Nedavno provedena studija pokazala je da redovita umjerena do žešća fizička aktivnost tijekom tjedna slično djeluje na zdravlje kardiovaskularnog sustava kao umjerena do žešća fizička aktivnost koncentrirana u jednom do dva dana - obično vikendom. I u "vikend-vježbača" i u onih koji su redovito vježbali tijekom tjedna zamijećen je manji rizik od srčanog udara, fibrilacije atrija, zatajenja srca i moždanog udara, pokazali su rezultati studije. Fizička aktivnost bez sumnje je korisna za dobrobit kardiovaskularnog sustava, no s obzirom na današnji ubrzani način života pojedincima je često teško redovito se baviti nekom aktivnošću tijekom radnoga tjedna.

Istraživači su podsjetili da je preporuka za fizičku aktivnost oko 150 minuta umjerene do žešće tjelesne aktivnosti tjedno. Željeli su utvrditi ima li razlika u zdravstvenoj dobrobiti između dviju skupina vježbača - osoba koje su umjerenu do žestoku fizičku aktivnost sažele u dva dana u tjednu (takozvani vikend-vježbači) i onih koje su ravnomjernije rasporedile svoju fizičku aktivnost kroz tjedan. Da bi napravili preciznu usporedbu, u studiju su uključili i grupu vježbača čija je fizička aktivnost iznosila manje od 150 minuta tjedno. Ta skupina nije dosegnula prag preporučene tjedne tjelovježbe i stoga se smatrala neaktivnom. U studiji je sudjelovalo gotovo 90.000 ljudi od prosječno 63 godine. Svi su sudionici tjedan dana nosili akcelerometre na zapešćima da bi se evidentirala razina njihove fizičke aktivnosti. Istraživači su na temelju razine aktivnosti sudionike klasificirali kao "vikend-vježbače", one koji redovito vježbaju tijekom tjedna ili neaktivne. Grupu "vikend-vježbača" činilo je oko 42 posto ispitanika, 24 posto ih je bilo u skupini koja redovito vježba, a 33,7 posto ocijenjeno ih je neaktivnima. Znanstvenici su pri analizi podataka uzeli u obzir faktore poput životne dobi, stupnja obrazovanja i pušenje. Nakon šestogodišjeg praćenja sudionika studije pokazalo se da je rizik za razvoj srčanog infarkta, u odnosu prema fizički neaktivnim osobama, bio 35 posto manji kod svakodnevno aktivnih, a 27 posto manji kod "vikend-vježbača". Rizik od razvoja fibrilacije atrija i zatajenja srca u objema grupama bio je jednak - od 20 do 27 posto manji. Slični su rezultati dobiveni i za osobe koje su tjedno prosječno vježbale oko 230 minuta.



Rezultati upućuju na to kako su i obrazac aktivnosti "vikend-vježbača" i ujednačeniji obrazac tjedne aktivnosti povezani sa sličnim smanjenjem rizika od srčanog udara, zatajenja srca, fibrilacije atrija i moždanog udara u usporedbi s neaktivnim pojedincima. Čini se da je za poboljšanje zdravlja krvožilnog sustava važna ukupna aktivnost, a ne njezin raspored. Dr. John Bahadorani, interventni kardiolog u Institutu za kardiovaskularno zdravlje Medicinskog centra Saddleback u kalifornijskom Laguna Hillsu, koji nije sudjelovao u studiji, za MNT je istaknuo ključne prednosti vježbanja i fizičke aktivnosti. "Vježbanje je ključno za zdravlje kardiovaskularnog sustava jer pozitivno utječe na srce i krvne žile. Redovita tjelesna aktivnost jača srčani mišić, snižava krvni tlak, smanjuje loš kolesterol (LDL), a povećava dobar kolesterol (HDL). Istodobno pomaže u održavanju zdrave težine, poboljšava cirkulaciju krvi i sposobnost organizma da učinkovito iskoristi kisik." H