Godina 2022. bila je loša za štediše, globalna financijska imovina privatnih kućanstava smanjila se za 2,7 posto, što je najsnažniji pad od globalne financijske krize iz 2008. Međutim, stope rasta tri glavna razreda imovine znatno su se razlikovale. Dok su vrijednosni papiri (–7,3 %) i osiguranje/mirovine (–4,6 %) zabilježili snažan pad, bankovni depoziti pokazali su snažan rast od 6 posto. Ukupno je izgubljena financijska imovina u vrijednosti od 6,6 bilijuna eura, a ukupna financijska imovina iznosila je 233 bilijuna eura na kraju 2022. Pad je bio najizraženiji u Sjevernoj Americi (–6,2 %), a zatim u zapadnoj Europi (–4,8 %). S druge strane, u Aziji - s iznimkom Japana - i dalje su zabilježene relativno visoke stope rasta. Sve se to navodi u Allianzovu Izvješću o globalnom bogatstvu u kojem se analizira imovina i dugovi kućanstava u gotovo 60 zemalja.

Unatoč velikim gubicima globalna financijska imovina kućanstava bila je i dalje gotovo 19 % iznad razine prije COVID-19. Prilagođeno inflaciji, gotovo dvije trećine (nominalnog) rasta bile su žrtve povećanja cijena, smanjujući realni rast na oskudnih 6,6 % u tri godine. Dok je većina regija mogla bar zadržati stvarni rast bogatstva, situacija u zapadnoj Europi bila je drukčija: svaki je nominalni dobitak poništen, realno bogatstvo smanjeno je za 2,6 % u odnosu prema 2019. “Godinama su se štediše žalile na nulte kamatne stope”, rekao je Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianza i nastavio: “No pravi neprijatelj štediša je inflacija. I to ne samo od porasta inflacije nakon COVID-19. U Hrvatskoj je, na primjer, imovina po glavi stanovnika porasla za 450 % prije inflacije u posljednjih 20 godina. No nakon inflacije porast je manje impresivan - 186 %. To naglašava potrebu za pametnom štednjom i povećanjem financijske pismenosti. Ali inflaciju je teško pobijediti. Bez određenih poticaja i subvencija za dugoročnu štednju većina štediša mogla bi imati problema.”

Bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava u 2022. porasla je tek za 2 posto, što je najsporiji rast u jedanaest godina. S neto financijskom imovinom po stanovniku od 14.330 eura Hrvatska je ostala na 36. mjestu ljestvice najbogatijih zemalja.