Kotlove na dizel i lož-ulje ukinuti do 2030. godine
Objavljeno 15. rujna, 2023.
Sezona grijanja u Osijeku mogla bi početi u listopadu, cijena nepromijenjena
U osječkom Vikarijatu u četvrtak je počela dvodnevna stručna i specijalizirana konferencija "Toplinarstvo 2023.", koju je organizirala tvrtka Energetika marketing i na kojoj se, uz predstavljanje primjera najbolje prakse u Hrvatskoj, revitalizacije vrelovoda u Zagrebu i Osijeku, održava okrugli stol o problematici izvođenja projekata, pogonu i održavanju te financiranju projekata.
Direktor osječkog pogona HEP Toplinarstva Ivica Mihaljević najavio je da 15. rujna počinje razdoblje spremnosti za novu sezonu grijanja, koje će najvjerovatnije krenuti u listopadu.
Velika ulaganja
- Prema sadašnjim vremenskim prognozama, za rujan su predviđene još uvijek dosta visoke temperature zraka, gotovo ljetne, tako da će sezona grijanja najvjerojatnije početi u listopadu. U Osijeku je na vrelovodni sustav priključeno 11.500 potrošača, od kojih oko 10.500 kućanstava i oko 1100 poslovnih potrošača - kazao je Mihaljević, napominjući kako cijene grijanja i u nadolazećoj sezoni u Osijeku ostaju nepromijenjene
Na konferenciji je predstavio i najznačajnije ulaganje HEP Toplinarstva u distribucijski toplinski sustav grada Osijeka u posljednjih 35 godina. Riječ je o projektu vrijednom 11,5 milijuna eura, od čega je 6,1 milijun eura iz EU fondova.
- U svibnju ove godine, nakon završetka sezone grijanja, nastavili smo radove na zamjeni spojnog vrelovoda. Strojarski radovi na projektu završeni su, zamijenjena su 4,4 kilometra trase, a u tijeku su građevinski radovi na sanaciji javne površine i oni će biti gotovi do kraja listopada - poručio je Mihaljević.
O revitalizaciji vrelovodne mreže Zagreba govorio je Jurica Brnas, voditelj Službe za eksploataciju pogona toplinske mreže grada Zagreba HEP Toplinarstvo, naglasivši da se ona izvodi u Zagrebu posljednje tri godine.
- U obuhvatu je oko 48 kilometara vrelovodne mreže, što je oko četvrtine ukupne vrelovodne mreže koja na području Zagreba broji oko 100.000 potrošača. Jedan od bitnih kriterija pri odabiru dionica predviđenih za zamjenu bila je starost mreže i broj puknuća. Vjerujem da će se ovim odabirom zamjena i taj broj puknuća i gubici reducirati te smanjiti distributivni gubici i osigurati stabilnost sustava - dodao je Brnas istaknuvši da je taj zagrebački projekt vrijedan 92 milijuna eura.
Za aktualno stanje hrvatskog toplinarstva organizator konferencije i urednik specijaliziranog časopisa EGE Boris Labudović kaže da se nalazi u nešto slabijoj situaciji u odnosu na zemlje u okruženju, posebice Sloveniju, Srbiju i Mađarsku.
Neki gradovi odustali
- Hrvatska nema puno gradova u kojima je toplinarski sustav, a unazad desetak godina neki su gradovi čak odustali od toplinarstva kao organiziranog sustava iako je riječ o još uvijek najjeftinijem obliku grijanja, energetski najučinkovitijem i s gledišta zaštite okoliša najboljem - ističe Labudović.
Kaže također da je ono što najviše muči toplinarstvo "negativni halo-efekt u javnosti".
- Dok traju radovi, ljudi ne mogu imati ni toplu vodu, a to je veliki problem tijekom ljeta bio u Zagrebu, kada su ostajali bez opskrbe toplom vodom - objašnjava Labudović taj negativni dojam.
Podsjetio je i na dobre primjere koji prate svjetske trendove.
- U Vukovaru imamo prvu solarnu toplanu, cijelo Borovo naselje grije se na Sunčevu energiju, takav sustav imaju i u Slavonskom Brodu, dok Karlovac razmišlja o geotermalnoj energiji, Topusko ga već ima - zaključuje Labudović.
Dalibor Veseli, struč. spec. ing. mech., HEP Toplinarstvo Zagreb, tvrdi da se zbog sve bržih klimatskih promjena i uvjeti u toplinarstvu mijenjaju te predviđa da ćemo do 2030. godine morati ukinuti sve kotlove na dizel odnosno lož-ulje, a do 2050. morat će se gasiti i kogeneracija, dok će u upotrebi ostati samo obnovljivi izvori energije.
- Toplinarstvo u Hrvatskoj većinom se bazira na drugoj generaciji, a rekonstrukcijama koje trenutačno provode sve firme koje se kod nas bave toplinarskom djelatnošću prelazi se na treću generaciju sustava toplinskog grijanja. U svijetu već imamo i četvrtu generaciju, a razvija se i peta generacija sustava toplinarstva, u kojoj će naglasak biti na obnovljivim izvorima energije, koji su neizostavni dio naše budućnosti - kaže Veseli dodajući da gradovi Sisak i Osijek već u svojoj djelatnosti koriste obnovljive izvore energije, i to iz biomase.
Tomislav Prusina
Osijek: uštede i veća sigurnost opskrbe
Direktor osječkog pogona HEP Toplinarstva Ivica Mihaljević Mihaljević napominje da će se povećanjem dimenzija spojnog vrelovoda stvoriti preduvjeti za daljnji razvoj toplinskog sustava u Osijeku.
- Ovim radovima povećana je sigurnost opskrbe toplinskom energijom, stvorit će se preduvjeti za primjenu nižih temperaturnih i povoljnijih hidrauličkih režima rada, što će u konačnici značiti manje toplinske gubitke, manju potrošnju električne energije za cirkulaciju medija, manju potrošnju primarne energije goriva, smanjenje emisija i rezultirat će povećanjem energetske učinkovitosti centralnog toplinskog sustava u Osijeku, što je bio i temeljni cilj ovog projekta - istaknuo je Mihaljević.