U organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva i Odjela za međunarodnu suradnju i iseljeništvo Matice Hrvatske 16. i 17. studenoga 2023. godine, u Matici hrvatskoj, u Zagrebu, održat će se konferencija o temi: Politička prezentacija dijaspore i povratak iseljeništva u Hrvatsku.

Migracijski procesi jedan su od najvećih problema s kojim je suočeno moderno čovječanstvo. Republiku Hrvatsku također je zahvatio veliki val iseljavanja i u ovim modernim vremenima pa od 2013. traje sve do danas. U tome vremenu Hrvatsku je napustilo gotovo 400.000 njezinih građana, koji su se najvećim dijelom odseljavali u razvijene zemlje Europske unije, kao što su Njemačka, Irska i Austrija. Taj egzodus Hrvata doveo je do kroničnog nedostatka radne snage u Hrvatskoj, tako da je Vlada RH izdala samo ove godine više od 100.000 radnih dozvola stranim radnicima.

Osim stranih radnika iz susjednih zemalja Bosne i Hercegovine, Makedonije i Srbije, velika većina ih dolazi iz udaljenih zemalja kao što su Nepal, Indija, Meksiko, Afganistan, Filipini i drugih država. Stručnjaci i ekonomski analitičari predviđaju da će potreba za stranom radnom snagom i dalje rasti. Tako s jedne strane imamo konstantno iseljavanje domicilnog stanovništva, a s druge veliki uvoz, i to najvećim dijelom jeftine, nisko kvalificirane radne snage.



Egzodus velikog broja Hrvata u zemlje Europske unije, kao i prisutnost velikog broja stranih radnika u našoj zemlji, htjeli mi to priznati ili ne, nameće političko pitanje za državni vrh. Može se očekivati da će velik broj stranih radnika ostati u našoj zemlji, što će biti velik izazov za hrvatsko društvo. Naime, uz sigurnosno pitanje Republika Hrvatska morat će izdvojiti veliku svotu novca za programe koji će omogućiti efikasniju integraciju stranih radnika u naše društvo. Uz to nameće se jedno od brojnih pitanja - je li isplativije i jeftinije raditi na povratku što većeg broja hrvatskih iseljenika ili se prepustiti trendu dovođenja stranih radnika. Također, činjenica je da su hrvatski iseljenici prošle godine poslali u domovinu više od pet milijardi eura samo u novčanim doznakama, a tome treba pribrojiti njihove razne investicije, kao i dolazak na godišnje odmore u Hrvatsku, što sve skupa čini od 8 % do 10 % hrvatskog BDP-a. No njihov povratak u zemlju može pridonijeti demografskom oporavku Hrvatske, stoga svakako prioritet hrvatske politike treba biti povratak hrvatskih iseljenika.

Realna je pretpostavka da će Hrvatska u sljedećih 20-30 godina izgubiti velik broj svoga stanovništva, pa je nužno već danas razvijati nove ekonomske, obrazovne, mirovinske i ostale politike koje će utjecati na demografske promjene u Hrvatskoj. Upravo demografski deficit i gubitak ljudskog kapitala koji se događa u Hrvatskoj potaknuo je organizatore da isplaniraju i pripreme zagrebačku konferenciju s ciljem pokretanja javne rasprave o toj temi. Imajući to u vidu, prema riječima organizatora, namjera je na konferenciju "Politička prezentacija dijaspore i povratak" pozvati znanstvenike, stručnjake, gospodarstvenike i predstavnike političkih stranaka zastupljene u Hrvatskom Saboru, da javnosti prezentiraju svoje političke programe vezane uz temu rješavanja demografske krize u hrvatskom društvu. Teme konferencije su:



1. Dijaspora u svjetskim odnosima.

2. Kakav je utjecaj dijaspore na svjetsku politiku?

3. Utjecaj politike na vanjsku politiku zemlje i međunarodna sigurnost.

4. Političko sudjelovanje dijaspore u zemlji porijekla ili primitka.

5. Odnosi dijaspora - domovina.

6. Procesi asimilacije i integracije stranaca u hrvatsko društvo.

7. Proces kultivacije iseljenika u Hrvatskoj.



Ukupno uzevši, nadolazeći skup zakazan za 16. i 17. studenoga 2023. godine u Matici hrvatskoj bit će svakako jedan od itekako važnih međunarodnih događaja ove godine u Hrvatskoj. Predsjednik Programskog odbora konferencije je dr. sc. Marin Sopta, koji je u kolovoškom intervjuu za Magazin Glasa Slavonije između ostalog naglasio da je, bez obzira na sve probleme, potpora i podrška hrvatskog iseljeništva prema domovini i dalje neupitna. Sopta je još dodao kako, s druge strane, i hrvatski iseljenici moraju biti kritični sami prema sebi i preispitati svoj rad i odnose prema domovini. Međutim, nijedna država, pa tako ni Hrvatska, ne može graditi svoju budućnost oslanjajući se isključivo na sredstva iz fondova EU-a, na prihode od turizma i novčane doznake hrvatskih iseljenika koje iznose više od pet milijardi godišnje. Upravo u tom i takvom, širem i dubljem kontekstu, treba gledati i na konferenciju "Politička prezentacija dijaspore i povratak", uključujući i jedan od temeljnih prioriteta - rješavanje demografske krize u hrvatskom društvu.