Objavljeno 21. rujna, 2023.
Najteže je pogođena Sjeverna Makedonija, a slijedi Srbija, gdje je onečišćenje četiri puta veće nego što je preporučeno
Europa se suočava s "ozbiljnom javnozdravstvenom krizom" jer gotovo svi Europljani žive u područjima s opasnim razinama onečišćenja zraka, pokazalo je istraživanje Guardiana.
Analiza podataka, prikupljenih s pomoću najsuvremenije metodologije, pokazala je da 98 posto ljudi u Europi živi u područjima koja su zagađena vrlo štetnim sitnim česticama i znatno iznad granice koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Gotovo dvije trećine Europljana žive na prostorima u kojima je zagađenje zraka više nego dvostruko veće od dopuštene granice prema preporuci WHO-a. Najteže pogođena europska zemlja je Sjeverna Makedonija, a slijedi je Srbija. U obje zemlje više od polovine stanovništva živi u područjima gdje je onečišćenje zraka četiri puta veće nego što je preporučeno. Srbija je jedna od sedam zemalja istočne Europe, uz Sjevernu Makedoniju, Rumunjsku, Albaniju, Poljsku, Slovačku i Mađarsku, u kojima gotovo svi stanovnici žive u područjima s najmanje dvostruko većim onečišćenjem od dopuštenog. Situacija u istočnoj Europi znatno je teža nego u zapadnoj. Iznimka je Italija, gdje više od trećine stanovnika u dolini rijeke Po i okolnim područjima udiše zrak koji je četiri puta onečišćeniji od preporučenog.
Istraživanje Guardiana odnosi se na sitne čestice PM2,5 koje uglavnom nastaju izgaranjem fosilnih goriva, a mogu ući u pluća i krvotok te utjecati na gotovo svaki organ u tijelu. Prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije, prosječne godišnje koncentracije čestica PM2,5 ne bi trebale prelaziti pet mikrograma po prostornom metru. Istraživanje je pokazalo da samo dva posto stanovništva Europe živi u područjima s dopuštenom koncentracijom tih čestica. Stručnjaci upozoravaju da onečišćenje zraka česticama PM2,5 izaziva oko 400.000 smrtnih slučajeva godišnje u Europi.
U Njemačkoj tri četvrtine stanovništva žive u područjima s dvostruko većim onečišćenjem zraka od dopuštenog, u Španjolskoj 49 posto, a u Francuskoj 37 posto. U Velikoj Britaniji tri četvrtine stanovništva izložene su koncentraciji štetnih čestica do dva puta većoj od preporučene, a četvrtina živi u područjima u kojima je onečišćenje zraka više nego dvostruko veće od preporučenog.
Gotovo 30 milijuna Europljana živi u mjestima s koncentracijama čestica PM2,5 koje su najmanje četiri puta veće od preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. U Švedskoj pak ne postoji područje u kojemu je koncentracija čestica PM2,5 više nego dvostruko veća od granice WHO-a, a neke su regije na sjeveru Škotske među rijetkima u Europi u kojima je onečišćenje u dopuštenim okvirima.
Promet, industrija, grijanje u kućanstvima i poljoprivreda glavni su izvori čestica PM2,5, koje često u većoj mjeri pogađaju najsiromašnije zajednice. Stručnjaci su nedavno upozorili da su klimatske promjene i onečišćenje zraka u izravnoj vezi s porastom respiratornih bolesti, pa već sada 30 posto oboljelih od kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB) čine nepušači, a porast globalne temperature produžuje peludnu sezonu i utječe na porast alergija.
Dijana Pavlović
GUTERRES: OTVORENA SU VRATA PAKLA
Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je da je ovisnost čovječanstva o fosilnim gorivima “otvorila vrata pakla”, otvarajući samit o klimatskim ambicijama u sjedištu UN-a u New Yorku, bez SAD-a i Kine. Govoreći o “strašnim vrućinama” i “povijesnim požarima” ove godine, potaknutima emisijama stakleničkih plinova, naglasio je da nije prekasno da bi se “ograničilo porast globalne temperature za 1,5 Celzijevih stupnjeva”. “Budućnost nije ispisana: na vama je, liderima, da je ispišete”, rekao je. “Još uvijek možemo izgraditi svijet s čistim zrakom, zelenim poslovima i čistom i pristupačnom energijom za sve”, rekao je.