Krenimo od novca jer to sve zanima. Dakle, predsjednik Vlade Andrej Plenković u posljednje je vrijeme svako malo u svojim govorima najavljivao najnovije mjere pomoći građanima i gospodarstvenicima, s posebnim naglaskom na najugroženijima, vrijedne 550 milijuna eura, a što se ovoga tjedna i ostvarilo...

O inflaciji je rekao kako ona nije rasla samo u Hrvatskoj nego i u drugim članicama eurozone te da se sada analizira struktura troškova koji su išli gore. Među njima su najviše rasle cijene hrane, pića i ugostiteljskih usluga, a pojavio se i rast cijena energenata, iako su oni cijelo vrijeme krize praktično bili isti. "Glavni naglasak je upravo na širokoj potrošnji i, prema mnogim analizama, cijene su bile više zbog turističke sezone. Smatram da svaka cijena koja ide preko onoga što je normalno u kontekstu troškova i inputa nije dobra. Ona se na kraju odražava na kupovnu moć naših građana", rekao je Plenković i uoči ovotjednog sastanka s velikim trgovcima o smanjenju cijena stotina osnovnih proizvoda.



Inače, rujanski Vladin paket mjera zadržat će istu razinu pomoći građanstvu, ali i svim poduzetnicima. Premda je na stolu bilo više opcija, pa i one kojim bi se subvencije cijena struje za kućanstva, male i srednje poduzetnike zadržale na istoj razini, a velikima bi se ukinula pomoć, zaključak je da bi mjere trebale ostati iste, uz neke sitne izmjene. No ovo je posljednja verzija, prema kojoj bi subvencije na struju trebale ostati iste još pola godine nakon što 30. rujna isteknu postojeće mjere, s time da je cijena plina ionako regulirana do travnja iduće godine.

Također, umirovljenici, kao i druge osjetljive društvene skupine, mogu računati s novim jednokratnim dodatkom, kao i za prošlih paketa mjera, a cijena određenih namirnica trebala bi ostati zamrznuta, kao i sada. Plenković je i prije podsjetio na to da je Vlada kontinuirano tijekom mandata provodila politiku dizanja plaća bez obzira na veće inflatorne pritiske u razdoblju nakon pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, koja je izvorno generirala rast troškova i inflaciju, te je stoga realni rast plaća bio viši od kumuliranih inflatornih pritisaka. Pritom je za rujan najavljen i ostvaren i novi, šesti zaredom, paket mjera kojim će se pomoći najugroženijim građanima. Istaknuto je kako će se među njima sigurno naći i umirovljenici: "Minimalne i prosječne mirovine rasle su u našem mandatu. Tu je i element s obiteljskim mirovinama i pet paketa pomoći koji su obuhvatili oko 700 tisuća umirovljenika. Svaki od tih paketa bio je vrijedan 60 milijuna eura", poručio je premijer. Upitan razmatra li se opcija uvođenja dodatnog poreza na ekstraprofit, kazao je da se, s obzirom na okolnosti, sve razmatra, pa i ta mogućnost. Na pitanje može li inflatorni pritisak utjecati na rušenje socijalne kohezije, rekao je da smatra kako se to neće dogoditi: "Mislim da smo mi nju čuvali sve ovo vrijeme. Prošle godine, kada je situacija bila gora, praktično nismo imali ni jedan prosvjed, a ove je godine bilo nešto orkestriranih prosvjeda manjega intenziteta i svi su sanirani. Tijekom ljeta riješili smo pitanje službenika u pravosuđu, sad smo riješili još 29 tisuća ljudi koji nisu imali dodataka u državnim službama." Najavljeni su i pregovori o osnovici s reprezentativnim sindikatima, koji počinju ovih dana, kao i Zakon o plaćama, koji uskoro ide na drugo čitanje u Saboru. Poručeno je i da je država veliki generator investicija, da su u tijeku intenzivni radovi u obnovi i mnogo projekata. I potpredsjednik Vlade Branko Bačić rekao je da je do sada u obnovu od potresa uloženo dvije milijarde i 50 milijuna eura u više od 10,5 tisuća objekata...



I sad dolazimo do osnove za ovotjednu temu oporavka i otpornosti - NPOO-a! Drugim riječima, sve dosad navedeno ne bi bilo moguće provesti bez Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (2021. - 2026.), koji je državama članicama prije dvije godine omogućila Europska komisija. Stoga se novim aneksom NPOO-a uskoro planira priskrbiti još milijardu i 525 milijuna eura, dakle, ukupno dvije milijarde i 530 milijuna eura europskih sredstava prilagođenih ciljanim potrebama Hrvatske u ovom trenutku. To su golema ulaganja, koja diljem Hrvatske pridonose gospodarskom rastu.

Što se pak rasta cijena tiče, taj se poblem negativno odražava i na provedbu NPOO-a. "Mislim da s krajem turističke sezone te cijene moraju ići dolje i vjerujem da će se to svesti u neke normalne okvire", kazao je i premijer. Na pitanja smatra li da postoji neka vrsta kartela trgovačkih lanaca, rekao je kako je ozbiljna zadaća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja da to istraži i kazni one koji to rade. "Kad se dogovorom onih koji imaju najveći udio na tržištu potrošača dovodi u nepovoljan položaj, onda nema što birati. To je cijeli smisao", zaključio je premijer.

Vratimo se još malo na NPOO, koji je krajem travnja napunio dvije godine od donošenja i usvajanja od Europske komisije. Vlada je, naime, krajem srpnja Europskoj komisiji poslala zahtjev za isplatu treće rate u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, vrijedne 700 milijuna eura, za što je uvjet bio ispunjenje 45 reformi i investicija. Podsjetimo pritom i na dosadašnje učinke. Isplatama iz Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a Hrvatskoj je dosad kroz pretfinanciranje (818 milijuna eura) i prve dvije rate, svaka 700 milijuna eura, uplaćeno više od 2,2 milijarde eura, odnosno više od 40 posto ukupno raspoloživih 5,5 milijardi eura nepovratnih sredstava. Pritom, Vlada je od početka provedbe NPOO-a ispunila sve dosad planirane reforme i investicije, njih 104. Nakon što se do kraja ove godine uplati treća rata, u iznosu od 700 milijuna eura, Hrvatska će biti prva zemlja u Europskoj uniji s uplaćenih više od 50 posto raspoloživih sredstava u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost EU-a. "Korištenjem europskih sredstva ostvarujemo brži rast i veću otpornost hrvatskog gospodarstva, koje je uspješno prebrodilo više kriza s kojima smo se suočili. Kroz NPOO pokreću se ulaganja u izgradnju dječjih vrtića, osnovnih škola i dvorana diljem Hrvatske, zdravstvene i prometne infrastrukture, kao i projekti u području energetike, vodoopskrbe, turizma, znanosti i obnove od potresa. Time izravno povećavamo kvalitetu života hrvatskih građana", poručio je u tom kontekstu premijer Plenković.

Vlada je ujedno krajem kolovoza utvrdila prijedlog dodatka Nacionalnom planu oporavka i otpornosti, koji ide na završno usklađivanje s Europskom komisijom, a kojim se kroz zajmove traže 4,44 milijarde eura, koje bi se, između ostalog, uložile u obrazovanje i obnovu od potresa. Tim sredstvima planira se u obrazovanje uložiti milijardu eura, s fokusom na realizaciju projekta jednosmjenske nastave u svim školama u Hrvatskoj, zatim u energetsku tranziciju 1,1 milijardu eura, u unaprjeđenje vodnog gospodarstva 305 milijuna eura, dodatnih oko 180 milijuna eura namijenjeno je prometnom sustavu, a na kraju, ono najvažnije, za proces obnove od potresa predviđa se 1,2 milijarde eura.



Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković rekao je da se u segmentu energetike predviđaju ulaganja u LNG terminal i dodatne plinovodne pravce prema Sloveniji, Mađarskoj i BiH, a, primjerice, u segmentu prometa planira se nabava novih autobusa na alternativni pogon. Butković je rekao da se planira iskoristiti svih 3,6 milijuna eura dostupnih zajmova u okviru NPOO-a, a u predstojećim razgovorima s Komisijom će se sve još razmotriti, pa tako i sami uvjeti kreditiranja. Recimo i to da je u okviru instrumenta "EU sljedeće generacije" Hrvatska prvotno izborila nepovratno financiranje od 6,3 milijarde eura i 3,6 milijardi eura zajmova. Nakon što se Hrvatska počela vrlo brzo oporavljati, iznos nepovratnih sredstava smanjen je za 800 milijuna eura. Nadalje, do sada su u okviru NPOO-a objavljena 253 natječaja, poziva i nabave, u vrijednosti od 3,4 milijarde eura, što čini 54 posto ukupnog iznosa nepovratnih sredstava, po čemu smo također među najučinkovitijim i najbržim članicama EU-a.

Sve u svemu, temeljna zadaća NPOO-a je ispunjena, te su za sada ublažene (i još se ublažavaju) gospodarske i socijalne posljedice pandemije i ukrajinskog rata. Hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini pokazali su, prema dosadašnjim pokazateljima, visoku razinu održivosti, otpornosti i spremnosti na izazove koje donose i iduće godine. Na kraju, važno je očuvati stabilnost proračuna, o čemu u konačnici sve i ovisi. Pritom još treba ukloniti uska grla koja usporavaju trajni i održivi rast...