Klimatske promjene nisu plod teorija zavjere, postoje brojni znanstveni dokazi koji pokazuju da klimatske promjene utječu na sve aspekte našeg života, između ostaloga i na poljoprivrednu proizvodnju.

"Njihov je utjecaj svagdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, iznimno velik. Naime, naša zemlja nalazi se u regiji s najvećim nepovoljnim utjecajem klimatskih promjena. Perspektive i procjene za budućnost nisu sjajne, znanstvenici predviđaju da će te promjene biti sve intenzivnije i sve jače, s teško predvidljivim posljedicama za poljoprivredu", kaže prof. dr. sc. Danijel Jug, profesor na osječkom Fakultetu agrobiotehničkih znanosti (FAZOS).

Da su klimatske promjene iznimno važna, a nadasve aktualna tema, znaju na FAZOS-u, pa su stoga nedavno organizirali prvu međunarodnu konferenciju pod nazivom "Izazovi poljoprivrede u uvjetima klimatskih promjena".

Među sudionicima skupa bio je poznati hrvatski klimatolog, prof. dr. sc. Branko Grisogono, redoviti profesor atmosferske fizike na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. "Klimu ne možemo mijenjati, no moramo znati da su promjene vrlo ubrzane. Možemo reći da se radi o klimi ekstrema. Što je više energije u klimatskom sustavu, taj se sustav ponaša divlje i brže prelazi iz jednog stanja u drugo, a to je jako teško pratiti. Vezano uz poljoprivredu, moraju se poduzimati nove mjere, a agronomi moraju vrlo brzo proučavati klimatske promjene. Naime, radi se o procesima koji su brži nego u laboratoriju i to su neke sasvim nove dimenzije", objašnjava prof. Grisogono.

O kojim je mjerama riječ, nije želio precizirati, to će, rekao je, agronomska struka bolje znati. "No ono što je izlazni rezultat, odnosno output nama atmosferskim fizičarima, to je njima input. Naime, nitko ne može znati sva područja, primjerice potrebna su nam znanja iz agroklimatologije, agrometeorologije, a to je prijelazna struka. S druge pak strane imamo atmosfersku fiziku i kemiju. No klimatske promjene utječu i na šumarstvo, ribarstvo, promet, turizam i druge djelatnosti. Time se moraju baviti stručnjaci iz tih područja, to ne može znati atmosferski fizičar", dodao je prof. Grisogono.

Komentirao je i pojavu superćelijskih oluja i sličnih pojava proteklog ljeta. Na pitanje hoće li takvih pojava u budućnosti biti sve više te hoćemo li primjerice u Slavoniji imati tornada i slične pojave jakog intenziteta, naš sugovornik odgovara: "Superoluje nisu karakteristične za naše podneblje, no možemo očekivati da će ih biti više. Jedna je takva oluja bila prije petnaestak godina, a nedavno smo imali izuzetno jaku oluju koja se proširila od središnje do istočne Hrvatske, odnosno Slavonije. Nažalost, superoluje, odnose žrtve, i toga će biti sve više, kao što ih ima u SAD-u (Oklahoma, Nebraska, Arkansas, Louisiana). No neće ih biti svake godine."

Maksimalne se temperature zraka neće toliko često povećavati, međutim, ukupna će energija biti dulja i veća. "Ako su biljke i životinje izložene stresu od maksimalne temeperature koja iznosi 35 stupnjeva, dok je minimalna temperatura 25 stupnjeva, i ako to traje primjerice deset dana, to je za njih izuzetan napor. I ne mora se postići nikakav temperaturni rekord, jer tu je sadržana energija. I biljke i životinje u takvim se uvjetima nedovoljno odmaraju i opuštaju, isto kao i ljudi, te takvi klimatski uvjeti na njih nepovoljno utječu", kaže naš sugovornik.

Klimatske promjene u kojima živimo utjecat će i na to da će poljoprivrednici svagdje, pa i u Slavoniji, morati mijenjati kulture koje uzgajaju, smatra ovaj stručnjak.

"Trebat će sve više navodnjavanja, ali i raditi prirodne retencije, a primjer za to su Kopački rit ili Lonjsko polje. Naime, nije dobro sve izbetonirati i asfaltirati, već je bolje napraviti spregu otpornijih biljaka, koje će izdržati visoke temperature te koristiti navodnjavanje", objašnjava Grisogono.

Znanstvenici mogu predvidjeti superoluje, tornada i slične ekstremne pojave, i to na dva načina, objašnjava naš sugovornik. "Jedan je način statistički, a to znači da gledate što je dosada bilo i kuda će to ići. Drugi je način da nekoliko sati prije takve ekstremne pojave znamo što nas očekuje. Primjerice, superćelijski oblak ili kumulonimbus koji se u Hrvatskoj pojavio 19. srpnja, vidio se dva do tri sata ranije na radarskim snimkama. Zato su nadležne službe slale upozorenja građanima da ne izlaze iz kuće. Tada su poginule dvije osobe, no obično za takvih oluja strada više osoba. Dakle, mi kratkoročno možemo predvidjeti takve pojave, i to sat do tri sata ranije. To je dovoljno vremena da se ljudi sklone na sigurno. Ako vas superoluja ili tornado zatekne na putu, nikako nemojte ostati u automobilu, jer niste sigurni. Najbolje je otići u podrum ili betoniranu zgradu ako možete. Preopasno je stati ispod drveta ili neke lagane drvene konstrukcije, i zato to valja izbjegavati", savjetuje naš sugovornik.

Da klimatske promjene utječu na biljke i životinje, potvrđuje i prof. dr. sc. Ivana Majić, prodekanica na FAZOS-u, entomologinja po struci, koja se uz proučavanje kukaca bavi i zaštitom bilja. "Primjećuje se velik porast populacije određenih vrsta štetnika i bolesti. Uz to, javljaju se novi štetnici i bolesti, vezano uz klimatske promjene. Stoga nam trebaju nove strategije i metode te suradnja svih dionika kako bismo došli do novih rješenja, jer dosadašnje strategije više ne funkcioniraju", ističe prof. Majić.