Toni Milun, profesor matematike i sveučilišni specijalist ekonomije, neumorni je promicatelj matematike i financijske pismenosti. U petak i subotu bit će u Osijeku domaćin Konferenciji financijske pismenosti Toni Milun 2.0. Pod pokroviteljstvom je Ministarstva financija, a obilježit će je predavanja stručnjaka o temi poslovnih i osobnih financija. Upitali smo Tonija Miluna što mogu očekivati sudionici ove konferencije.

- U petak ćemo krenuti s poslovnim financijama, ja otvaram predavanjem o tri principa financijskog zadovoljstva iz poslovnog kuta. Izdvojio bih i temu o ESG izvještavanju koje neki poduzetnici pogrešno smatraju dodatnim opterećenjem, a zapravo vidjet ćemo kako se ono može iskoristiti za dobrobit poduzeća. U subotnjem programu su osobne financije, primjerice kako uz Google jeftinije kupovati i štedjeti, naučit ćemo kako uštedjeti na naknadama za kartice. Naravno, govorit će se i o potrošačkim pravima za koja mnogi građani ne znaju. Kako povećati kreditnu sposobnost, kako dobiti povoljniji kredit, naposljetku i kako izići iz blokade - navodi ovaj stručnjak.

Ima li razlike između vođenja financija tvrtke i obitelji?

- Ljudi koji dobro vode svoje poslovne financije uglavnom dobro vode i osobne, s tim što se u poslovnom dijelu rade bilance, računi dobiti i gubitka. Bilo bi dobro kada bi se i građani ponašali tako, kada bi si postaviti prioritete u trošenju. Valja znati kako voditi kućni budžet, kako štedjeti a da nam ne padne kvaliteta života, jer nije smisao života da na svemu štedimo. Važno je znati opustiti se i uživati, ali ne trošiti na stvari koje nam ne znače puno.

Kada govorimo o investiranju, dojam je da je u nas sve stihijski, jedan uloži u dionice, svi potom ulažu u dionice. Netko kupi stan, pa onda svi krenu u nekretnine. Sličan trend je i s investiranjem u apartmane. Mora li tako?

- Uvijek je dobro onima koji prvi krenu. Vidite sada to na primjeru apartmana po Dalmaciji, to vam je bilo super, no ove godine došlo je do zasićenja tržišta. Cijene padaju. Slična stvar dogodila nam se kad su mnogi građani od 2005. do 2007. godine ulagali u domaće dionice i fondove, to je bio takav bum, toliko su se podignule cijene da smo imali godišnji rast od 50 posto, što je neodrživo. Kada je 2008. došao pad, 60 posto su pale vrijednosti dionica i fondova, tako da se ni do danas nismo oporavili.

Je li ulaganje u državne obveznice bila dobra prilika?

- Za svakoga tko ima neku ušteđevinu sa strane i siguran je da mu neće trebati bar dvije godine, ovo je bila odlična prilika zato što je tu dobio puno više nego da je sredstva oročio u banci. Odnedavno imate i dvije odlične dodatne opcije, jedna je preko Revoluta koji su uveli opciju Štednja, tj. Savings na koju sa svog osnovnog računa prebacite sredstva, godišnja kamatna stopa je 2,88 posto ili više. Prednost je ovoga ako vam ta sredstva ipak zatrebaju jednostavno ih prebacite jednim klikom na osnovni račun. Imate i varijantu Pametnog depozita u Finaxu, gdje je kamatna stopa još i viša, oko 3,4 posto godišnje. I ovdje novac nije oročen, novac skidate kada hoćete. To su dobri primjeri ako želimo kratkoročno štedjeti, nekoliko mjeseci do nekoliko godina. Ako gledamo povijesne podatke za dugoročno ulaganje, duže od deset godina, bilo je vrlo isplativo ulaganje u kombinaciju dioničkih i obvezničkih ETF-ova koji su donosili godišnje prinose u prosjeku od pet do deset posto godišnje.

U Slavoniji se sve više otvaraju obrti i male tvrtki. O čemu moraju voditi računa njihovi vlasnici, a koji su mahom mladi ljudi?

- Kad netko krene u poduzetničke vode, treba imati mnoga znanja, pa tako i o financijama. Evo primjera jednog od mojih susjeda koji je prije dosta godina otvorio d.o.o., i onda se iznenadio kad je shvatio da taj novac ne može trošiti tek tako, nego da prvo mora platiti doprinose i poreze. Sve što je zaradio, on je i potrošio. Naučio je na svojim pogreškama, ali bilo bi bolje da se prije upoznao s financijama. Zato je moj prvi savjet svima koji pokreću svoj biznis: idite k računovođi, raspitajte se, odaberite model koji vama odgovara. Za one koji nemaju velika ulaganja, primjerice pisanje EU projekata ili za savjetodavne usluge, za njih je paušalni obrt dobra stvar, jer su tu mali porezi i doprinosi. Morate znati pritom da imate obvezna davanja državi. Čak ako neki mjesec i ne zaradite ništa, morate platiti doprinose i poreze, a na to mladi ljudi ne obraćaju pozornost. Tu su i dodatni troškovi koji će se pojaviti, poput plaćanja komorama, neki drugi parafiskalni nameti, računovodstvima... Generalno želim ohrabriti mlade ljude koji žele biti poduzetnici, da pokrenu svoj biznis, ali neka budu svjesni da će negdje napraviti pogrešku. No to je sasvim normalno, pogrešaka se ne treba bojati. Bitno je iz njih učiti.

Za mnoge koji su u zrelijoj dobi zna se reći kako ne znaju prepoznati priliku za dodatnom zaradom. Imate li i za njih savjet?

- Slušajte mlade ljude! Ja vam itekako slušam svoje studente i bar polovina njih nema želju za nekim trajnim zaposlenjem nakon studija. Oni već tijekom studija počinju povremeno raditi ono što ih zanima, fotografija, montiranje videa... počinju objavljivati svoje uratke, pa im se netko javi i ponudi povremeni posao. Tako je i s nama odraslima - ako se bavimo određenim hobijem, zašto to ne objaviti na društvenim mrežama. Jedan moj znanac volio je peći kruh, i za vrijeme epidemije koronavirusa, kada su mu kao i mnogima drugima stali uhodani poslovi, stavljao je fotografije kruha na Instagram. I što se dogodilo - angažirala ga je jedna pekara, prvo da slika njihov kruh, a onda se kod njih zaposlio. Danas je suvlasnik lanca pekara. To su priče za koje, kada ih čujemo, pomislimo da nam se ne mogu dogoditi. Ali puno je primjera da mogu!