Dok iščekuju sjetvu pšenice, a počet će oko 15. listopada, ratari već sada procjenjuju da će ju zasijati manje nego lani, kada su se pod tom krušaricom našle 164.000 hektara, pet posto više nego 2021. Razlog smanjenju je niska cijena i opća neizvjesnost što prati poljoprivrednu proizvodnju, tržište, burzovna kretanja.

- Pšenice će zasigurno biti zasijano manje i 20-ak posto, a cijena joj je sada, ovisno o klasama, 135 - 150 EUR/t. Inače su sijaćice s njom u poljima bile početkom listopada, no u posljednje vrijeme sve kasni, pa se i početak sjetve pšenice očekuje oko 15. listopada. Nekada se ječam znao posijati u ovo vrijeme, no i to je pomaknuto za 15-ak dana. Ove kiše dobro su došle, pogotovo za onu uljanu repicu koja nije poniknula - kaže član UO-a Poljoprivredne komore Matija Brlošić.

I u Žitozajednici (ŽZ) procjenjuju da će se zbog navedenih razloga sijati manje pšenice, no da je ona i dalje naša tradicionalna kultura. Tu je i visina ulaznih troškova u proizvodnji, no direktorica ŽZ-a Nada Barišić ipak dodaje da je sada nešto manji pritisak inflatornih kretanja. Prema posljednjoj kotaciji cijena Žita, od 22. rujna, III. klasa pšenice uroda 2023. je 145, a IV. klase 135 EUR/t, dok je cijena premiuma, I. i II. klase na upit.

- Sa sadašnjim cijenama i ulaznim troškovima već se naslućuje da sjetva pšenice računice nema, no s obzirom na to da kukuruz trenutačno ima istu cijenu – 135 EUR/t, bolje je sijati kukuruz, pa je moguće da se, za koliko se ove jeseni smanji sjetva pšenice, na proljeće za toliko poveća njegova sjetva. Trenutačno se više traži kukuruz nego pšenica - kaže Brlošić.

I kotacija cijena Žita za kukuruz rod 2022. je na upit, a za rod 2023. s isporukom u rujnu/prosincu je 135 EUR/t.

No na gospodarstvu braće Petanjak iz Drenja promjene neće biti, ma što rekli i ulazni troškovi jer Petanjkovi od prije nabavljenih velikih količina gnojiva i goriva imaju i za velik dio iduće godine.

- Nećemo smanjivati sjetvu pšenice – i ove je godine sijemo na 70, kao i 70 hektara uljane repice, s kojom krećemo idućeg tjedna. Jest da cijena pšenice nije ničemu, no mi smo zadovoljni ostvarenim prinosima od 6,3 t/ha i što nismo dužni nikome. Ove godine nikome nismo radili uslužno, pa je ostalo goriva i dr. Naša pšenica bila je II. klase, a prodali smo ju prije malo manje od mjesec dana, kada smo, istina, malo izgubili na cijeni, no tu su dobri prinosi, raniji povoljni ulazi gnojiva i dr. - kaže Josip Petanjak.

- Sigurna sam da će biti puno onih koji će odustati od pšenice zbog niske cijene i velikih troškova, a i na tržištu se ne događa njezin cjenovni rast, no ona je i dalje naša tradicionalna kultura, a sijat će se i zbog plodoreda. Kako god, niz godina mi smo u proizvodnji pšenice samodostatni, a sjetvene površine ove jeseni, procjene su, bit će manje zbog neizvjesnosti tržišta. Inflatorni pritisci su smanjeni, energija stagnira, a gorivo varira. Neizvjesno je kakvi će biti ulazni troškovi, a prave podatke o sjetvi imat ćemo tek početkom 2024., no prognoza je već sada da ćemo pšenice sijati manje nego 2022. - kaže Barišić i dodaje kako joj cijena već duže vrijeme stagnira, što još jednom potvrđuje da ove godine ništa ne ide naruku - ni prinosi, ni kvaliteta, ni cijena, pa vlada određena neizvjesnost.