Kultura
MJESEC ŽIDOVSKE KULTURE

FFOS: Predstavljena knjiga Maje Vasiljević
Objavljeno 14. rujna, 2023.
U okviru Mjeseca židovske kulture na FFOS-u je održana promocija knjige Maje Vasiljević "Židovski glazbenici u Beogradu: od Balfourove deklaracije do Holokausta". Studija je spoj muzikološkog, povijesnog i sociološkog zanimanja za sudbinu židovskih glazbenika od početka emancipacije židovske zajednice do holokausta. Na promociji su govorili Haris Dajč, recenzent i izvanredni profesor povijesti na Filozofskom fakultetu u Beogradu, Paula Rem, književnica, komunikologinja i judaistica te autorica. Kroz razotkrivanje cijele kulturne mape međuratnog Beograda, autorica prati više od tri stotine glazbenika od kojih su mnogi bili imigranti i iz drugih jugoslavenskih banovina i zemalja srednje i istočne Europe. Među istaknutim židovskim glazbenicima koji su dio ove studije mnogi su podrijetlom iz Hrvatske: Zagreba, Osijeka, Varaždina i drugih gradova, ili su radili na razmeđu Beograda i Zagreba, primjerice kompozitori i dirigent Rikard Schwartz ili Erich Samlaić, kaže Haris Dajč.

- Od Balfurove deklaracije osnivaju se institucije od velikog značenja za židovske glazbenike i tada ih se poziva da sudjeluju na svim državnim praznicima, čime njihov status postaje ravnopravan. Židovi tako postaju prisutni u svim glazbenim školama i akademijama, ali i u najvažnijim beogradskim orkestrima te filharmoniji. Treba naglasiti da su i nositelji popularne glazbe jer su prvi jazz-ansambli nastali upravo od židovskih predstavnika - objašnjava Vasiljević.

Osim promatranja Beograda kao samo jedne od kulturnih prometnica za židovske glazbenike između dva svjetska rata, autorica ih postavlja u kontekst općih tendencija u židovskoj glazbenoj tradiciji kao što je "druga reforma" židovske glazbe.

- Ono što me najviše iznenadilo je motivacija Židova usprkos negativnim vijestima koje su čitali u jugoslavenskim novinama. Čak ni nakon Kristalne noći njihova nada nije posustala. Od 1930-ih godina, iako im je sudbina bila neizvjesna, oni su i dalje vjerovali da će ih Jugoslavija zaštititi. Upravo tada nailazimo na ambiciozne pothvate vokalno-instrumentalnih djela, baleta i opereta, što nikada prije nisam vidjela istražujući druge zemlje - govori Vasiljević.

S obzirom na to da se o glazbenoj i društvenoj kulturi Židova zna izrazito malo, studija je namijenjena širokoj publici, no autorica smatra da njezina misija nije gotova.

- Budući da sam radila na televiziji, svaka pomisao na obradu židovskih glazbenika u nekoj emisiji bila je nemoguća zbog manjka snimaka. Da bi se uopće došlo do njih i da bi se zainteresirali glazbenici, prvo je bilo potrebno dokazati koliko su oni uistinu bili važni. Knjigu sam stoga odlučila prevesti i na engleski jezik, jer je vrlo važna za opće znanje o židovskoj muzikologiji. Radovalo bi me ako nastavi inspirirati druge istraživače koji žele podići svijest o zaboravljenim Židovima - ističe Vasiljević.

Studija je objavljena kao suizdavački pothvat Muzikološkog instituta Srpske akademije nauka i umjetnosti i izdavačke kuće Hera edu. Dobila je nagradu za "najznačajniji doprinos u muzikologiji za 2022. koju dodjeljuje Muzikološko društvo Srbije", a realizirana je uz financijsku podršku Saveza jevrejskih opština Srbije i Ministarstva prosvete i tehnološkog razvoja Republike Srbije. E. Lukić
Možda ste propustili...

ANSAMBL PUTUJE U SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE

LADO nastupa u sjedištu UN-a, u New Yorku

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana
1

PANONSKI FESTIVAL KNJIGE

Popularni autori i dječja predstava

2

HNK: “LET IZNAD KUKAVIČJEG GNIJEZDA”

Jesmo li doista slobodni ili je sustav postao perfidniji

3