Zanimljiv je podatak da Republika Hrvatska, odnosno Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, isplaćuje mirovine za gotovo 177 tisuće korisnika koji žive u drugim državama, a tijekom svoje karijere određeno vrijeme radili su u našoj državi. Riječ je državljanima iz 51 države.

Očekivano najviše hrvatskih mirovina odlazi u neposredno susjedstvo - u Bosnu i Hercegovinu, za 64.996 korisnika, te Srbiju, za 60.957 korisnika. Slijedi Njemačka s nešto više od 15,5 tisuća korisnika, a po brojnosti se još ističe Slovenija s 9967 korisnika. Hrvatske mirovine odlaze i put Australije, Meksika i Paragvaja, egzotičnog Tajlanda, Luxemburga, Finske, Sjeverne Makedonije. U zemljama u koje odlazi najviše mirovina uspostavljena je posebna suradnja s nadležnim mirovinskim tijelima.

- U okvirima međunarodne suradnje, a s ciljem poboljšanja kvalitete usluga koje HZMO pruža svojim korisnicima i osiguranicima, u dogovoru s nadležnim nositeljima mirovinskih osiguranja iz drugih država organiziraju se međunarodni savjetodavni dani. Njihova je svrha da se osiguranicima i korisnicima prava koji su staž osiguranja navršili u dvije ili više država pruži pravna pomoć i sve potrebne informacije vezane uz ostvarivanje i korištenje mirovine, i to u neposrednom kontaktu s predstavnicima mirovinskih osiguranja iz država u kojima je staž osiguranja navršen - izvijestit će Marija Barjaktarić-Žuti, izvršna koordinatorica HZMO-va Sektora za provedbu uredbi Europske komisije i međunarodnih ugovora o socijalnom osiguranju.

Ona je stoga bila i neformalni domaćin Međunarodnih savjetodavnih dana za osiguranike koji su zaposleni, samozaposleni ili su bili zaposleni u Republici Srbiji, koji su ovoga tjedna održani u Zagrebu i Osijeku. Uz domaći HZMO na tim, kako ih nazivaju, razgovornim danima, sudjelovali su i predstavnici nositelja mirovinskog osiguranja iz RS - Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje.

- Na ove informativne susrete dolaze i stranke koje će za pet, šest godine steći uvjete za odlazak u mirovinu, pa žele provjeriti je li im radni staž u Srbiji uredno evidentiran. Jednako tako je i kada mi odlazimo u Srbiju, gdje se njihovi korisnici zanimaju za stanje evidencije u Hrvatskoj - kaže naša sugovornica.

Međunarodni ugovor o socijalnom osiguranju koji se primjenjuje sa Srbijom stupio je na snagu 1. svibnja 2003. i prema njemu se zbrajaju osiguranja stečena u obje države. Ako je netko radio Srbiji, a u Hrvatskoj nema dovoljno staža, taj staž iz Srbije potreban je radi ostvarivanja prava za mirovinu u Hrvatskoj. Vrijedi, jasno, i obrnuto.

A s kojim se problemima korisnici susreću? Tijekom osječkih razgovornih susreta naišli smo smo na časnu sestru Zdenku, koja u ime reda Milosrdnih sestara Sv. Križa iz Đakova rješava pitanje staža sestara koje su cijeli radni vijek provele na Kosovu.

- One su ondje radile u bolnicama brinući se o pacijentima i sada nastojimo za te časne sestre regulirati pravo na mirovinu. U proteklih deset godina za većinu njih smo riješili, ostalo je otvoreno pitanje za još nekoliko sestara i ovo je uvijek prilika da vidimo što je s tim predmetima - kaže s. Zdenka, svjesna kako cijelu situaciju dodatno kompliciraju zategnuti odnosi Beograda i Prištine. Ipak, nada se pozitivnom rješenju.

Djelatnice osječkog HZMO-a uključene u ovaj projekt dodaju kako stranke u većini slučajeva traže mogućnost da se požuri okončanje postupka bilo u Hrvatskoj bilo u Srbiji.

- Ovakva je komunikacija zapravo svakodnevna, putem elektronske pošte - kaže Marija Barjaktarić-Žuti.