Uz sav dosadašnji napredak u digitalnoj transformaciji, EU-u su za dostizanje ciljeva Digitalnog desetljeća/Digital Decade 2030 potrebna dodatna ulaganja od bar 200 milijardi eura, ističe se u prvom izvješću Europske komisije (EK) o digitalnom stanju u Europskoj uniji.

Ciljevi Digitalnog desetljeća su da do 2030. svaka zemlja članica osigura digitalnu infrastrukturu kako bi kućanstva i poduzeća imala pristup širokopojasnim uslugama brzinama od 1 Gbit/s, bilo preko fiksnih ili bežičnih veza, odnosno da se osigura puna gigabitna pokrivenost diljem EU-a, kao i 5G pokrivenost u svim naseljenim mjestima. No toga nema bez dodatnih ulaganja. Stoga EK poziva članice, među kojima i Hrvatsku, na ubrzavanje digitalizacije i pojačanje ulaganja, ocjenjujući sadašnja nedostatnima. Izvješće daje sveobuhvatan pogled i procjenu napretka EU-a i pojedinim zemljama članicama u digitalnoj preobrazbi potrebnoj za jačanje EU-ove otpornosti i konkurentnosti, s fokusom na digitalne vještine i infrastrukturu, digitalizaciju poslovanja uključujući upotrebu umjetne inteligencije (UI) te digitalizaciju javnih usluga. Uključuje i praćenje Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima.

Optičke mreže, ključne za pružanje gigabitne povezanosti, dopiru u EU-u do samo 56 % kućanstava, a 5G-om je pokriveno oko 81 % stanovništva, što pada na 51 % u ruralnim područjima, navodi se u izvješću EK-a, uz upozorenje da 5G još uvijek zaostaje za kvalitetom u odnosu prema očekivanjima korisnika i potrebama industrije. Podaci prema kojima 55 % ruralnih kućanstava u EU-u još uvijek nema nikakvu naprednu mrežu, a 9 % nije pokriveno nikakvom fiksnom mrežom, navodi na "otrežnjavajuću procjenu" o potrebi najmanje dodatnih 200 milijardi eura ulaganja u širokopojasnu infrastrukturu u idućih šest godina, ističu. Ta procjena dolazi u trenutku kada telekomunikacijske kompanije u Europi i diljem svijeta žele smanjiti mrežna ulaganja nakon godina važnih kapitalnih izdataka u infrastrukturu 5G i optičke pristupne mreže te umjesto toga traže povrat početnih ulaganja. "Države članice trebale bi mapirati svoje nedostatke u povezivanju i istražiti financiranje kako bi se nadopunila privatna ulaganja u područjima koja nisu komercijalno održiva, uključujući ruralna i udaljena područja", poručuje EK.

Jedan od ciljeva je i da EU do 2030. udvostruči udjel u svjetskoj proizvodnji najsuvremenijih poluvodiča, sa sadašnjih 10 na 20 %, pri čemu bi članice trebale promicati nacionalne politike i ulaganja kako bi dodatno potaknule domaće mogućnosti dizajna i proizvodnje čipova. U digitalizaciji poslovanja cilj je do 2030. dostići da 75 % poduzeća u EU-u u poslovanju usvoji usluge računalstva u oblaku/cloud, velike podatke (big data) i/ili umjetnu inteligenciju, a da više od 90 % malih i srednjih poduzeća koristi bar osnovnu razinu digitalizacije. U izvješću EK predviđa se da će bez daljnjih ulaganja do 2030. samo 66 % poduzeća koristiti cloud, 34 % big data, 20 % UI, a oko 70 % malih i srednjih poduzeća u EU-u osnovnu razinu digitalnog intenziteta, i to uz neujednačen i nedovoljan napredak među državama članicama.

U poglavlju o stanju digitalizacije u pojedinima zemljama za Hrvatsku se navodi da digitalna transformacija gospodarstva i društva "značajno napreduje", i to najviše u području ljudskog kapitala, pokrivenosti optičkim mrežama i digitalizaciji poslovanja, ali i da tu ima još dosta posla. Preporuka je da Hrvatska treba "ubrzati napore na infrastrukturi za gigabitnu povezivosti, posebno preko optičkih veza u ruralnim područjima. Trebala bi ubrzati i procese digitalizacije poslovanja i poduzeća uz javne potpore radionicama i treninzima, povećati sudjelovanja u postojećim programima (financiranja), posebno među malim i srednjim poduzećima. Rijetki ‘element‘ u kojemu smo iznad EU prosjeka su digitalne vještine. Osnovne u nas ima oko 63 % stanovnika, a ukupno u EU-u 54 %. No preporuka je da i tu treba uložiti još napora, pogotovo u povećanju broja ICT stručnjaka, čiji je udjel u ukupnoj zaposlenosti ispod prosjeka EU-a, 3,7 % naspram 4,6 %.

Stoga Hrvatska treba povećati kapacitete obrazovnog sustava i osposobiti više ICT stručnjaka, ali i poduzeti mjere da ih zadrži u RH, kao i da privlači više studenata za specijalizaciju ICT vještina, posebice za kibernetičku sigurnost. Više detalja iz izvješća vezano uz Hrvatsku iznijet će idućeg tjedna predstavnici Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva (SDURDD).