Azerbajdžan krenuo u akciju, planira vratiti kontrolu nad regijom Nagorno-Karabah
Objavljeno 19. rujna, 2023.
Azerbajdžan je u utorak objavio da su njegove oružane snage pokrenule "lokalne protuterorističke aktivnosti" u regiji Nagorno-Karabah kako bi vratile ustavni poredak razoružavanjem i prisiljavanjem na povlačenje tamošnjih armenskih vojnih formacija.
Karabah, međunarodno priznat kao dio Azerbajdžana, ima pretežno etničko armensko stanovništvo i otrgnuo se kontroli Bakua početkom 1990-ih nakon rata. Azerbajdžan je vratio dijelove odmetnute regije u ratu 2020.
Ministarstvo obrane Azerbajdžana objavilo je u priopćenju namjeru da "razoruža i osigura povlačenje formacija armenskih oružanih snaga s naših teritorija, (i) neutralizira njihovu vojnu infrastrukturu". Navelo je da su gađani samo legitimni vojni ciljevi korištenjem onog što je nazvano visokopreciznim oružjem, a ne civile ili civilnu infrastrukturu u okviru "težnje za obnovom ustavnog poretka Republike Azerbajdžan". Ministarstvo je navelo kako je obavijestilo ruske mirovne snage u tom području zajedno s tursko-ruskim nadzornim centrom koji pomaže u osiguravanju poštovanja prekida vatre dogovorenog 2020.
Armenija kaže da nema nikakve snage u Karabahu i da su njezini prioriteti isključivo humanitarni. Velik dio Karabaha kontroliraju etničke armenske vlasti na koje Baku već dugo vrši pritisak s ciljem da ih raspusti i razoruža. Ruben Vardanyan, bankar i milijarder koji je do veljače bio najviši dužnosnik u upravi etničkih Armenaca u Karabahu, napisao je na platformi X, prije poznatoj kao Twitter: "Azerbajdžan je pokrenuo topnički napad velikih razmjera na Nagorno-Karabah, ciljajući gradove i civile."
Baku je objavio svoju operaciju nakon što se požalio da je šest njegovih građana ubijeno nagaznim minama u dva odvojena incidenta, za što je okrivio "ilegalne armenske naoružane skupine". Do eskalacije je došlo dan nakon što su prijeko potrebna hrana i lijekovi isporučeni u Karabah preko dvije ceste istovremeno, što je korak koji je izgledao kao da bi mogao pomoći u ublažavanju rastućih napetosti između Azerbajdžana i Armenije. Donedavno je Baku nametao široka ograničenja na Lačinskom koridoru - jedinoj cesti koja povezuje Armeniju s Karabahom - i nije dopuštao pomoć tvrdeći da se ruta koristi za krijumčarenje oružja. Armensko ministarstvo vanjskih poslova ocijenilo je da su potezi Bakua ilegalni, a ministarstvo obrane objavilo je da je stanje na granici dviju država mirno.
Armenci u Nagorno Karabahu kažu da je poginulo 25 ljudi
U borbama u Nagorno Karabahu poginulo je 25 ljudi, objavile su vlasti etničkih Armenaca te regije, gdje je Azerbajdžan u utorak pokrenuo ofenzivu, a dok Francuska poziva na hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti, Turska kaže da je Baku bio primoran na akciju.
Dosad je "25 žrtava terorističkog napada ...uključujući 2 civila", rekao je na X-u Gegham Stepanijan iz ureda za ljudskih prava te separatističke regije.
Azerbajdžan je u utorak pokrenuo ofenzivu na tu regiju koja je u njegovu sastavu, ali je naseljena pretežito Armencima.
Ta regija je planinska enklava međunarodno priznata kao dio Azerbajdžana, ali nastanjena je pretežito armenskim stanovništvom koje se početkom 1990-ih ratnim djelovanjem otrgnuo kontroli Azerbajdžana.
Ruska mirovna misija u Nagorno Karabahu pozvala je Azerbajdžan i armenske separatiste na "hitni" prekid vatre.
"Zapovjedništvo ruskog mirovnog kontingenta poziva strane u sukobu da odmah prekinu vatru, poduzmu mjere za smirivanje situacije i nastave pregovarački proces", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Ruske mirovne snage također su objavile da provode evakuacije civila u "najopasnijim područjima" regije gdje je Azerbajdžan ranije pokrenuo veliku vojnu operaciju.
"Tijekom dana 469 osoba, uključujući 185 djece, evakuirano je prema mjestu gdje se nalazi ruski mirovni kontingent", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
“Medicinsko osoblje... pružilo je pomoć devetero ozlijeđenih građana, uključujući četvero djece”, dodalo je u priopćenju.
U Erevanu su pak prosvjednici okupljeni ispred sjedišta armenske vlade pozvali na ostavku premijera Nikola Pašinjana, koji je osudio pozive na "državni udar" u zemlji.
Pojedini prosvjednici skandirali su: “Nikol, izdajice!” i “Nikol, ostavka!”. Suočena s nekoliko stotina prosvjednika, policija je zatvorila ulaze u zgradu vlade.
Prosvjednici su se okupili u Erevanu i ispred ruskog veleposlanstva, osuđujući nedjelovanje Moskve u sprečavanju ofenzive azerbajdžanske vojske.
"Sve je ovo posljedica ruske politike, oni ne žele braniti" Nagorno Karabah, rekao je jedan od prosvjednika za agenciju AFP.
Turska: akcija je bila nužna
Turska je ocijenila nužnom vojnu akciju Azerbajdžana, pozivajući istovremeno Baku i Erevan da se vrate za pregovarački stol.
"Azerbajdžan je bio primoran poduzeti mjere koje smatra potrebnima na svojem vlastitom suverenom teritoriju", objavilo je ministarstvo vanjskih poslova. Zatražilo je istovremeno "nastavak procesa pregovora između Azerbajdžana i Armenije".
Francuska je zatražila hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a i u uskoj je koordinaciji s europskim i američkim partnerima oko odgovora na neprihvatljivu ofenzivu, objavilo je ministarstvo vanjskih poslova.
Pariz je pozvao Azerbajdžan da odmah prekine operaciju, rekavši da nijedan izgovor ne može opravdati takvu jednostranu akciju, koja prijeti tisućama civila.
Armenija je već pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da poduzme korake.
Dijana Pavlović
Ministarstvo obrane Azerbajdžana objavilo je namjeru da “osigura povlačenje armenskih oružanih snaga”