I dok naše općine i gradovi čekaju početak novog kruga porezne reforme prema kojoj od prvog dana iduće godine ostaju bez prireza, gledano lokalno, na primjeru Osječko-baranjske županije, zgodno je primijetiti kako od ukupno 42 jedinice lokalne samouprave (sedam gradova i 35 općina), njih 16 nije uvelo taj oblik poreza.

Prirez je sastavni dio prihoda od poreza na dohodak, koji je pak najznačajniji oblik ukupnih prihoda gradova i općina. Iz informacije o financijskom poslovanju općina i gradova naše županije u prošloj godini, koju su za potrebe Skupštine Osječko-baranjske županije priredili u Upravnom odjelu za javne financije, vidljivo je kako je trećina ostvarenih ukupnih prihoda od te stavke. Riječ je o ukupnom iznos od 600 milijuna kuna.

Prošla je godina ponovno, ukupno gledajući, bila financijski uspješna. Ako se promatraju prihodi (bez državne pomoći), ostvarenje u 2022. godini iznosi 1,2 milijarde kuna, u odnosu prema 918 milijuna kuna uz 2021. godini, to je rast od 31 posto!

Uglavnom, 30 je jedinica završilo godinu s pozitivnim financijskim rezultatom, s ukupno 210 milijuna kuna, a njih 12 s iskazanim manjkom te je ukupni minus 24 milijuna kuna. Od jedinica koje su prošlu godinu završile s pozitivnim financijskim rezultatom njih 24 ostvarilo je i tekuću godinu "u plusu", a njih šest ostvareni "minus" tekuće godine pokrili su viškovima iz prethodnih razdoblja.

U usporedbi s 2021. godinom, kada je 14 jedinica ostvarilo negativan financijski rezultat, u prošloj godini iskazani manjak na kraju poslovne godine ima 12 jedinica. No veći problem je u tome da deset jedinica ima evidentiran manjak i u prethodnim razdobljima, što, upozoravaju u službi za financije, upućuje na zaključak da planirani prihodi proračuna nisu bili realni.

Generalno gledajući, prošla je godina u plusu - izvorni prihodi ostvareni u 2022. godini iznose 923 milijuna kuna, u 2021. godini iznosili su 767 milijuna kuna, što znači rast od 20,33 posto.

Porastao je i prosječni proračunski prihod po stanovniku, i on sada iznosi 4331,89 kuna, u odnosu prema 3578,59 kuna iz 2021. godine. To je rast od 21 posto.

Gledajući nekoliko godina unatrag, posljednji je ovako veliki rast zabilježen 2018. godine. Nastavio se, ali u manjem opsegu, u 2019. godine, u 2020. godini ponovno je zabilježen pad od 4,12 posto (3578,42 kn), a u 2021. godini gotovo je isti (3578,59 kn).

Proračunski prihod po stanovniku iznad županijskog prosjeka imale su općine Magadenovac (7653,39 kn) i Čeminac (6763,47 kn) te Grad Osijek (5033,66 kn). Ostale su jedinice s prihodom po stanovniku ispod županijskog prosjeka, i to u rasponu od 1157,62 do 3907,74 kuna. U 2021. godini Općina Strizivojna bila je jedina jedinica čiji je proračunski prihod po stanovniku bio manji od tisuću kuna (iznosio je 816,81 kn), a u prošloj godini ponovno ni jedna jedinica nema prihod po stanovniku ispod tog iznosa. Odnosno, najniži iznos od 1157,62 kuna odnosi se na općinu Trnava.



U ovakvim se analizama uvijek sa zanimanjem prati i koliki su rashodi za zaposlene. U službama općina i gradova ukupno je prošle godine bilo zaposleno 913 djelatnika (stotinjak manje nego godinu prije!) za čije je plaće isplaćeno ukupno 123,7 milijuna kuna. Nominalno najviše u Gradu Osijeku, nepunih 36 milijun kuna. No to je tek 4,74 posto u njihovim ukupnim rashodima, mnogo je veći udio onaj u Podravskoj Moslavini - 30 posto, te Vladislavcima (27 posto) i Dražu (25 posto). Najmanji je udio za zaposlene u Općini Strizivojna - 4,41 posto. Općina Trnava, pak, ima najmanje zaposlenih djelatnika - troje.

Naši su gradovi i općine i u prošloj godini pokazali socijalnu osjetljivost - svojim su sugrađanima u potrebi dodijelili ukupno 63,5 milijuna kuna. Prednjače u tome u Podravskoj Moslavini, Petlovcu i Feričancima, koji su za ovu namjenu izdvojili gotovo trećinu svojih prihoda.