Magazin
RAZGOVOR: MARINKO OGOREC

Ilegalne migracije jedan su od ključnih problema sigurnosti
Objavljeno 11. studenog, 2023.
PROF. DR. SC. MARINKO OGOREC STRUČNJAK JE ZA SIGURNOST IZ KARLOVCA

Nedavni intervju njemačkog ministra obrane Borisa Pistoriusa glavna je tema u njemačkim i europskim medijima. Pistorius je između ostalog naglasio kao se Europa mora spremiti na rat jer je sigurnosna situacija svake godine sve gora.



Je li stanje doista toliko dramatično ili je njemački ministar ipak pretjerao u širenju katastrofičnog ozračja i u Njemačkoj i u cijeloj Europi, odnosno Europskoj uniji - pitali smo prof. dr. sc. Marinka Ogorca, stručnjaka za sigurnost i predavača na Veleučilištu Velika Gorica.

- Navedene izjave njemačkog ministra obrane primarno treba tumačiti u kontekstu unutarnjepolitičke situacije u Njemačkoj. Naime, Njemačka je bila jedna od zemalja članica NATO-a koja je za svoje obrambene potrebe izdvajala među najmanjim udjelima BDP-a, mnogo manje od 2 % BDP-a koje je NATO svojevremeno procijenio nužnim kako bi se održao suvremeni razvoj oružanih snaga. Naravno, takvo njemačko izdvajanje za obrambene potrebe i funkcioniranje njihovih oružanih snaga ima svojih povijesnih, političkih i socioloških utemeljenja, ali konkretni produkt toga su nedovoljno opremljene, osposobljene i učinkovite oružane snage.

Nakon pogoršanja globalnih međunarodnih odnosa, koje je kulminiralo u izbijanju ukrajinskog rata, većina europskih zemalja članica NATO-a našla se pred ozbiljnim problemima nedovoljne opremljenosti i osposobljenosti svojih oružanih snaga, s obzirom na to da je godinama podržavala uvjerenje kako je konvencionalni rat u Europi nemoguć u suvremenim okolnostima. Ukrajinski rat na najbrutalniji je način demantirao sve teorije o nemogućnosti takvog rata i stavio europske zemlje pred gotov čin - potrebu naglog povećanja vojnog proračuna i brzog popunjavanja i osposobljavanja svojih oružanih snaga. Naravno, to je potrebno na odgovarajući način objasniti i vlastitom javnom mišljenju, koje je vrlo osjetljivo na svako povećanje izdvajanja za državne potrebe. U tom kontekstu može se razmatrati i nedavno, prilično dramatično, izlaganje ministra Pistoriusa. Potrebno je zaključiti kako globalna sigurnosna situacija svakako nije dobra, ali za sada još uvijek je pod kontrolom relevantnih međunarodnih čimbenika (drugim riječima, velikih sila).

DISPERGIRANE MIGRACIJE


Koji su zapravo najveći sigurnosni izazovi za Europu danas i u bliskoj budućnosti? Jesu li to migracije i terorizam, i mogu li se ta dva aspekta ugroze povezati, i na koji način? Nisu, naime, svi migranti teroristi, to je jasno, no koliko je realno očekivati da među onima koji ulaze u EU ima i terorista, smije li se takva mogućnost previdjeti, odbaciti...?

- Ilegalne migracije svakako su jedan od ključnih problema europske sigurnosti, zbog cijelog niza prijetnji koje sa sobom donose - od jačanja organiziranog kriminala preko mogućih terorističkih prijetnji do brojnih socioloških, kulturoloških i vrijednosnih tenzija koje sve više postaju svakodnevnica velikih europskih gradova. U tom kontekstu možda je najbolji primjer Švedska, koja je nakon Njemačke prihvatila najveći broj ilegalnih migranata. Od vrlo civilizirane, sigurne i uglađene zemlje, visokih standarda tolerancije i razumijevanja, danas je Švedska u situaciji da red i mir na svojim ulicama osim policije održava i vojnim postrojbama opremljenih vojnim naoružanjem. Naravno, nisu svi migranti teroristi, međutim, što se može očekivati od ljudi koji već u samom dolasku krše temeljne zakone zemlje u koju dolaze - ilegalno prelaze granicu na nedopuštenim prijelazima i na sve moguće načine prikrivaju vlastiti identitet? Kad već u samom dolasku obezvrjeđuju zakone i pravila ponašanja domaćina, kako će se ponašati nakon što se stacioniraju u toj zemlji?

U današnje vrijeme aktualne su tzv. dispergirane migracije. Radi se o manjim skupinama ljudi koji u zemlju konačnog odredišta dolaze u manjim skupinama, potajno prelazeći cijeli niz granica, najčešće uz pomoć organiziranog kriminala čije usluge vrlo dobro plaćaju. Nakon dolaska na mjesto konačnog boravišta ne žele se registrirati niti prijaviti kako ne bi bili deportirani i tako ostaju "nevidljivi" za državni sustav u koji su došli. Upravo zbog te "nevidljivosti" ne mogu biti registrirani, ne mogu dobiti nikakav legitimni posao, ne mogu dobiti socijalnu pomoć ni zdravstvenu skrb, pa se postavlja opravdano pitanje od čega će ti ljudi živjeti i čime se mogu baviti. Jedini relevantni odgovor su kriminal i terorizam, pa, sukladno tome, ako i nisu bili radikalni teroristi, takvim odnosom i statusom nemaju puno toga na izbor.

Kad se govori o sigurnosti, zbog rata Izraela i Hamasa niz europskih gradova izložen je masovnim prosvjedima u kojima, osim mirne podrške Palestincima i Gazi, ali i Izraelu, dolazi i do ekstremnih izljeva bijesa i mržnje. Koliko je u takvim napetim situacijama prijetnja terorizmom još izraženija na europskom tlu? S tim u vezi, koliko je realna opasnost da radikalne islamističke skupine, odnosno njihove ćelije u Europi, iskoriste situaciju za nove napade, bombaške akcije...?

- Uvijek kada su uključene emocije i strasti, kao u navedenim slučajevima, racionalno razmišljanje i postupanje potisnuto je na posljednje mjesto. Takvi prosvjedi svakako mogu biti svojevrsni "okidač" neželjenim zbivanjima i procesima koji upravo zbog velike ostrašćenosti pojedinih čimbenika društvenih procesa, mogu rezultirati neželjenim posljedicama. Samim time jača i vjerojatnost mogućih terorističkih napada koje mogu izvršiti već unaprijed instalirane terorističke skupine, ali još više potpuno radikalizirani pojedinci (tzv. usamljeni vukovi, slobodni strijelci ili freelanceri) koji nemaju nikakvih kontakata s terorističkim skupinama, ali su potpuno indoktrinirani njihovom ideologijom i pogrešnom percepcijom religije. Oni su u ovakvim okolnostima i najveća opasnost, jer se radi o pojedincima koji sami planiraju svoje aktivnosti, bez ikakvih naznaka o tome, sami planiraju i u konačnici sami izvršavaju terorističke napade. U standardnim situacijama takvo je postupanje je praktično nemoguće spriječiti, jer ne postoje nikakve naznake koje bi mogle aktivirati pozornost snaga sigurnosti i moguću prevenciju takvog terorističkog napada.

Zbog sigurnosnih razloga neke su članice EU-a (Slovenija, Austrija...) privremeno suspenzirale Schengen. Navodi se i pojačana opasnost od masovnijeg pritiska migranata na granicama, a s tim u vezi i potencijalne terorističke ugroze. Vaš komentar? Treba li zbog nastale situacija i Hrvatska suspendirati Schengen, privremeno ili na duže vrijeme? S tim u vezi, kako komentirate zahtjeve dijela oporbe da vojska RH bude na granicama, kao i inicijativu o nekakvim "graničnim stražama", koje najavljuje saborski zastupnik Bulj?

- Nažalost, živimo u vrlo turbulentnim vremenima koja sa sobom donose dosada nepoznate izazove i prijetnje koji se moraju rješavati na dovoljno učinkoviti način, a da se to u većoj mjeri ne reflektira na koliko-toliko normalno funkcioniranje društvene zajednice. Zbog pojačanog pritiska ilegalnih migranata razumljivo je da su pojedine zemlje članice EU-a i potpisnice Šengenskog sporazuma uvele dodatne mjere kontrole svojih granica i to je u ovim okolnostima potpuno opravdano. S druge strane na koji način bi Republika Hrvatska mogla suspendirati Schengen? Naime, mi smo rubna zemlja cjelokupnog Šengenskog sporazuma i samim time najodgovornija za te granice u okviru svojih kompetencija. Jedini oblik suspenzije šengenskih granica od strane Republike Hrvatske bilo bi ponovno uspostavljanje graničnog režima prema Sloveniji, Mađarskoj ili Italiji, a to bi u svakom slučaju bilo potpuno besmisleno, jer odatle ne dolaze prijetnje zbog kojih upravo te zemlje ojačavaju svoje granice.

Što se tiče Hrvatske vojske na granici, to je u nadležnosti Vlade RH u dogovoru s vrhovnim zapovjednikom Oružanih snaga Republike Hrvatske. Najviša tijela upravljanja Hrvatskom takvu odluku donose na temelju permanentnih analiza i procjena situacije koje trebaju donositi naše tajne službe (SOA i VSOA). Za sada očigledno smatraju da je angažirani policijski kontingent dovoljno za učinkoviti nadzor hrvatskih granica. Što se tiče nekakvih "graničnih straža", "gradske (seoske) zaštite" i sličnih struktura, one nemaju utemeljenja ni u jednom zakonu Republike Hrvatske i samim time organizacija takvih paravojnih formacija bila bi protuzakonita i u velikoj mjeri narušavala bi normalno funkcioniranje države koja jedina ima ovlasti formiranja, organiziranja i uporabe represivnog aparata.

SIGURNOST JE SKUPA


Uzimajući sve okolnosti u obzir, da još jednom ponovimo, kakvo je sigurnosno stanje u Hrvatskoj danas, rade li nadležne službe dobro svoj posao, uključujući obavještajni aparat i policiju, čuvamo li dobro granice od ilegalnih ulazaka migranata, jesmo li opremljeni i kadrovski i tehnički/tehnološki za sustavno i učinkovito praćenje sigurnosnih izazova i ugroza, kakva je suradnja RH na razini Europe i svijeta...?

- Možemo konstatirati kako je Republika Hrvatska za sada još uvijek sigurna zemlja, i za svoje građane i za sve goste koji najavljeno i dobronamjerno u nju dolaze. Upravo je velika sigurnost Hrvatske njezin najbolji i najučinkovitiji brend na međunarodnom tržištu turizma, kojeg vrlo dobro prepoznaju naši brojni gosti. Naravno, sigurnost je sve cjenjenija roba na međunarodnom planu, izuzetno dragocjena i sve skuplja, pa se u nju mora neprekidno ulagati. Za sada imamo dosta sreće što je Republika Hrvatska mala i razmjerno nevažna zemlja u globalnim međunarodnim odnosima, pa nismo bili izloženi pojedinim izazovima s kojima se susreću druge zapadnoeuropske države. No te okolnosti samo bi trebale biti dodatni poticaj pojačanog ulaganja u sustav sigurnosti Republike Hrvatske, i u hrvatsku policiju, i u oružane snage, i druge čimbenike sustava sigurnosti. Želio bih vjerovati da će se to u dogledno vrijeme sve više i ostvarivati u svakodnevnoj praksi. (D.J.)
Možemo konstatirati kako je Republika Hrvatska za sada još uvijek sigurna zemlja, i svoje građane i za sve goste koji najavljeno i dobronamjerno u nju dolaze...

Jedini oblik suspenzije šengenskih granica od strane RH bilo bi ponovno uspostavljanje graničnog režima prema Sloveniji, Mađarskoj ili Italiji, no to bi bilo potpuno besmisleno...

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana