U proteklih trideset godina Europska unija se dosta razvila i promijenila. Najočitija promjena je proširenje Unije. Pristupilo je 16 novih članica, od kojih je posljednje bila Hrvatska. Veliki uspjeh je bilo širenje na istok 2004. godine. Unija je doživjela i prvo povlačenje. Velika Britanija je otišla. Unija je bila uspješna u provedbi jedinstvenog tržišta i četiri temeljne slobode: slobode kretanja ljudi, robe, kapitala i usluga. Jedan od najvećih uspjeha je svakako uspostava zajedničke europske valute. Vrlo su uspješni EU programi razmjene studenata koji omogućuju mladima da upoznaju različite europske kulture, a u isto vrijeme stvaraju zajednički europski identitet - navodi dr. sc. Ana Ješe Perković, istraživač s Odjela za sociologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani, te u nastavku svog priloga za Magazin, piše:

- Ratovi nakon raspada Jugoslavije svakako se mogu ubrojiti među najveće neuspjehe Europske unije. Osim toga, vjerujem da bi nakon završetka rata Europska unija mogla preuzeti mnogo aktivniju ulogu u tranziciji zemalja zapadnog Balkana i na taj način omogućiti bržu europsku integraciju tih zemalja. Neintegracija ovog dijela Europe tako je i jedan veliki promašaj EU-a.

Upravo je na polju vanjske politike Unija najslabija. Nažalost, Europska unija ne izvozi svoju mirovnu politiku u svoje susjedstvo i ostatak svijeta. Na tom su području još uvijek prodornije svjetske velesile - SAD, Rusija i Kina, koje, nažalost, često biraju rat umjesto mira.

U svakom slučaju Europska komisija utvrđuje zajedničke politike država članica i po mom mišljenju to radi jako dobro, jer je koordinacija 27 zemalja s njihovim nacionalnim interesima težak zadatak. Možda zvuči otrcano, ali Europska unija održava mir među državama članicama, promiče slobodu i olakšava prosperitet država članica, uspješno promiče i štiti svoje temeljne vrijednosti. Istodobno se suočava s globalnim izazovima kao što su klimatske promjene, ulaže u zelenu tehnologiju i vrlo je progresivna sa svojom zelenom politikom.



- Teško je definirati najteža iskušenja. U svojoj prošlosti EU je bio suočen s različitima povijesnim izazovima: padom diktatura u mediteranskim zemljama 1970-ih, padom komunizma na njezinu istoku 1990-ih i ratovima na Balkanu. Ne bih rekla da je ovo najteže razdoblje, ali je svakako vrlo izazovno. Pandemija je pošteno uzdrmala cijeli svijet i stavila na kušnju ljude, političare, zdravstvo, gospodarstvo, ukratko sve društvene podsustave. Pandemija je globalno promijenila društva i funkcioniranje država koje se polako vraćaju na staro. Utjecaj na gospodarstvo bio je velik, no posljedice (npr. visoka inflacija) osjetile su se tek u posljednjih godinu dana i nastavit će se osjećati.

Zemlje EU-a još se nisu dobro oporavile od pandemije, kada je počeo rat u Ukrajini. Obje krize teško su opteretile proračune država članica, a posljedice će biti vidljive i u budućnosti. Rat u Ukrajini ima također globalne posljedice, kako energetske tako i prehrambene. U svakom slučaju, ove dvije krize nisu isključivo krize Europske unije, ali svakako pogađaju Uniju i stavile su na kušnju funkcioniranje Europske unije i odlučivanje među članicama. Mislim da je Unija u ove dvije krize pokazala solidarnost i konsenzus te ostala stabilna bez obzira na velike izazove obje krize. Naravno, svaki veliki preokret daje i priliku za samoprocjenu i eventualne prilagodbe ustroja Unije, ako je to potrebno za bolje funkcioniranje.



- U početku je Europska unija složno odgovorila na rusku agresiju na Ukrajinu, no ta se složnost ubrzo raspršila mađarskim soliranjem. U isto vrijeme, neke od ranih sankcija bile su prilično loše osmišljene i nisu dovele do mirovnih pregovora, a kamoli do kraja rata. Stoga ne bih rekla da smo svjedočili nastanku geopolitičke unije, kao što je to u svom govoru naznačila Ursula von der Leyen. Moramo biti svjesni da su članice Europske unije u svojoj biti još uvijek nacionalne države koje vode računa o svojim nacionalnim interesima, dok su njihove vođe političari koji odgovaraju svojim biračima. Stoga možemo očekivati ​​da će vanjska politika Europske unije uvijek biti pod utjecajem nacionalnih politika i odnosa između zemalja članica. Posljedice neslaganja među članovima/članicama EU-a mogu se vidjeti u našoj neposrednoj blizini. Neriješeni sukob između Srbije i Kosova svakako je neuspjeh Europske unije. Budući da EU zapravo ima u rukama moćno sredstvo uvjetovanja članstva u EU kojim može ohrabriti Srbiju, a za sada EU nije bio uspješan u rješavanju tog spora.



- Europska unija oduvijek je imala raznih problema sama sa sobom, ali to nije smetalo njezinoj izvornoj zadaći: održavanju mira i prosperiteta u svojim državama članicama. Prema mom mišljenju uvijek se uspjela koliko-toliko uspješno prilagoditi potrebama vremena. EU nije uvijek najbrži u promjenama, ali je svakako razborita.

Glavni izazovi su migracijski, energetska neovisnost i također širenje Unije na zapadni Balkan. Međutim, proširenje je također izazov za zemlje kandidate. Njihovi političari moraju shvatiti da snose odgovornost za napredak u pristupnom procesu. Borba protiv korupcije, organiziranog kriminala i sloboda medija i dalje su gorući problemi na zapadnom Balkanu, a to će morati riješiti prije ulaska u Europsku uniju.

Još jedan veliki izazov stoji pred Europskom unijom i zapadnim Balkanom, ali i globalno, a to je borba protiv dezinformacija. Dezinformacije koje dolaze izvana velika su sigurnosna prijetnja europskim društvima, demokraciji i slobodi. Strani akteri preko društvenih mreža ciljanim djelovanjem unose nemir i laži u društva, narušavajući time povjerenje u demokratske institucije. Europska unija je toga svjesna i već radi na tom području, ali će pojedine države članice morati potaknuti društveni otpor svojih građana protiv dezinformacija.

Budući da je europski projekt nešto najbolje što se Europi dogodilo posljednjih stoljeća, vjerujem kako će Europska unija preživjeti izazove vremena i uspješno se suočiti s problemima koji su pred njom. Sve dok ljudi i političari vjeruju u ovaj projekt, Europska unija će biti tu. Ali Uniju ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, za slobodu koju uživaju građani Europske unije moramo se truditi i raditi svaki dan i cijeniti ono što imamo.