Novosti
ANALIZA: ZDRAVSTVENO STANJE NACIJE

Građani lošeg zdravlja više od četvrtine života
Objavljeno 27. rujna, 2023.
Do 2040. Hrvatska može imati 100 tisuća manje smrtnih slučajeva

U odnosu prema ostatku Europske unije, Hrvatska ima veći teret bolesti i višu stopu smrtnosti. "Čini se da postajemo sve nezdravija nacija jer se zdravi životni vijek u razdoblju od 2012. do 2019. godine skratio, pa hrvatski građani danas više od četvrtine svog života provode u lošem zdravstvenom stanju", navodi se, između ostaloga, u zaključcima analize tvrtke McKinsey & Company pod nazivom "Ostvarivanje zdravstvenog potencijala Hrvatske", u kojima ta tvrtka otkriva trenutne zabrinjavajuće trendove, ali i prilike za unaprjeđenje zdravstvenog sustava.



Hrvatska, primjerice, ima najvišu ukupnu stopu smrtnosti od raka, najvišu stopu smrtnosti od kolorektalnih oblika raka i drugu najvišu stopu smrtnosti od respiratornih oblika raka od svih zemalja koje čine blok EU27 i Velika Britanija. Međutim, navodi se u analizi, Hrvatska ima priliku do 2040. godine smanjiti opterećenje bolestima za 34 posto, što bi značilo 100.000 manje umrlih tijekom tog razdoblja i devet milijardi eura dodatnog godišnjeg BDP-a zbog manje preranih smrti i boljeg zdravstvenog stanja stanovništva. Usto, više od 70 posto učinka poboljšanja zdravlja stanovništva moglo bi se postići prevencijom, a ne liječenjem. "Čak i kada se uzme u obzir relativno stara populacija Hrvatske, stopa smrtnosti je 17 posto iznad prosjeka zemalja EU27+UK, što Hrvatsku stavlja samo ispred Litve, Latvije, Mađarske, Rumunjske i Bugarske", ističu iz tvrtke McKinsey & Company.

Do 2040. godine prosječna bi osoba od 65 godina mogla biti zdrava kao današnji 55-godišnjak. Više od 70 posto pozitivnog pomaka u zdravlju stanovništva moglo bi se postići prevencijom, a ne liječenjem. Od toga 31 posto moglo bi doći iz promjena u ponašanju te društvenih i okolišnih faktora poput smanjene konzumacije alkohola i duhana, zdravijih prehrambenih navika, vježbanja i čišćeg okoliša. Zdravstvene intervencije u smislu uzimanja preventivnih lijekova za srčane bolesti, moždane udare i dijabetes, kao i preventivni lijekovi protiv infekcija, te cijepljenje mogli bi pridonijeti s još 42 posto.

Podaci upućuju na neke negativne trendove poput iznadprosječnih stopa pušenja i pretilosti u Hrvatskoj te su pokazali da se trostruko više hrvatskih građana ne bavi nikakvom fizičkom aktivnosti u usporedbi s najaktivnijom zemljom iz skupine. Hrvatski građani također konzumiraju velike količine šećera i soli. Hrvatska je na petom mjestu skupine po stopi smrtnosti zbog zagađenja zraka. Pozitivno je što hrvatski građani konzumiraju manje alkohola od stanovnika drugih zemalja iz analize i što se udio pušača smanjio brže od europskog prosjeka. Ipak, hrvatski građani imaju najveći udio osoba s povišenim krvnim tlakom.

Umjesto na izravno smanjenje troškova javnog zdravstva Hrvatska bi mogla staviti veći fokus na prevenciju i učinkovitiju zdravstvenu skrb s ciljem poboljšanja zdravlja nacije i time ostvariti dugoročne uštede.

Dijana Pavlović
ZDRAVSTVENI SUSTAV BUDUĆNOSTI
McKinsey je razvio okvir “Zdravstveni sustav budućnosti”, koji služi kao nacrt za postizanje optimiziranog zdravstvenog sustava koji se koristi modernim tehnološkim rješenjima te najnovijim praksama. Takav pristup može pomoći državama da otključaju i iskoriste potencijale svojih zdravstvenih sustava te poboljšaju njihove ključne pokazatelje. Ključne mjere za poboljšanje zdravlja stanovništva u Hrvatskoj su adresiranje društvenih determinanti zdravlja, fokusiranje na prevenciju bolesti i promociju zdravlja te usmjeravanje prema učinkovitijim modelima zdravstvene skrbi. Mjere za pružanje brzog pristupa učinkovitoj skrbi visoke kvalitete u situacijama kada je ona potrebna uključuju implementaciju skrbi temeljene na podatkovnoj analizi, optimizaciju struktura pružanja skrbi te osiguranje kliničke i operativne izvrsnosti. Uz tih šest mjera potrebna su i četiri potporna mehanizma - poticaji zdravstvenim ustanovama koji su usklađeni s prioritetima zdravstvene skrbi, poboljšano upravljanje radnom snagom, digitalizacija i napredna analitika te unaprjeđenje medicinskog istraživanja i razvoja.

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana