Grmljavionsko nevrijeme dobro su spoznali stanovnici Cvelferije i šireg vukovarskog i vinkovačkog kraja. Olujni vjetar nosio je krovove, a bilo je i nekoliko požara zbog udara groma. Za nevremena nemali se broj vozača i putnika zatekao u automobilu, pa se postavlja pitanje što treba učiniti u takvoj situaciji.

Grmljavinsko nevrijeme može biti zastrašujuće, ali ako ste u automobilu, zapravo ste dobro zaštićeni. To je zato što karoserija vozila formira ono što je poznato kao Faradayev kavez, vrsta štita koji električno pražnjenje usmjerava oko putnika. Unatoč tome, bolje je zatvoriti sve prozore tijekom grmljavinske oluje i uvući antenu. Ako grom udari u automobil dok ste u njemu, ne smijete dodirivati metalne dijelove koji su povezani s karoserijom. To ne bi trebao biti problem u modernim automobilima, jer imaju dosta plastičnih dijelova karoserije.

U vrijeme oluje trebali biste potražiti mjesto za parkiranje na niskom, gdje nema opasnosti od letećih objekata ili grana. Najveću opasnost za vozače čine loša vidljivost, tuča, udari vjetra, kao i akvaplaning, oborene grane i druge prepreke na cesti, navodi njemačka automobilistička organizacija ADAC. Upravu su srušena stabla i grane najveća opasnost za osobu u automobilu. Tako je u srpanjskoj oluji u Zagrebu poginuo 48-godišnji vozač na čiji je automobil palo drvo. Također je zabilježeno nekoliko oštećenja vozila u kojima su u tom trenutku bile prestrašene osobe, koje, srećom, nisu ozlijeđene. Ako se nađete u automobilu za jakog pljuska, i brisači ne mogu ukloniti svu vodu, pa ne vidite dobro kroz vjetrobransko staklo, zaustavite automobil pokraj ceste, dalje od elektrovodova i stabala koja bi mogla pasti na automobil. Ostanite u automobilu i upalite pozicijska svjetla dok oluja ne prođe. Zatvorite prozore i ne dodirujte metalne predmete u automobilu. Izbjegavajte poplavljene ceste.

Ako vas iznenadi grmljavinska oluja dok vozite bicikl ili hodate, izbjegavajte visoka mjesta poput planina i brda, drveće, stupove i metalne strukture poput ograda. Ako je moguće, stanite ispod mosta ili nadstrešnice i držite dovoljan razmak od svog bicikla. Izbjegavajte biti najviša točka na otvorenom terenu. Ako nema pristupa nikakvom skloništu, preporučljivo je da čučnete sklopljenih nogu i uvučene glave. Ali ne morate sjediti ili ležati. Za zaštitu u prirodi savjetuje se koristiti, na primjer, udubine u zemlji, udubljene staze ili podnožje stijene. Također može biti sigurnije unutar šume s drvećem jednake visine nego na otvorenom polju.