NOVI ZPP ĆE “POKAZATI ZUBE” POČETKOM 2024.
Objavljeno 19. rujna, 2023.
Stojić: Neke JLS već limitiraju maksimalnu površinu za zakup na 25 hektara
Novi zakon o poljoprivrednom zemljištu (ZPP) mogao bi “pokazati zube” krajem ove godine i početkom 2024. s obzirom na to da se na njegovim temeljima raspisuju novi natječaji za zakup poljoprivrednog zemljišta. Naime, nadležnosti za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem prenesene su na jedinice lokalne samouprave (JLS), koje već sada hrabro limitiraju maksimalnu površinu u zakupu na samo 25 hektara.
Izjavio je to, između ostalog, Hrvoje Stojić, glavni ekonomski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), u svojoj najnovijoj analizi, dodavši: “Najjači će udar pritom trpjeti proizvođači s proizvodnjom organiziranom na stotinama hektara ili oni koji se koriste s više od tisuću hektara, a koji na ključni resurs računaju u koncesijama na 20 godina te su uložili velika sredstva u moderne agrotehnološke sustave te ratarsku i stočarsku proizvodnju. Nisu samo veliki proizvođači na udaru nego i OPG-ovi različite veličine kojima potpora iz EU fondova ovisi o ukupnom proizvodnom potencijalu.”
Sukob interesa
Stojić napominje i da zakon ne samo što nije u funkciji poticanja uspješnih poljoprivrednika, koji su na temelju prethodnog zakupa ozbiljno investirali, znatno podigli produktivnost, poboljšali konkurentnost i zaposlili stanovništvo u ruralnim krajevima, nego prijeti i “prekonoćnim” isključenjem investitora iz poslovanja.
- U međuvremenu lokalna država će u praktično neograničenoj diskreciji dobiti mogućnost dodjeljivanja zemljišta novim i malim OPG-ovima u lovu na poticaje EU-a, koji su ponekad i u vlasništvu članova tijela JLS-a, što je klasični sukob interesa. Ako dođe do netržišnog usitnjavanja posjeda, očekujemo negativan utjecaj na produktivnost, što može rezultirati gašenjem neisplative proizvodnje, povećanim oslanjanjem na uvoz i pogoršanjem poljoprivredne trgovinske bilance (uključujući šumarstvo), koja je u posljednje tri godine u suficitu. Zakon prijeti prekonoćnim isključenjem ulagača iz poslovanja - navodi Stojić.
Hrvatski p,oljoprivrednici su i sada, ističe, uglavnom vrlo maleni jer čak 70 % njih obrađuje manje od pet hektara poljoprivrednog zemljišta u fragmentiranoj proizvodnji niske vrijednosti i kratkih vrijednosnih lanaca.
Okrupnjavanje
Vezano uz trendove u hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji, Stojić naglašava da su ukupni prihodi hrvatskih poljoprivrednika od 2015. do 2022. godine porasli nešto više od dva puta, na 3,7 milijardi eura, a izvoz je istodobno utrostručen, na oko 600 milijuna eura.
- Hrvatska poljoprivreda od 2015. bilježi nešto snažniji realni rast produktivnosti po radnom satu u odnosu prema prosjeku EU-a, a u posljednje tri godine prosječni rast produktivnosti još je brži (32,6 % prema 13,0 % u EU-u). U svojoj logici, ZPP je u koliziji s proklamiranim okrupnjavanjem zemljišta kao jednim od ciljeva svih strategija poljoprivrede u posljednjih 20 godina. Zakon je neprimjeren u vremenima geopolitičkih tenzija, ubrzanih nepovoljnih klimatskih promjena, zbog čega ne samo što je uvoz poljoprivrednih kultura znatno poskupio nego i svjedočimo kontinuiranoj neizvjesnosti u kanalima opskrbe te dostupnosti dovoljnih količina. U posljednje tri godine fizički obujam poljoprivredne proizvodnje bilježi prosječan godišnji pad od 2,7 %, a prema posljednjim procjenama urod pšenice i ječma je zbog vremenskih neprilika niži do 20 % u odnosu prema 2022. Investicije u dugotrajnu imovinu u pet godina su na prosječnoj razini od samo 75 milijuna eura i upola su niže od ulaganja od 2008. do 2015. godine. HUP stoga traži donošenje mjera koje će bar privremeno onemogućiti pravo raspolaganja poljoprivrednim zemljištem za koje postoje koncesijski odnos - zaključuje Stojić.
Zdenka Rupčić
Hrvoje Stojić glavni ekonomski analitičar HUP-a
Snažan pad robnog izvoza od čak 15 posto, pao i uvoz
”Podatci za međunarodnu robnu razmjenu za srpanj pokazuju snažan pad robnog izvoza, od 14,6 % godišnje, što je, uz visoku bazu iz prošle godine, posljedica pada isporuke naftnih derivata i drugih energenata, kontinuirano slabe izvozno-orijentirane proizvodnje intermedijarnih i nekih potrošačkih dobara (tekstil, odjeća, drvna sirovina, namještaj), prehrambenih proizvoda i posustajanja izvozno orijentirane proizvodnje opreme i postrojenja. Tijekom prvih sedam mjeseci ove godine robni izvoz bilježi realni pad od oko 2,6 %. Brži rast zaliha izvozno orijentirane proizvodnje (naročito kapitalnih i intermedijarnih dobara) u kombinaciji s pogoršanjem poslovne klime kod glavnih trgovinskih partnera (Njemačka, Italija) također kreira pesimizam u očekivanjima inozemne potražnje. Glavni pokazatelji poslovne klime u europodručju sugeriraju daljnji pad narudžbi iz ključnih trgovinskih partnera, koji su već u recesiji, poput Njemačke, ili će u recesiju ući u nastavku godine. Pad robnog uvoza od 12,9 % godišnje također je posljedica visoke baze, pada cijena energenata, ali i usporavanja uvozne potražnje zbog pogoršanja pokazatelja pouzdanja poduzeća i potrošača gledano tijekom srpnja i kolovoza, pri čemu je osobito izraženo pogoršanje optimizma u industriji te uslugama.”
Podbačaj investicija u ovoj godini
- Pad robnog uvoza sa znatno više razine, u odnosu prema izvozu, kreira manji robni deficit i osigurava da neto azmjena s inozemstvom na početku trećeg kvartala i dalje (iako sve manje) pozitivno pridonosi rastu BDP-a. S obzirom na pogoršanje poslovne klime u glavnim trgovinskim partnerima, pad domaće industrijske proizvodnje u trećem kvartalu, usporavanje rasta trgovine na malo i podbačaj investicija u ovoj godini, u trećem kvartalu 2023. godine očekujemo usporavanje rasta BDP-a prema 2,5 % ili niže - navodi Stojić.