Ekonomija
FAZOS: OKRUGLI STOL O SVINJOGOJSTVU

Oporavak svinjogojstva je od nacionalnog interesa
Objavljeno 29. rujna, 2023.
Treba se riješiti i pitanje investicija te uvesti red na tržištu kako bi potrošači znali koje meso jedu, rekao je Kuterovac

U sklopu bilateralnog projekta Transformacija u poljoprivredi u uvjetima ubrzanih klimatskih promjena, koji Fakultet agrobiotehničkih znanosti (FAZOS) provodi u suradnji s Norveškom, na tom je fakultetu održan okrugli stol "Ima li hrvatsko svinjogojstvo budućnost?", na kojem su se okupili brojni znanstvenici i predstavnici struke.



Dekan FAZOS-a, prof. dr. sc. Krunoslav Zmaić, o tome kaže: "Orijentirali smo se na problematiku svinjogojskog sektora i njegove budućnosti. Naime, taj sektor od 2013. godine, od ulaska RH u EU, gubi dah. To se može vidjeti po broju svinja. Danas imamo oko 900.000 svinja, a zabrinjava i broj krmača, koji rapidno pokazuje tendenciju pada. Prošle je godine zabilježen pad proizvodnje po stopi od 5,3, a slična se tendencija bilježi i u EU-u. Veliki proizvođači poput Danske i Španjolske smanjuju proizvodnju svinjskog mesa, a to znači da ćemo mi potrošači morati platiti cijenu, a ta je cijena već sada 25 posto viša i sigurno će još rasti 15 - 20 posto. Usto, pojavila nam se i afrička svinjska kuga (ASK). Mala poljoprivredna gospodarstva teško mogu osigurati biosigurnosne mjere. Dakle, sektor svinjogojstva je u teškim problemima i ova rasprava je organizirana kako bismo vidjeli što se može učiniti da ova bitna proizvodnja opstane."



Goruća tema


Krešimir Kuterovac, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača svinja, ističe da je Afrička svinjska kuga (ASK) samo još jedan otežavajući problem u svinjogojstvu, koje je već niz godina u padu. "Pripremamo zajedno s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i Središnjim savezom uzgajivača svinja konkretan prijedlog kako se svinjogojstvo u Hrvatskoj može obnoviti, koji ćemo poslati u Hrvatski sabor, odnosno zakon o obnovi svinjogojske proizvodnje, i razgovarati o njemu s ministricom poljoprivrede u sljedećih tjedan-dva. To je goruća tema, ljudi moraju imati perspektivu. Proizvođači svinja moraju dobiti zemljište, mora se riješiti pitanje investicija, ali kvalitetno, te uvesti red na tržištu kako bi potrošači znali koje meso jedu. Usto, u robnim zalihama mora biti svinjsko meso kako bi se građanima osigurala prehrambena sigurnost i to mora biti domaća proizvodnja. Svinjogojstvo se može oporaviti, no pitanje je želi li to politika", rekao je Kuterovac.

Izv. prof. dr. sc. Vladimir Margeta (FAZOS) smatra da je u nacionalnom interesu da se svinjogojstvo oporavi.

- U Hrvatskoj je najveća potrošnja upravo svinjskog mesa, a poljoprivreda bez svinjogojstva ne bi imala smisla. Pitanje je na koji način ćemo to postići. Danas se nalazimo na povijesnom minimumu, stoga je nužno izgraditi strategiju koja će imati jasan cilj koji će obuhvatiti ne samo povećanje fonda svinja nego i mrežu klaonica, mrežu prerađivačke industrije, ali i proizvodnju koja će voditi računa o kvaliteti, a ne samo o kvantiteti. Da bi se obnovilo svinjogojstvo u Hrvatskoj, moramo, u skladu sa Zelenim planom, pretvarati svinje u proizvode s visokom dodanom vrijednošću. Jedino na taj način možemo osigurati tržišnost proizvođača. Dakle, rješenja postoje, ali se ne prepoznaju. Mi danas imamo ispod milijun svinja, a optimalno bi bilo da su ih tri milijuna. Povećanje ne ide preko noći, no ako krenemo u provedbu nacionalnog uzgojnog programa, onda će to biti dobar temelj, ali to se neće dogoditi prije 2025. godine", rekao je prof. Margeta.

Trend širenja


Mato Čačić, načelnik sektora za stočarstvo Ministarstva poljoprivrede, rekao je da je ASK napravio štetu, ali da će proizvođači biti financijski obeštećeni. "Mjere će se morati bolje provoditi, jer ASK je tu oko nas. Svaki dan se mijenja broj uginulih svinja od te bolesti, ali je činjenica da se trend širenja te bolesti usporava", dodao je. Rekao je i da će sustav pokretnih klaonica ljudima omogućiti da prave svoje tradicionalne proizvode, ali da više neće biti klanja po dvorištima bez kontrole.

Vesna Latinović
Pad proizvodnje svinjskog mesa
Moderator skupa, doc. dr. sc. Dragan Solić (HAPIH), istaknuo je da je Kina najveći svjetski proizvođač, ali i uvoznik svinjskog mesa. “Kada, primjerice, Kina odluči uvoziti meso iz Brazila, a ne iz Europske unije, koja je također jedan od vodećih svjetskih proizvođača ove vrste mesa, onda nastaju problemi na tržištu EU-a. Europska unija je prošle godine zabilježila pad proizvodnje svinjskog mesa od pet posto”. Solić je upozorio i na problem samodostatnosti proizvodnje svinjskog mesa u Hrvatskoj, koja iznosi polovinu potreba, odnosno 52 posto.

Možda ste propustili...

NOVI ZAKON MOGAO BI OTEŽATI NABAVU OMILJENOG NAPITKA U EUROPI

Zalihe kopne, trgovci nabavljaju više kave

TVRTKE OHRABRITI NA SUDJELOVANJE U PROGRAMU HORIZON

Za inovacije i razvoj moguće je povući izdašna sredstva

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana