Magazin
MOBILIZACIJA I MANIPULACIJA

Rusija za rat u Ukrajini regrutira sve više migranata
Objavljeno 23. rujna, 2023.

Ruske vlasti sve češće pokušavaju popuniti vojsku migrantima iz Srednje Azije. S ulice ih odvode ravno u centre za novačenje i onda ih nagovaraju ili pak prijetnjama i silom tjeraju na potpisivanje ugovora s Ministarstvom obrane Ruske Federacije. O toj tema za DW piše Marina Baranovskaja, čiji prilog, uz neznatne jezične prilagodbe, prenosimo u cijelosti.



Do sada su mnogi migranti zatražili rusko državljanstvo. Ali sredinom je kolovoza Vijeće za ljudska prava ruskom predsjedniku predložilo izmjene zakona o migracijama, prema kojima bi registracija vojne službe postala obvezan uvjet za dobivanje ruske putovnice. A krajem kolovoza Komunistička je partija u ruskoj Dumi predstavila nacrt zakona koji bi omogućio oduzimanje državljanstva "novim Rusima" ako odbiju ići u rat, pobjegnu od mobilizacije ili se ne registriraju za vojnu službu.

GDJE JE MARIUPOLJ?


Činjenica da su migranti-radnici regrutirani za rusku vojsku prvi put je postala poznata neposredno prije ruske invazije na Ukrajinu. Uzbekistanski bloger Bahrom Ismailov 20. veljače 2022. na svom je YouTube kanalu objavio video u kojem je pozvao migrante da potpišu ugovor s ruskim Ministarstvom obrane i obećao da će dobiti rusko državljanstvo nakon šest mjeseci vojne službe.

Valentina Čupik, odvjetnica koja zastupa mnoge migrante, dobila je mmoštvo poruka nakon 22. veljače, kada je počeo agresorski rat Rusije protiv Ukrajine. U njima se migranti iz Uzbekistana, Kirgistana, Tadžikistana, Armenije i drugih država žale da su bili nagovoreni na potpisivanje ugovora s ruskim Ministarstvom obrane. "Moji kolege i ja otkrili smo snimku koju je napravio jedan Tadžikistanac. On je vozio kamion u Ukrajini i rekao da ne razumije što se događa, prijavio se u rusku vojsku, a sada ne zna hoće li preživjeti", ispričala je ta odvjetnica i aktivistica za ljudska prava u razgovoru za DW.

Snimka s njezinim komentarom proširila se društvenim mrežama. Čupik i njezini kolege pokrenuli su kampanju protiv novačenja za rusku vojsku, što je rezultiralo padom broja regruta. U ljeto 2022. rusko Ministarstvo obrane počelo je angažirati migrante za građevinske radove u Luhansku, Donjecku i Mariupolju, odnosno na područjima Ukrajine pod ruskom okupacijom. Čupik kaže da su ugovore potpisale cijele brigade ljudi iz Srednje Azije, kojima nije bilo jasno o čemu se radi.

"U listopadu su me zvali ljudi iz Uzbekistana i pitali je li Mariupolj u Moskovskoj oblasti. Jer mnogi od njih potpisali su ugovor za obavljanje građevinskih radova navodno negdje u Moskovskoj oblasti. A onda su ih ukrcali u autobuse s prekrivenim prozorima i odvezli u nepoznatom smjeru - 20 autobusa sa po 53 osobe. Kada su stigli na cilj, vidjeli su samo ruševine i zaključili da to ne može biti Moskovska oblast. Jedan od njih imao je moj broj telefona i kontaktirali su me. Bila sam užasnuta i počela sam nazivati veleposlanstva Uzbekistana u Rusiji i Ukrajini. Ali kontakt s radnicima je prekinut. Vjerojatno su potpisali ugovore s Ministarstvom obrane jer su čuvari koji su ih pratili rekli da su odvedeni u vojsku", rekla je Čupik.

NA PRIJEVARU ILI SILOM


Ubrzo su aktivisti za ljudska prava postali svjesni još jednog trika kojim ruske vlasti pokušavaju popuniti vojsku ljudima iz Srednje Azije. U migracijskom centru Saharovo u Moskvi, u kojem se mogu dobiti razni dokumenti, od radne do boravišne dozvole, muškarci su na prijevaru potpisivali ugovore s ruskom vojskom.

"Davala im se na potpisivanje hrpa dokumenata, do 40 listova papira, i imali su pola minute za čitanje. Iza njih je bio golem red i nisu imali vremena za čitanje. Mnogi ljudi su jednostavno potpisali bez gledanja. Poslije se pokazalo da su potpisali ugovor o služenju u ruskoj vojsci. Ljudi se onda uspaniče, nazivaju i pitaju što da rade. Bilo je puno slučajeva da su migranti, iako su imali dozvolu boravka, odustali od svega i na brzinu napustili Rusiju", priča Čupik.

Također se pokušavaju novačiti i migranti koji su prekršili ruski zakon, pa u pritvoru čekaju na progon iz zemlje. "Nudi im se da sklope ugovor s vojskom i obećava da će nakon šest mjeseci vojne službe dobiti rusku putovnicu. Ako to ne uspije, ljude se zastrašuje i prijeti im se da će ostatak života provesti iza rešetaka", objašnjava odvjetnica Čupik. I dodaje da se regrutiraju i stranci na odsluženju zatvorske kazne. Prema njezinim saznanjima, na službu u ruskoj vojsci pokušava ih se natjerati premlaćivanjem, mučenjem i prijetnjom silovanjem.

Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je 15. svibnja ukaz o pojednostavljenom davanju ruskog državljanstva strancima koji potpišu jednogodišnji ugovor s ruskom vojskom. Od tada se sve češće događa da se stranci koji podnose zahtjev za državljanstvo šalju u centar za novačenje po potvrdu. Tamo ih onda pokušavaju natjerati da potpišu ugovor s vojskom.

"Bez potvrde iz regrutnog centra ne prihvaćaju im dokumente koje moraju podnijeti za državljanstvo. To je potpuno protuzakonito, nema propisa u vezi s tim", kaže Svetlana Ganuškina, predsjednica organizacije Podrška građana, koja se zauzima za pomoć izbjeglim i protjeranim osobama.

Pritisak na migrante Valentina Čupik povezuje s neuspjesima Rusije na bojištu, ali i s regionalnim izborima, kao i "s tradicionalnim ruskim rasizmom i nacizmom". Danas se to njeguje kao državna ideologija, kaže ona. "Uoči svakih izbora u Rusiji se raspiruje strah od migranata. Sada su smislili novi oblik, odnosno prisilno regrutiranje. Otima se i novači one koji se najmanje mogu braniti", rekla je aktivistica.

PROGONE PLAĆENIKE


U svim zemljama srednje Azije služenje u vojsci strane države smatra se kaznenim djelom i pravno se tretira kao plaćenička aktivnost. Zbog toga će migranti koji su potpisali ugovor s ruskim Ministarstvom obrane biti kazneno progonjeni ako se vrate u domovinu. Zatvorske kazne kreću se od pet do 12 godina u Tadžikistanu, od pet do deset godina u Uzbekistanu i od deset do 12 godina u Kirgistanu.

U međuvremenu su veleposlanstva tih zemalja počela upozoravati svoje državljane da je sudjelovanje u borbama na teritoriju stranih država kazneno djelo. Islamski vjerski poglavari iz Uzbekistana čak su izdali fetvu kojom se muslimanima zabranjuje sudjelovanje u ratu Rusije protiv Ukrajine. Tadžikistanske vlasti sada su sastavile popis tadžikistanskih plaćenika koji se bore u redovima ruske vojske u Ukrajini. A u Biškeku je u svibnju 2023. jedan državljanin Kirgistana osuđen na deset godina zatvora zbog toga što se godinu dana borio u ruskoj vojsci u Ukrajini, a zatim se vratio u Kirgistan. Trenutno je nejasno koliko je ljudi iz zemalja srednje Azije u ruskim postrojbama na teritoriju Ukrajine. Prema nekim izvještajima, ruska je vojska regrutirala više desetaka tisuća migranata...
Možda ste propustili...

NAŠ ČOVJEK NA HIMALAJSKOM VISOČJU...

Od Osijeka do Nepala i natrag: Stazama jetija i redovnika

DR. SC. TONI PRUG SOCIOLOG S FILOZOFSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U RIJECI

Drastično drukčiji pogledi na demokraciju

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana