Vladine mjere kojima se ograničava cijena 30 skupina proizvoda stupile su na snagu u ponedjeljak, otkad cijene trebaju biti niže od 10 do 53 posto, čime potrošačka košarica pojeftinjuje za 23,47 eura, a svi proizvodi obuhvaćeni mjerama posebno su označeni.

Komentirajući u ponedjeljak tvrdnje kako bi zamrzavanje cijena moglo naštetiti malim trgovcima, premijer Andrej Plenković novinarima je rekao kako iskustvo iz prvog ograničavanja cijena, kad je određena gornja granica cijene za sedam proizvoda, pokazuje da neće biti tako. "Iz iskustva znam da to neće biti, kao i kod sedam zamrznutih proizvoda kod kojih je Vlada ograničila najvišu cijenu, no nije ih nedostajalo na policama nego je nastala konkurencija", izjavio je Plenković. Kaže da će nove Vladine mjere zaštititi građane, osobito one s najmanjim primanjima, a očekuje i stvaranje konkurencije na tržištu te pojeftinjenje, i to ne samo proizvoda kojima je Vlada u paketu mjera ograničila cijene. Upitan ima li poruku za dobavljače koji su najavili mogućnost podizanja cijena od 1. listopada, odgovorio je da kod svih ima prostora za doprinos smanjenju inflacije i rasta cijena, pri čemu je Vlada svojim mjerama osigurala da praktički nitko nije osjetio energetsku krizu. "Vlada je osigurala nepromijenjenu cijenu energenata, pa postoji prostor kod dobavljača, trgovaca i proizvođača", rekao je premijer.

Hrvatska udruga poslodavaca u ponedjeljak je predstavila financijsku analizu maloprodaje hrane i pića u Hrvatskoj. Andrej Grubišić iz tvrtke Grubišić&Partneri analizirao je poslovanje 30 najvećih trgovačkih lanaca u posljednjih šest godina u segmentu maloprodaje hrane i pića, a lanci su u analizi klasificirani u nekoliko grupa - nacionalni, regionalni, strani, domaći, izvorno strani te domaći trgovački lanci koji su u međuvremenu preuzeti. Grubišić je rekao da je tržišni udio izvorno stranih lanaca - Lidla, Spara, Kauflanda i Eurospina - prije šest godina bio tri postotna boda manji nego danas. Domaći lanci koji su preuzeti imaju nešto manji tržišni udio, a domaći regionalni lanci imaju nepuna dva postotna boda manji "market share". "Ti brojevi pokazuju da hrvatski potrošač zapravo kupuje sve više u izvorno stranim trgovačkim lancima. Zašto? On je jedan od onih dionika koji ‘ganja‘ svoje legitimne ekonomske interese i ne treba ga zato okrivljavati", rekao je Grubišić.

Govoreći o brutomarži, rekao je da je Konzum u proteklim godinama imao manju brutomaržu od prosjeka nacionalnih lanaca, a Lidl uglavnom ima nešto nižu maržu od prosjeka. S druge strane, Spar i Plodine imaju iznadprosječnu maržu, Kaufland u pravilu nešto nižu, Tommy i Studenac višu, a Eurospin je ispod toga.

Prema Grubišićevu mišljenju, teza da inflacija utječe na bruto profitne marže nije utemeljena na statističkim podacima. "Često čujemo da rast cijena u nekim biznisima izaziva inflaciju. To je nemoguće. Rast cijena je refleksija koja manifestira posljedicu, a uzroci su negdje potpuno drugdje", rekao je Grubišić, dodavši da, ako želimo smanjiti stopu inflacije, moramo adresirati njezine uzročnike.

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić ističe da Hrvatska prema međunarodno usporedivim podacima i dalje ima relativno nisku profitabilnost, odnosno da smo u neslavnoj skupini od šest najmanje profitabilnih ekonomija u EU-u. Uzroke vidi u visokom poreznom opterećenju, ali i efikasnosti pravosuđa. "Zbog visokog poreznog klina Hrvatska je nekonkurentna u plaćama u istočnoeuropskim razmjerima već na brutoplaći od dvije tisuće eura", naveo je Stojić. Kada je riječ o cijenama hrane, Hrvatska je lani znatno povećala trgovinski deficit upravo u robnoj razmjeni prehrambenih proizvoda, pića i duhanskih proizvoda. Deficit je viši oko 56 posto u odnosu prema proteklom petogodišnjem prosjeku, naglasio je Stojić.