Nakon napada Rusije na Ukrajinu poljska vlada odlučno je stala na stranu napadnute susjede. Spor oko uvoza ukrajinskog žita sada čini prekretnicu - piše Jacek Lepiarz, čiji prilog iz DW-a, uz neznatne jezične prilagodbe, prenosimo u cijelosti.

Ton između Poljske i Ukrajine postaje sve oštriji. Već se nekoliko tjedana poljski predsjednik Andrzej Duda, premijer Mateusz Morawiecki, kao i drugi predstavnici desno-populističkog tabora vlade, koriste jezikom koji je u predizbornoj kampanji obično bio rezerviran za tradicionalne neprijatelje poljske desnice - Rusiju i Njemačku.

"S Ukrajinom je kao s utopljenikom", rekao je Duda u srijedu (20. rujna) u New Yorku, na marginama Opće skupštine UN-a. "Osoba koja se utapa izuzetno je opasna i može povući spasioca duboko pod vodu. Kaže se da se utopljenik hvata za slamku. Poljska mora braniti svoje interese i zaštititi se od štete", dodao je Duda.

Poljski predsjednik time je reagirao na govor svog ukrajinskog kolege Volodimira Zelenskog pred Općom skupštinom UN-a. Zelenski je, između ostalog, rekao: "Uznemirujuće je gledati kako neki u Europi u političkom kazalištu glume solidarnost pretvarajući pitanje žita u triler. Misle da igraju svoje uloge, ali u stvarnosti pomažu pripremanju scene za glumca iz Moskve."

Zelenski pritom nije rekao koje su to zemlje, ali u Varšavi su njegove riječi shvaćene kao provokacija. Planirani sastanak Dude i Zelenskog u New Yorku nije održan zbog, kako je priopćeno, "problema s terminima".

Poljski premijer Morawiecki potom je ponovo dolio ulje na vatru - u intervjuu za televiziju Polsat. "Više ne dopremamo oružje Ukrajini. Sada se sami naoružavamo tako što se opskrbljujemo najsuvremenijim oružjem", rekao je Morawiecki iste srijede navečer (20. rujna). Poljska će nastaviti pomagati Ukrajini, ali ne može prihvatiti poremećaje na vlastitom tržištu poljoprivrednih proizvoda, pojasnio je premijer. I uvjeravao da se Poljska neće miješati u aktivnosti u gradu Rzeszovu na jugoistoku Poljske, odakle prema Ukrajini idu pošiljke zapadnog oružja.

Kao i uvijek kod vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), iza svih tih makinacija navodno stoje - Nijemci. "EU postavlja Poljsku pred moralnu ucjenu, a Ukrajina sklapa savez s Nijemcima protiv Poljske", rekao je utjecajni europski zastupnik stranke PiS Jacek Saryusz-Wolski za Polskie Radio24.



Poljski ministar poljoprivrede Robert Telus upozorio je da ukrajinska poljoprivreda ne čini "prijetnju" samo za "države u blizini bojišta" nego i za cijelu Europu. "Ukrajina ne može pristupiti EU-u bez uvjeta", naglasio je Telus uime Poljske, koja je nedavno još podržavala brz pristup Ukrajine Europskoj uniji. Predsjednik stranke PiS Jaroslaw Kaczynski na jednom predizbornom skupu izjavio je da bi konkurencija ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda "uništila" poljsku poljoprivredu.

"PiS žrtvuje odnose s Ukrajinom", naslov je komentara novinara i politologa Bartosza Wielinskog u liberalnom dnevniku Gazeta Viborcza u četvrtak (21. rujna). On piše o "destruktivnoj politici koja graniči s izdajom". Prema njegovu mišljenju, spor oko ukrajinskog žita samo je izgovor. "U predizbornoj kampanji PiS ne preza ni pred čim. Da bi mobilizirali svoje birače, Kaczynski, Morawiecki i Duda raspiruju sukob sa susjednom zemljom i potiču antiukrajinsko raspoloženje", piše Wielinski.

Stranka PiS, koja je već osam godina na vlasti, ne može biti sigurna u još jednu pobjedu na parlamentarnim izborima 15. listopada ove godine. Važne glasove PiS-u bi mogala preoteti desničarsko nacionalistička Konfederacija (Konfederacja), koja se u predizbornoj kampanji otvoreno koristi antiukrajinskim parolama. Da bi ponovo pridobio birače, PiS se vratio svojoj tradicionalnoj skeptičnoj liniji prema Ukrajini. A važan glasački potencijal za poljsku desnicu čine poljoprivrednici i ruralno stanovništvo uopće. Oni smatraju da im je egzistencija ugrožena zbog žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda iz Ukrajine.

Desničarski nacionalistički tabor u Poljskoj, koji povijesnu politiku stavlja u prvi plan svojih aktivnosti, u prošlosti je uvijek bio skeptičan prema pomirenju s Ukrajinom. Krvavi događaji na kraju Drugog svjetskog rata i u prvim godinama po završetku rata i danas bacaju dugu sjenu. Nacionalisti Ukrajinske ustaničke armije (UPA) od 1943. godine napadali su poljska sela u regiji Volinj, današnjoj sjeverozapadnoj Ukrajini, kako bi protjerali Poljake s tog područja.



Etničko čišćenje trebalo je stvoriti povoljne uvjete za ukrajinsku nacionalnu državu nakon rata. Prema podatcima poljskih povjesničara, do kraja rata 1945. godine ubijeno je oko 100.000 Poljaka. Do pola milijuna ljudi izbjeglo je ili je bilo protjerano. U osvetničkim akcijama poljskih partizana poginulo je između 10.000 i 15.000 Ukrajinaca.

PiS održava bliske kontakte s udrugama poljskih raseljenih osoba koje predstavljaju Poljake iz Volinja, te kao uvjet za približavanje Varšave i Kijeva postavlja ispriku Ukrajine i osudu nekadašnjih zločina. Tek je ruski rat protiv Ukrajine gurnuo u drugi plan probleme suočavanja s prošlošću – ali, kako sada izgleda, samo privremeno.

Vođa liberalne oporbe Donald Tusk poljsko-ukrajinski sukob opisao je kao "moralni i geopolitički skandal". Na predizbornom skupu u Kaliszu (središnja Poljska) govorio je o "podlom antiukrajinskom cirkusu" koji organizira PiS. Ali naziru se i prvi znaci smirivanja napetosti.

Ministri poljoprivrede Poljske i Ukrajine prvi su put nakon dužeg vremena razgovarali telefonom u četvrtak (21. rujna), javila je poljska novinska agencija PAP. I ukrajinski veleposlanik u Varšavi Vasil Zvarič, koji je nakon govora Zelenskog u Ujedinjenim narodima bio pozvan u Ministarstvo vanjskih poslova Poljske, također je pokušao smiriti strasti. "Bila je to dobra prilika za razmjenu stavova. Nema krize. Idemo naprijed", rekao je diplomat.

Ipak, ako PiS ostane na vlasti nakon 15. listopada, poljsko-ukrajinski odnosi vjerojatno će pretrpjeti trajnu štetu. Varšava neće prestati podržavati Kijev jer je pobjeda Ukrajine protiv Rusije u interesu Poljske. Ali je "medeni mjesec" koji je trajao godinu i pol završen.