Magazin
RAZGOVOR: IVAN KRISTEK

Za ekonomski razvoj uvijek je najvažnija pravna sigurnost
Objavljeno 2. rujna, 2023.
IZV. PROF. DR. SC. IVAN KRISTEK, EKONOMSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U OSIJEKU

Mnogi ističu kako društvene stabilnosti nema bez političke stabilnosti, kao i da politička stabilnost omogućuje rješavanje ekonomskih problema. Je li Hrvatska u tom pitanju ostvarila uvjete koji, između ostalog, osiguravaju i ekonomski razvoj i prosperitet...? Uveli smo euro, ušli u Schengen, mirovine rastu, investicije također, no tu su i problemi poput inflacije... Kako sve to komentira, pitali smo izv. prof. dr. sc. Ivana Kristeka, prodekana za financije i organizaciju poslovanja s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.



- Ja bih rekao da je za rješavanje ekonomskih problema najvažnija pravna sigurnost. Ako se kao poduzetnik/investitor ne osjećate sigurno, odnosno ako kapital koji ste uložili nema pravnu sigurnost, onda ćete sigurno otići u neku drugu državu koja vam to pruža. Da biste obavljali bilo kakvu djelatnost, tj. da biste uložili bilo koju količinu financijskih sredstava, prvenstveno očekujete da ćete sredstva koja ste uložili dobiti natrag zajedno s nekim odgovarajućim prinosom koji vas zadovoljava. Kako bi se to obistinilo, morate slijediti određena pravila (zakone, odluke, pravilnike) koja nameće država, ali ta pravila moraju biti jednaka za sve one koji sudjeluju u toj "igri", te ako netko prekrši pravila, onda mora biti na određeni način sankcioniran, i to se sve treba dogoditi u razumnom roku. Ukratko, to bi bila pravna sigurnost i bojim se da ona u našoj državi nije na zadovoljavajućoj razini. Istina, članica smo EU-a, pristupili smo eurozoni i ušli smo u Schengen, osim toga, članica smo NATO-a, svi ti "detalji" utječu na makroekonomske pokazatelje i na stabilnost države kao takve (u društvenom, političkom i ekonomskom smislu), ali za potpuni doživljaj treba nam i pravna sigurnost za sve naše poduzetnike, investitore, građane...

USPORAVANJE INFLACIJE


Što se inflacije tiče u RH, ona je zasad u nekoj razumnoj i kontroliranoj granici od oko sedam posto, a premijer Plenković kaže da će Vlada razmatrati sve mogućnosti za daljnje smanjivanje inflacije... Koje bi bile takve mogućnosti, što još može učiniti do kraja godine? Vidimo da cijene nekih artikala i dalje nezadrživo rastu...

- Inflacija je u srpnju u RH bila 7,4 posto, a u eurozoni ona je iznosila 5,3 posto. U oba slučaja ne bih rekao da je riječ o razumnoj inflaciji kada znamo da je ciljana inflacija dva posto. Dakle, inflacija u Hrvatskoj je znatno iznad europskog prosjeka. Razloga ima više, ali ono o čemu se sada dosta u medijima govori, iako ne u kontekstu inflacije, jest turistička sezona. Dobra turistička sezona povećava potražnju za proizvodima i uslugama, što rezultira podizanjem cijena. To je druga strana turizma, ona negativna, koja se odražava na hrvatsko gospodarstvo. Mislim da je Vlada do sada dobro reagirala na inflaciju, a ovdje mislim na kontrolu cijena energenata, te očekujem da će nastaviti u tom smjeru. Hrvatska je mala, otvorena i vrlo osjetljiva ekonomija i mislim da Vlada nema prevelik izbor mogućnosti kojima bi se borila protiv inflacije, pogotovo kada većina zemalja u svijetu ima sličan problem. Vlada se do sada koristila alatom propisivanja "maksimalne cijene" u borbi protiv inflacije, ali mišljenja sam kako bi u nekim slučajevima bilo dovoljno da se pooštri kontrola tržišnog natjecanja. Smatram da bi Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja mogla učiniti više, jer očito je kako je poslovanje u nekim gospodarskim granama koje često podižu cijene proizvoda i usluga, a time potiču inflaciju, opasno nalik na kartelsko ponašanje. Tim bi se problemom trebalo ozbiljno pozabaviti jer je dogovaranje cijena zabranjeno zato što se time narušava slobodno tržišno natjecanje. Ovdje ne smijemo zaboraviti i Europsku središnju banku (ECB), koja podizanjem referentnih kamatnih stopa pokušava obuzdati inflaciju. Rast kamatnih stopa direktno utječe na razinu inflacije u Hrvatskoj, koja je sada članica eurozone.

Sve u svemu, inflacija definitivno usporava i ako se nastavi kretati u tom smjeru, projekcije Hrvatske narodne banke govore da će ona krajem godine iznositi oko pet posto, a na razini cijele 2023. trebala bi u prosjeku iznositi 7,7 posto. U idućoj se godini očekuje da će inflacija u RH biti na razini 3,9 posto, a u eurozoni tri posto.

BUĐENJE GOSPODARSTVA


BDP, gospodarski rast, kamatne stope..., kakvo je sadašnje stanje, i kakvo bi moglo biti do kraja godine? Što je s investicijskim ulaganjima, napose inozemnim u Hrvatskoj? Je li u tomeu stanje bolje nego na početku godine? Mnogi kažu da je politička stabilnost prvi indikator da se u Hrvatsku može ulagati...?

- Procjena Državnog zavoda za statistiku pokazuje da je tromjesečni BDP u drugom tromjesečju 2023. realno veći 2,7 % u odnosu prema istom tromjesečju 2022, a brutoinvesticije su u drugom tromjesečju rasle za 3,2 posto. Kada govorimo o gospodarskom rastu i strukturi gospodarstva, onda nam je važan podatak koji govori o bruto dodanoj vrijednosti (BDV; označava razliku između ostvarenog i uloženog). Prva procjena, prema izvornim podatcima, pokazuje da je tromjesečni BDV u drugom tromjesečju 2023. realno veći 2,1 % u odnosu prema istom tromjesečju 2022. Na rast BDV-a u najvećoj je mjeri utjecao znatan rast realne dodane vrijednosti u uslužnim djelatnostima. Dakle, u drugom, ali i u prvom tromjesečju ostvarili smo rast BDP-a, BDV-a i investicijskih ulaganja, što upućuje na bolje makroekonomske pokazatelje kada ih uspoređujemo s prošlom godinom. Kao što ste rekli, politička stabilnost možda je prvi indikator da se u Hrvatsku može ulagati, ali nama treba ona pravna sigurnost, o kojoj sam govorio na početku. Kada budemo osigurali našim investitorima, poduzetnicima i građanima pravnu sigurnost, onda ćemo kao društvo biti znatno konkurentniji na globalnoj razini i tek onda možemo očekivati konkretnija direktna strana ulaganja.

Teško je predvidjeti što nas očekuje do kraja godine, ali važno je istaknuti kako su makroekonomski pokazatelji u ovom i prethodnom tromjesečju bili na vrlo dobroj razini (u drugom tromjesečju Hrvatska ima treću po veličini stopu rasta BDP-a u EU-u). S druge strane, postoje pokazatelji koji nisu baš tako idilični. U javnosti nije tako poznato da Ekonomski institut u Zagrebu objavljuje mjesečni indeks online oglasa slobodnih radnih mjesta (OVI - Online Vacancy Indeks). OVI indeks u srpnju je pao za jedan posto u odnosu prema istom mjesecu prethodne godine, a pad je zabilježen i na mjesečnoj razini, u iznosu od 3,2 posto, i to već treći mjesec zaredom. Ono što je pozitivno, bar za ovaj dio naše države, OVI indeks je u srpnju porastao u istočnoj Hrvatskoj za 23,9 posto, što upućuje na buđenje gospodarstva u ovom dijelu Hrvatske.

Ljetna turistička sezona je na izmaku, no čuju se i neki disonantni tonovi da sve ne prolazi bajno i da financijski priljev od ovogodišnje sezone neće biti takav kakav se očekivao. U međuvremenu, Vlada je donijela Nacionalni plan održivog turizma i za provedbu predviđenih mjera na raspolaganju je gotovo milijarda eura iz EU-a i iz državnog proračuna. Vaš komentar?

- Iz godine u godinu slušamo, analiziramo i komentiramo broj turista koji preko ljeta borave u Hrvatskoj. U medijima i vladajućim strukturama uvijek se prikazuje pozitivna stopa rasta broja turista kao nešto poželjno. Održivi turizam i konstanto povećanje broja turista jednostavno ne idu zajedno. Ako ćemo pričati o održivom turizmu, onda je nerealno očekivati da svake godine broj turista mora rasti. Dakle, moramo se odlučiti što želimo - je li to masovni ili održivi turizam. Ova turistička sezona u brojkama za sada je na razini prethodne godine, čak je i malo bolja. Kratkoročno to je vrlo dobra vijest za naše gospodarstvo, ali dugoročno moramo odlučiti želimo li ovakav oblik turizam, koji podiže cijene hrane i pića, cijene smještaja, cijene nekretnina, i to ne samo nekretnina na obali nego i nekretnina u unutrašnjosti.

Usput, kako komentirate aktualno povećanje mirovina od 8,42 posto, najveće u posljednje 24 godine...?

- To je odlična vijest za umirovljenike, koji su u većini slučajeva na margini ovog društva, što je uistinu sramotno. Kao društvo trebali bismo promisliti na koji se način odnosimo prema najmlađim i najstarijim članovima našeg društva, to su najosjetljiviji slojevi društva i moramo im omogućiti dostojan život. S druge strane, one ekonomske, koja baš i nema sluha za najosjetljivije članove društva te koja djeluje prema nekim drugim zakonima, mislim da povećanje mirovina, kao i povećanja plaća u državnom i javnom sektoru, neće ići u prilog obuzdavanja inflacije. (D.J.)
Kad kao država budemo osigurali našim investitorima, poduzetnicima i građanima pravnu sigurnost, onda možemo očekivati i konkretnija direktna inozemna ulaganja...

Važno je istaknuti kako su makroekonomski pokazatelji u ovom i prethodnom tromjesečju bili na vrlo dobroj razini (u drugom tromjesečju Hrvatska ima treću po veličini stopu rasta BDP-a u EU-u)...

Možda ste propustili...
Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana