Konzumacija većih količina industrijski prerađene hrane i pića, osobito ako su te namirnice umjetno zaslađene, može biti povezana s razvojem depresije, pokazalo je novo istraživanje na ženama. Studija upućuje na povezanost konzumacije ultraprerađene hrane i depresije, s oko 50 posto većim rizikom za one koji konzumiraju devet ili više porcija dnevno u usporedbi s onima koji konzumiraju četiri porcije ili manje, rekao je Gunter Kuhnle, profesor znanosti o hrani i prehrani na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.

Indistrijski prerađena hrana uključuje gotove juhe, umake, zamrznutu pizzu, gotova jela i hranu poput hrenovki, kobasica, pomfrit, gazirana pića, kupovne kekse i kolače, bombone, krofne, sladoled, kao i mnogu drugu hranu i pića koji sadržavaju umjetna sladila. Studija je bila usredotočena na vezu između hrane i naknadnog rizika od razvoja nove epizode depresije. Otkriveno je da ultraprerađena hrana pojedincima s kroničnom depresijom može pogoršati njihovo stanje. Kad su znanstvenici promatrali određenu industrijski prerađenu hranu, također poznatu kao UPF, samo su hrana i pića s umjetnim zaslađivačima bili povezani s povećanim rizikom od depresije među ispitanicima. To je zanimljivo otkriće jer sugerira da vezu između unosa UPF-a i depresije pokreće jedan jedini čimbenik - umjetni zaslađivači. Zašto bi se takva hrana povezivala s pojavom depresije? Kao prvo, poznata je veza između industrijski prerađene hrane i kronične upale, a upala je temeljni uzrok mnogih kroničnih bolesti. Na primjer, studije su povezale tako prerađenu hranu s kolorektalnim rakom kod muškaraca i bolestima srca te ranom smrću i kod muškaraca i kod žena. Doslovno stotine studija povezuju industrijski prerađenu hranu s pretilošću, rakom, kardiovaskularnim bolestima i ukupnom smrtnošću. Studija iz 2014. otkrila je vezu između dijetalnih gaziranih pića i dijetalnih voćnih napitaka i depresije. Ljudi koji su rabili umjetna sladila u kavi i čaju također su imali veću vjerojatnost da će razviti depresiju, prema studiji. Postoji i poveznica s demencijom.

Ako više od 20 posto dnevnih kalorija neke osobe dolazi iz industrijski prerađene hrane, rizik od kognitivnog pada raste na oko 28 posto, prema studiji iz 2022. godine. Za prehranu od 2000 kalorija dnevno, to bi bilo 400 kalorija: za usporedbu, mala narudžba krumpirića i obični cheeseburger iz McDonald‘sa zajedno sadržavaju ukupno 530 kalorija.



Također postoji veza između ultraprerađene hrane i poremećaja crijevnog mikrobioma. To je važan potencijalni mehanizam koji povezuje ultraprerađenu hranu s depresijom jer se pojavljuju dokazi da su mikrobi u crijevima povezani s raspoloženjem zbog njihove uloge u metaboliziranju i proizvodnji proteina koji djeluju u mozgu. Studija je ispitala prehranu gotovo 32.000 sredovječnih žena koje su bile dio Nurses‘ Health Study II, dugotrajnog praćenja zdravlja žena. Istraživanje nije uključivalo ni jednog muškarca, pa se rezultati ne mogu generalizirati.

David Katz, specijalist preventivne medicine, koji nije bio uključen u studiju, kazao je kako se ne može isključiti mogućnost da depresija potiče povećani unos UPF-a, a ne obrnuto, što istraživanje nije utvrđivalo. Također je moguće da depresija i veći unos takvih namirnica hrane jedno drugo. Teško je razdvojiti utjecaj prehrane na rizik od depresije od drugih poznatih čimbenika rizika, kao što je obiteljska povijest depresije, visoka razina stresa i nedostatak društvene potpore, kaže dr. Paul Keedwell, psihijatar konzultant i član Kraljevskog koledža psihijatara, koji nije bio uključen u studiju.