Ministri unutarnjih poslova država članica Europske unije dogovorili su zajedničku poziciju o dva ključna zakonska prijedloga o migracijama i azilu, objavila je švedska ministrica za migracije Maria Malmer Stenergard. Nakon što je izglasano zajedničko stajalište država članica, slijede pregovori s Europskim parlamentom.

Ministri su usvojili zajedničko stajalište o Uredbi o upravljanju azilom i migracijama i Uredbi o postupcima azila, ključnog dijela pakta o migracijama i azilu, o čemu su zemlje članice godinama bez uspjeha pregovarale. Umjesto obvezujućih kvota za raspodjelu migranata koji pristižu u EU kako bi se rasteretilo države na vanjskim granicama, a na što neke zemlje srednje i istočne Europe nikako nisu pristajale, uvodi se obvezujuća solidarnost. Ta solidarnost je fleksibilna, one države koje ne žele primati migrante morat će financijski ili na neki drugi način pridonositi zajedničkim naporima u upravljanju migracijama. Predviđena je i brza obrada zahtjeva za azil na vanjskim granicama EU-a i povratak onih kojih nemaju pravo na azil u zemlje svoga podrijetla ili u zemlje tranzita pod uvjetom da se te zemlje smatraju sigurnima.

"Ova rasprava pokazuje da je pitanje migracija jedno od politički najosjetljivijih pitanja u ovom trenutku u Europi", izjavio je nakon sastanka hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

Božinović je rekao i da je u četvrtak u Luxembourgu potpisao s direktorom granične agencije Frontex sporazum o vraćanju nezakonitih migranata. "Frontex će biti jedna od glavnih poluga za sve članice EU-a kada je u pitanju povratak onih koji ne udovoljavaju kriterijima za međunarodnu zaštitu u zemlje iz kojih su došli. To ne uključuje samo zemlje podrijetla nego i sigurne treće zemlje", rekao je Božinović. Dodaje kako je Hrvatska uvijek govorila da treba razlikovati migrante od izbjeglica. "Legitimno je biti migrant, međutim, da bi netko ostvario prava kao migrant, o tome se treba pitati i one koji migrante primaju", rekao je.

Ministar Božinović kaže da će prema novim pravilima biti jasni kriteriji po kojima će netko moći tražiti međunarodnu zaštitu, jer se to dosad provodilo prema više različitih propisa. Sada slijede pregovori s Europskim parlamentom u postupku trijaloga i ako se cijeli paket usvoji, počet će se provoditi dvije godine nakon usvajanja, dakle negdje 2026. Božinović kaže da s ovim neće prestati migracije, da će one uvijek biti tu, ali kako je bitno da se one odvijaju na način koji štiti interese Europske unije i onih kojima je zbilja potrebna međunarodna zaštita. Ovim uredbama, ako se usvoje, bit će puno teže manipulirati i zloupotrebljavati migracije te bi uredbe mogle biti faktor odvraćanja. "Neće sam dolazak na teritorij Europske unije značiti da netko može ostvariti pravo na azil", kaže Božinović.