom (stalno kasni na dogovorene sastanke), ženom kojom se želi oženiti, i saznajemo razlog teškog odnosa s ocem.

I prije mene kritičari su primijetili da sve ove uzbudljive priče pružaju fascinantan uvid u Wallanderov lik, od ubojstva (koje, na prvi pogled, izgleda kao samoubojstvo) susjeda 1969. pa sve do nesreće zrakoplova 1989. - svaka od njih čini vitalni dio serijala o Wallanderu, pokazujući Mankella (preminuo 2015.) na vrhuncu njegove karijere...

Zlatko Kramarić
Nemir ulazi preko granice
[1] Ovaj se datum referira na ono zimsko jutro, buđenje Wallandera, kad počinje slučaj “Ubojica bez lica”!

[2] U početcima imao je običaj da bitne detalje jednostavno predvidi: “Umišljam si nešto, pomislio je. To sam vidio sam. Vidio je i Hemberg (njegov šef, nap. Z.K.). Svi su vidjeli (ostali policajci koji su radili na slučaju, nap. Z.K.). Usamljen star čovjek počinio je samoubojstvo. No ipak mu se činilo da je vidio nešto, ali nije znao što” (str. 27).

[3] Ovdje ću navesti samo neke od prevedenih romana, koji su postigli svjetski uspjeh. Neki od njih su i ekranizirani, i to ne samo u Švedskoj nego i u Velikoj Britaniji. I ekranizacije su doživjele svjetsku slavu. Sve je otpočelo s “Ubojicom bez lica”, pa su nakon tog romana slijedili “Psi iz Rige”, “Bijela lavica”, “Čovjek koji se smiješio, “Ubojstvo na ivanjsku noć”, “Povratak učitelja plesa”, “Peta žena”, “Vatrozid”...

[4] I u predgovoru ovoga romana možemo pročitati da je Mankell itekako zabrinut za budućnost Europe. Štoviše, smatra da bi svoju seriju romana trebao nasloviti “romani o europskom nemiru”! Naime, njega ozbiljno muče problemi europskih društava, pa se s pravom pita: “Kako demokracija može preživjeti kad temelj pravne države više nije postojan? Ima li europska demokracija cijenu koja će se jednoga dana smatrati previsokom i više je neće biti vrijedno plaćati?” (str. 7). Stoga i nije čudno što će se i u ovome romanu/pričama referirati na osjećaj nemira: “Događa se nešto novo - rekao je napokon. Nemir (migranti, nap. Z.K.) ulazi u našu zemlju preko granice” (str. 149).

Možda ste propustili...

UREDNIKOV IZBOR: OŽUJAK ZA MAGIJU RIJEČI...

U mračnim vremenima knjige su svjetlo

AMERIČKI CIRKUS

Veliki konzervativni show

DR. SC. KRISTIJAN SEDAK, HRVATSKO KATOLIČKO SVEUČILIŠTE

Mediji nameću pojedine teme i stavljaju političare u reaktivni položaj

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽENSKA SNAGA: ZRINKA POSAVEC I SANDRA LONČARIĆ

Svakodnevno se osjeti umor i nemir, a žene su posebno pogođene

2

PREDIZBORNE PREDSTAVE (I)

Neki idu na sve ili ništa,
uvrede postaju pravilo

3

ŽENE U DIPLOMACIJI: SVIJET U HRVATSKOJ - HRVATSKA U SVIJETU

Za mirniji, napredniji
i pravedniji svijet