Magazin
RAZGOVOR: FILIP DRAGOVIĆ

Hrvatska je i dalje jedna od najsigurnijih zemalja Europske unije
Objavljeno 11. studenog, 2023.
DR. SC. FILIP DRAGOVIĆ, PREDSJEDNIK INSTITUTA ZA SIGURNOSNE POLITIKE

Mislim kako izjavu njemačkog ministra obrane, da se Europa mora spremiti na rat jer je sigurnosna situacija sa svakom godinom sve gora, treba promatrati u svjetlu sve nestabilnijeg sigurnosnog okruženja Europske unije, ali i činjenice da smo iz razdoblja Hladnog rata ušli u razdoblje kada su zapadne zemlje promijenile sigurnosne paradigme i znatno smanjile ulaganja u vojsku, smanjile broj vojnika, promijenile načine obuke rezervnog sastava ili ga gotovo ukinule - kaže dr. sc. Filip Dragović, predsjednik Instituta za sigurnosne politike iz Zagreba, te dodaje:



- Možemo se prisjetiti pritisaka SAD-a u okviru NATO saveza da su ulaganja u vojsku u ostalim zemljama ispod dogovorene razine. Čak se u nekim zemljama postavljalo pitanje je li vojska uopće potrebna. Tako je i sama Njemačka znatno smanjila ulaganja u svoju vojsku, što se moglo vidjeti nakon napada Rusije na Ukrajinu, kada je dobar dio vojne opreme bio neiskoristiv. S obzirom na navedeno, postavlja se pitanje je li Njemačka, ali i ostale zemlje Europske unije, spremna i sposobna odgovoriti ako dođe do rata. Držim da je to pitanje legitimno jer svaka država ima temeljni zadatak obrane svog teritorija i naroda koji živi na tom teritoriju te se takve procjene trebaju redovno raditi. Za ispunjavanje tog cilja svaka država treba imati sposobnu i opremljenu vojnu snagu koja na jedan način i odvraća moguće napade, ali smo na primjeru Izraela vidjeli da ni postojanje sposobne vojne sile nije bilo dovoljno da odvrati napad.

Ne mislim da je izjava njemačkog ministra obrane stvaranje nekog katastrofičnog ozračja, već to više vidim kao pokušaj da se upozori na ozbiljne sigurnosne promjene koje se događaju u svijetu. Čini se da svijet nikada nije bio nesigurniji, s vrlo nejasnom slikom budućnosti, kao i da traje pokušaj uspostave novih sustava međunarodnih odnosa, pa tako i svjetske sigurnosti, Ujedinjeni narodi nemaju nikakvu realnu snagu za djelovanje, a sve više zemalja ulazi u tzv. diktatorske režime i traži neke nove modele funkcioniranja svijeta. Zapadna demokracija je pred velikim izazovima i to ostaje velika zadaća kreatorima politika u budućem razdoblju.

REALNA OPASNOST


Kad se govori i migracijama i migrantnima, napose onima koji ilegalno ulaze u Europu/Europsku uniju, navodi se i sigurnosni aspekt problema. Koliko su migracije bile sigurnosni izazov za Europu nekada, a koliko su danas, u novim okolnostima, krizama prouzročenim ovodobnim sukobima, ratovima...?

- Migracije same po sebi nisu sigurnosni izazov, ali nekontrolirane migracije to zasigurno jesu. Osobno, mislim da se današnje migracije ne mogu uspoređivati s migracijama u prošlosti, kada je većina migranata tražila bolji život i stvarala novu vrijednost sa željom za napredak društva u kojem živi. Velikim dijelom današnje migracije ne odražavaju te stavove, te vidimo da dolazi do zloupotrebe raznih sustava potpora migrantima. Istraživanja pokazuju da se danas više od 90 % nezakonitih migranata koji zloupotrebljavaju sustav azila (koji se zbog toga i urušio u Europskoj uniji) u svom dolasku koristi uslugama krijumčara ljudi i velikim dijelom postaje dio organiziranih kriminalnih grupa ako ne pronađe posao. Ili mnogi od njih moraju raditi za organizirane kriminalne grupe da otplate trošak svog dolaska. Činjenica je da sve više čujemo glasove protiv takvih migracija i dolaska mladih ljudi bez dokumenata koji samo traže azil. U pravilu većina njih ne ispunjava uvjete za status azila prema Konvenciji UN-a, pa im on ne bude odobren, ali ih ne možete vratiti jer ne znate odakle su, a i njihove države ih ne žele primiti. Nekontrolirane migracije postaju sve veći problem i ako se ne pronađe održiv način migracija, mislim da će ovo postati još veći sigurnosni izazov za sve zapadne zemlje.

Ako se prisjetimo, bivša njemačka kancelarka Merkel još je 2010. godine izjavila da je multikulturalizam u Njemačkoj propao, ponovila je to 2015., ali se na tom planu ništa nije napravilo. Sve nesigurniji svijet te nejasno uređenje globalnih migracija i neprovođenje dogovorenih mjera zasigurno će pitanje migracija potpuno prebaciti u sigurnosni izazov, što ne bi trebalo biti. Jačanje legalnih migracijskih tokova i potpuno zaprječavanje nezakonitih migracija nema alternativu.

A što s potencijalnim ekstremistima, pa i teroristima, koji su se infiltrirali u migracijske tokove i sad su već niz godina u Europi...?

- Od posljednje migracijske krize, 2015. godine, zasigurno je određeni broj pripadnika terorističkih organizacija iskoristio slabosti migracijskih politika u Europskoj uniji, ali vidjeli smo da su mnoga teroristička djela u EU-u počinile osobe koje su rođene u EU-u. Terorizam i radikalizacija vrlo su kompleksne pojave i mislim da su potrebni veliki napori u tom području, prvenstveno mislim na pronalaženje novih načina djelovanja, jer postojeći očito ne daju zadovoljavajuće rezultate. Jačanje sukoba na Bliskom istoku zasigurno može biti okidač za činjenje određenih terorističkih djela i to se ne može potpuno isključiti. Ujedno, svjedoci smo raznih povika protiv zapadnih zemalja i njihovih politika, a istovremeno sve više izbjeglica upravo želi baš na Zapad.

Kao poseban sigurnosni problem u Europskoj uniji ističem sve oblike organiziranog i kibernetičkog kriminala koji ostvaruju enormne profite i s tim povezanu korupciju. Ovdje čak policijske i državno-odvjetničke agencije ulažu mnoge napore, ali presude sudova su slabe i procesi se vode godinama, što ne pridonosi ni suzbijanju ni prevenciji takvih aktivnosti. Tako je npr. procjena da se oduzme samo 1 % ukupne nezakonito stečene imovine. U tom području su potrebni znatni napori kako bi se održala zadovoljavajuća razina sigurnosti.

Koliko je realna opasnost da radikalne islamističke skupine, odnosno njihove ćelije u Europi, iskoriste situaciju na Bliskom istoku, napose rat Hamasa i Izraela, za nove napade, bombaške akcije u europskim gradovima...?

- Opasnost sigurno postoji, jer, kako sam prije rekao, svjedočili smo terorističkim aktima osoba rođenih u EU-u, ali koji su bili potaknuti radikalizacijom zbog stanja u drugim državama. Nadalje, destabilizacija u zemljama koje pomažu jednu od strana, prvenstveno Izrael, može se postaviti kao cilj neke skupine. Mislim da je ovo pitanje povezano i s trenutnim i budućim stanjem na Bliskom istoku. Ako ne dođe do smirivanja stanja, rizici sigurno postoje.

Vaš komentar o privremenoj suspenziji Schengena od nekih članica EU-a (Slovenija, Austrija...)? Treba li zbog nastale situacija i Hrvatska suspendirati Schengen? Pojedinci iz oporbe zazivaju uvođenje "graničnih straža"...

- Republika Hrvatska je članica Schengena i on nije suspendiran. Samo je aktiviran članak da države mogu uvesti privremene kontrole na graničnim prijelazima zbog određenih sigurnosnih ugroza. Ne vidim nikakav problem s tim, ali moje je mišljenje da se ove mjere uvode više zbog smirivanja vlastite javnosti nego što one imaju neku operativno-sigurnosnu ulogu. Svjedoci smo da se granice prelaze izvan graničnih prijelaza i to ova mjera neće spriječiti. Hrvatska granična policija i dalje provodi šengensku kontrolu na vanjskim granicama i to se neće mijenjati. U tom kontekstu pozive da vojska bude na granicama odbacujem jer vojska nije osposobljena za te poslove i ona ima duge zadaće za koje mora biti spremna. Inicijativa o tzv. graničnim stražama toliko je neozbiljna da je ne želim komentirati.

SIGURNA HRVATSKA


Republika Hrvatska već je skoro 15 godina članica NATO saveza, deset godina smo u Europskoj uniji, a prvog siječnja 2023. ušli smo u Schengen i eurozonu. U tom kontekstu, uzimajući u obzir aktualne izazove poput ukrajinskog rata i ratnog stanja na Bliskom istoku, aspekt sigurnosti nezaobilazna je tema koja je umnogome prioritetni interes države. Drugim riječima, kakvo je sigurnosno stanje u Hrvatskoj danas, obavljaju li nadležne službe dobro svoj posao, jesmo li opremljeni i kadrovski i tehnički/tehnološki za sustavnu i učinkovitu kontrolu granice...?

- Po svim sigurnosnim parametrima Republika Hrvatska i dalje je jedna od najsigurnijih zemalja Europske unije, što je zasigurno rezultat policije i dijelom obavještajnih službi, i to je najbolji odgovor na pitanje obavljaju li službe svoj posao. Da ga ne obavljaju, bili bismo svjedoci raznih sigurnosnih ugroza u našim životima. U posljednjih nekoliko godina naša je policija bila prozivana od raznih udruga da ne dopušta prelazak granice nezakonitim migrantima, da se koristi silom (što se u većini slučajeva pokazalo netočnim), a sada se proziva da to što radi nije dovoljno. Postupanje policije nije se promijenilo, već činjenica da smo ušli u šengenski prostor i sada nezakoniti migranti zloupotrebljavaju sustav azila kako bi legalno ušli na teritorij Hrvatske i nastavili prema svojim odredištima. Ovo je problem zakonodavstva Europske unije na koji Hrvatska može vrlo malo utjecati jer to područje uređuju regulative, koje su najsnažniji pravni akt koji države moraju provoditi. Što se tiče kontrole naše granice, mislim da su broj i tehnička opremljenost granične policije na visokoj razini i da je spremna odgovoriti izazovima. Činjenica da je samo ove godine hrvatska policija procesuirala više od 1000 krijumčara ljudi upućuje na uspješnost u radu.

Ulaskom u Schengen hrvatska policija postala je sastavni dio europskih policija, s kojima surađuje na dnevnoj osnovi, razmjena informacija gotovo je automatska, sudjeluje u raznim zajedničkim istragama itd., što sve skupa dovoljno govori o snazi i osposobljenosti hrvatske policije. (D.J.)
Što se tiče kontrole naše granice, činjenica da je samo ove godine hrvatska policija procesuirala više od 1000 krijumčara ljudi upućuje na uspješnost u radu...

Kao poseban sigurnosni problem u Europskoj uniji ističem sve oblike organiziranog i kibernetičkog kriminala koji ostvaruju enormne profite i s tim povezanu korupciju...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

ŽENSKA SNAGA: ZRINKA POSAVEC I SANDRA LONČARIĆ

Svakodnevno se osjeti umor i nemir, a žene su posebno pogođene

2

PREDIZBORNE PREDSTAVE (I)

Neki idu na sve ili ništa,
uvrede postaju pravilo

3

ŽENE U DIPLOMACIJI: SVIJET U HRVATSKOJ - HRVATSKA U SVIJETU

Za mirniji, napredniji
i pravedniji svijet