Novosti
LANI PRODANO NEKRETNINA U VRIJEDNOSTI OD 8,5 MILIJARDI EURA

Za četvorni metar stana u priobalju više od 30 posto godišnjeg dohotka
Objavljeno 30. rujna, 2023.

Na tržištu nekretnina u 2022. godini ostvarene su 116.734 kupoprodaje, što je u odnosu prema 2021. godinu pad od 12,9 posto, no istovremeno je za 6,3 posto porasla ukupna vrijednost prodanih nekretnina, istaknuto je na skupu o tržištu nekretnina.



Stručni skup su organizirali Ministarstvo graditeljstva i Ekonomski institut Zagreb (EIZ), a prema podatcima iz publikacije "Pregled tržišta nekretnina RH u 2022. godini", vrijednost prodanih nekretnina od 8,5 milijardi eura čini 13 posto lanjskog BDP-a, pri čemu su najveći udio u vrijednosti ugovorenih kupoprodaja zabilježili stanovi, 43 posto. Slijede obiteljske kuće, s 24,3 posto, i građevinska zemljišta, s udjelom od 17,4 posto. Za razliku od 2021., kada su po broju kupoprodaja na tržištu nekretnina prednjačila poljoprivredna zemljišta, u 2022. najviše je bilo kupoprodaja stanova, 29.952, što čini 25,7 posto ukupnog broja. Slijede kupoprodaje poljoprivrednih zemljišta pa građevinskih zemljišta i obiteljskih kuća.

Publikaciju je predstavila znanstvena savjetnica iz EIZ-a Ivana Rašić, koja je voditeljica projekta. Kao specifično za 2022. godinu Rašić je istaknula pad prometa poljoprivrednim i građevinskim zemljištem, a ostale su vrste nekretnina zabilježile rast. Cijene svih tipova nekretnina lani su rasle, a kod građevinskih zemljišta ostale su nepromijenjene u odnosu prema 2021.

Očekivano, Grad Zagreb prednjači po broju lani ostvarenih transakcija, njih 16.511, slijede ga urbana središta na obali - Zadar s 2460 kupoprodaja, Split s 2419 i Rijeka s 2168 kupoprodaja, a u kontinentalnom se dijelu zemlje izdvaja Osijek s 2011 kupoprodaja. Većina se odnosi na kupoprodaju stanova/apartmana, koje su učestalije u urbanim središtima, odnosno velikim gradovima. Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu izvan većih gradskih naselja, na otocima te u dijelu zaobalja Istre i srednje Dalmacije, a u ostatku Hrvatske prevladavaju kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta. Velik utjecaj na cijene nekretnina u priobalnim jedinicama lokalne samouprave naravno ima turizam, pa tako najvišu medijalnu cijenu stana/apartmana po četvornom metru bilježi Rovinj, 2690 eura, slijedi Opatija s 2634 eura, Dubrovnik s 2558 eura i Split s 2547 eura.

Analizom je utvrđeno i da je najmanja priuštivost stana ili apartmana, očekivano, u priobalnom dijelu zemlje. Tako vrijednost "indeksa priuštivosti" veći od 30, koja pokazuje da je za jedan četvorni metar stana ili apartmana potrebno izdvojiti više od 30 posto godišnjeg dohotka, bilježi sedam jadranskih jedinica - Gradac, Funtana, Baška, Hvar, Baška Voda, Rovinj i Dubrovnik. S druge pak strane, najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, gdje je "indeks priuštivosti" iznosio 4,6, te u Obrovcu, Konjščini, Đurđenovcu, Pakracu, Dardi, Slunju, Belom Manastiru, Gospiću i Lipiku. Štoviše, među prve 82 najnepriuštivije lokalne jedinice nema naselja koje nije priobalno. S vrijednošću indeksa 14,8 Grad Zagreb je na 96. mjestu, u kojem su stanovnici za prosječni godišnji dohodak mogli kupiti 6,7 kvadrata stana.

Ravnateljica EIZ-a Tajana Barbić pozdravila je korake države u smjeru kreiranja nacionalne stambene politike. "Vjerujemo kako je to jedini put da se na adekvatan način adresira problem priuštivog stanovanja, posebno za mlade ljude bez riješenog stambenog pitanja, kao i za kućanstva s niskim dohotkom", poručila je Barbić, ocijenivši i da su podatci o priuštivosti nekretnina po pojedinim jedinicama "poražavajući". S obzirom na to da se na nekretnine u Hrvatskoj često gleda kao na ulaganje, one se ponekad i ne iznajmljuju, pa ostaju neiskorištene, a Barbić se složila da bi obeshrabrivanju ulaganja u nekretnine u svrhu štednje i špekulacije svakako pridonijelo i adekvatno oporezivanje.

Dijana Pavlović
Najpriuštiviji stanovi su u Vukovaru, Obrovcu, Đurđenovcu, Pakracu, Dardi, Slunju, Belom Manastiru...

MANJAK STANOVA
Državni tajnik u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Željko Uhlir izjavio je da se na tržištu nekretnina cijene formiraju slobodno, pa ako na njemu nedostaje proizvoda, oni postaju sve skuplji. Pritom je evidentan nedostatak stanova, istaknuo je, navevši podatak da se do rata u Hrvatskoj godišnje gradilo oko 24 tisuće stanova, a sada se taj broj kreće oko 12 tisuća.

Najčitanije iz rubrike