Objavljeno 20. rujna, 2023.
Ono po čemu Hrvatska zaostaje za središnjom Europom je navika kupnje namirnica online
Hrvatski potrošači traže načine uštede zbog rastućih cijena namirnica, često birajući jeftinije robne marke i prodavače koji nude bolje cijene. Ipak, čak 24 posto potrošača u Hrvatskoj ne odustaje od kupnje lokalnih proizvoda, a u ovoj godini najviše štede na tri kategorije proizvoda – grickalicama i slatkišima, alkoholu i bezalkoholnim pićima. Dio je to zaključaka novog istraživanja tvrtke McKinsey & Company pod nazivom "Stanje trgovine namirnicama u središnjoj Europi 2023. godine". Rezultati se temelje na odgovorima 4500 ispitanika iz pet zemalja središnje Europe - Češke, Hrvatske, Poljske, Rumunjske i Ukrajine.
Supermarketi vode
Kada su neke namirnice na sniženju, sve dobne skupine ih rado kupuju u većim količinama, stoji u analizi istraživanja. Supermarketi su hrvatskim potrošačima omiljeno mjesto za kupnju, ali dućani s popustima postaju sve popularniji. Ono po čemu Hrvatska zaostaje za središnjom Europom je navika kupnje namirnica online jer se čak 56 posto hrvatskih potrošača izjasnilo kako nikada nisu kupovali namirnice preko interneta.
Istraživanje je provedeno u travnju, a fokusirano je na potrošačke trendove u središnjoj Europi, uključujući Hrvatsku. Rezultati nedvojbeno pokazuju kako potrošači ovog područja sve intenzivnije osjećaju pritisak cijena. U Hrvatskoj se to najviše očituje kroz preferenciju prema jeftinijim markama i proizvodima trgovačkih lanaca. Naime, 60 posto ispitanika preferira ove proizvode, a 58 posto bira trgovce s povoljnijim cijenama. Gledajući buduće trendove, hrvatski potrošači izjašnjavaju se kako većinom planiraju kupovati trgovačke marke proizvoda, što ne čudi ako se uzme u obzir kako je istraživanje pokazalo percepciju o jednakoj kvaliteti i vrijednosti tih proizvoda u odnosu prema poznatijim brendovima. Kako bi dodatno uštedjeli, 25 posto anketiranih hrvatskih potrošača kupovat će manje količine namirnica, što je trend koji je i dalje ispod prosjeka središnje Europe od 33 posto.
"COVID-19 pandemija potaknula je mnoge da pronađu alternative svojim omiljenim proizvodima, često birajući upravo trgovačke marke te su ih nastavili koristiti i nakon pandemije. Očekujemo kako će ovaj trend trajati zbog dvije glavne prednosti takvih namirnica, a to su dostupnost i pristupačnost. Ipak, potencijalni uspjeh trgovačkih marki ovisit će o percepciji potrošača o njima kao proizvodima koji su usporedive ili bolje kvalitete od proizvoda poznatih marki", izjavio je Marcin Nowakowski, jedan od koautora istraživanja i associate partner u McKinseyjevu uredu u Poljskoj.
U Hrvatskoj su supermarketi trenutačno uvjerljivo najpopularnije mjesto za kupnju namirnica, što je izjavilo 72 posto ispitanika, a više od 60 posto ispitanika namirnice kupuje u diskontnim dućanima. Potrošači su u najvećoj mjeri izjavili kako u idućih 12 mjeseci planiraju nastaviti kupovati upravo u diskontima, a interes za ostale oblike prodajnih mjesta je u padu. Najveća promjena u sljedećem razdoblju bit će vidljiva u trgovinama koje ne proizvode otpad i malim trgovačkim lancima jer je istraživanje pokazalo da te lokacije najviše gube na popularnosti.
Prelazak jeftinijima
Hrvatska se u usporedbi s potrošačima u središnjoj, ali i zapadnoj Europi izdvaja po snažnoj podršci lokalnim proizvođačima – 24 posto ispitanika izjavilo je da ima namjeru kupovati proizvode koje na tržište stavljaju lokalni proizvođači i poljoprivrednici. Za usporedbu, prosjek podrške lokalnim proizvodima u središnjoj Europi iznosi 21 posto, a u zapadnoj Europi samo 15 posto. Zanimljivo je da se to u Hrvatskoj podjednako odnosi na kućanstva s nižim i višim prihodima.
Istraživanje je pokazalo kako su hrvatski građani spremniji odreći se određenih kategorija proizvoda poput grickalica i slatkiša (55 posto ispitanika), bezalkoholnih pića (49 posto) te alkohola (45 posto), a najmanje su spremni odreći se svježeg voća i povrća, mlijeka, jaja i mliječnih proizvoda te svježeg mesa, ribe i peradi. "Ako uspoređujemo međugeneracijske stavove prema impulzivnoj kupnji, možemo vidjeti kako su mlađi potrošači (milenijalci i generacija Z) manje spremni odreći se namirnica poput grickalica od primjerice pripadnika generacije X. S druge strane, stariji potrošači predvodnici su u prelasku jeftinijim trgovcima te korištenju jeftinijih robnih marki samih trgovina i trgovačkih lanaca. U slučaju daljnjeg povećanja cijena baby boom generacija spremnija je kupovati manju količinu proizvoda", navodi se u analizi.
Dijana Pavlović
VIŠE NOVCA ZA PREHRAMBENE PROIZVODE
Hrvatska zaostaje u korištenju online kanala za kupnju namirnica u odnosu prema prosjeku središnje Europe te je čak 56 posto hrvatskih potrošača izjavilo da nikada nisu kupovali namirnice preko interneta. Ovdje odskaču pripadnici generacije Z - njih 14 posto izjavilo je kako je počelo kupovati namirnice preko interneta za vrijeme pandemije te da su s time nastavili. “Naše je istraživanje pokazalo da 61 posto potrošača u Hrvatskoj ove godine troši znatno veći dio svojih prihoda na prehrambene proizvode u usporedbi s prethodnom godinom. S obzirom na to da veliki dio svojih prihoda sada troše na namirnice, logično je očekivati kako će neke proizvode koje su do sada kupovali zamijeniti jeftinijim alternativama”, navodi Dino Komar, jedan od koautora istraživanja.
POTROŠAČKA KOŠARICA 10 % JEFTINIJA
Ministarstvo gospodarstva u utorak je izvijestilo kako su na web-stranici “Kretanje cijena” ažurirani podaci o cijenama u trgovačkim lancima na dan 18. rujna, a sukladno s čim se određuju najviše maloprodajne cijene za određene proizvode za što je kao relevantan datum za usporedbu cijena uzet datum 31. prosinca 2022. “Potrošačka košarica Konzuma plus, s ukupno 365 proizvoda, jeftinija je 5,35 posto te iznosi 927,60 eura. Košarica lanca Tommy iznosi 914,39 eura i jeftinija je 8,56 posto. I košarica KTC-a s ukupno 349 proizvoda pojeftinila je za 4,34 posto te sada iznosi 920,80 eura. Vidljivo je kako je Konzum plus snizio cijene za 148 proizvoda, Tommy za 152, a KTC za 84 proizvoda. Iznosi potrošačkih košarica niži su u odnosu prema onima 31. prosinca 2022. te govorimo o ukupnom pojeftinjenju za gotovo 10 posto”, navodi Ministarstvo.