Među gospodarstvenicima još uvijek vlada umjereni optimizam te vjeruju da će se gospodarski rast u Hrvatskoj nastaviti unatoč problema u najvažnijim hrvatskim trgovinskim partnerima, posebice Njemačkoj, istaknuto je među ostalim u srijedu na konferenciji Dan velikih planova u organizaciji tjednika Lider.

Na konferenciji je sudjelovao predsjednik Republike Zoran Milanović, koji je, govoreći o hrvatskom mjestu u globaliziranom svijetu, rekao da Hrvatska jako ovisi o EU-u, a o monetarnoj politici neće govoriti jer je više nemamo. "To je bilo neizbježno i to ne smatram ni uspjehom ni neuspjehom, nego datošću kojoj se Češka i Mađarska odupiru. To govorim iz perspektive stabilnosti njihovih nacionalnih valuta i kamatnih stopa na stambene kredite, koji su u Češkoj niži nego u Italiji ili Grčkoj, koje su u eurozoni. Euro, dakle, nije jedini kriterij već postoje i drugi koje tržišta i investitori prepoznaju", kazao je.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović istaknuo je da Vlada čini sve kako bi omogućila daljnji rast gospodarstva. Kada se pogleda drugi kvartal ove godine, hrvatski rast bio je 2,7 posto, a prosjek rasta u EU-u bio je 0,5 posto, kazao je te podsjetio kako je Vlada učinila sve da poduzetnicima omogući stabilan i predvidljiv okvir poslovanja.

Predsjednik Uprave Plive i Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) Mihael Furjan kazao je da je ključni problem u hrvatskom gospodarstvu kako podići konkurentnost. Za to treba podignuti produktivnost, a za to trebaju ljudi, rekao je napominjući kako je najveći problem i izazov kako zadržati ljude, kako im dati veću plaću. HUP je veliki zagovaratelj rasterećenja poreza na rad te se nadaju da će Hrvatska ići u tom smjeru, rekao je te dodao kako se nada da će i netoplaće u Hrvatskoj rasti. "Mislimo da je to potrebno da bismo zadržali talente", rekao je.

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić očekuje da se će stopa inflacije nastavi smanjivati. Rekao je i kako kamatne stope unatoč odlukama ECB-a ne rastu u svim zemljama eurozone po jednakim stopama, a u Hrvatskoj smo imali situaciju da kamatne stope na kredite, ali i na depozite rastu sporije nego u drugim zemljama. Naveo je i kako krediti stanovništvu u drugim zemljama padaju, no da to nije slučaj u Hrvatskoj, u čemu veliku ulogu ima APN, ali i potrošački optimizam. Kako je počela padati stopa inflacije u Hrvatskoj, potrošački optimizam raste, što se očito odrazilo i na kreditnu aktivnost, kazao je Vujčić. Dodao je i kako mu posebno smetaju neinformirani komentari da se HNB ne brine o zaštiti potrošača, te je ustvrdio da to nije točno. Podsjetio je na kampanju u kojoj su ljude upozoravali da je pametno možda u razdoblju niskih kamatnih stopa fiksirati kredite.

Phil Hemmings, viši ekonomist u OECD-u, ističe kako u toj organizaciji očekuju nastavak smanjenja inflacije u 2023. i 2024., na razinu od 2,6 posto. Kada je riječ o hrvatskom gospodarstvu, situacija je dobra, ocijenio je. "Tržište rada je čvrsto, nezaposlenost niska, a inflacija je u padu. Smanjenju inflacije mogli bi pomoći fiskalni poticaji, a kako bi se prihodi konvergirali, snažan rast se treba nastaviti. Prioritet u Hrvatskoj trebali bi biti poslovna ulaganja i produktivnost. Niža regulatorna opterećenja otključala bi prednosti reformi koje su u tijeku", napomenuo je Hemmings. Dodao je i da je kontrola korupcije slabija nego u ostalim zemljama OECD-a te da progoni i sankcije trebaju biti stroži. S druge strane, mirovinska reforma trebala bi potaknuti Hrvate na kasniji odlazak u mirovinu. Hrvatska ima potencijala, rekao je Hemmings, za privlačenje kvalificiranih radnika iz stranih zemalja, a radnu snagu povećao bi i povratak iseljenika.