Prosječna ocjena ovogodišnjih nacionalnih ispita i četvrtih i osmih razreda je trojka, osmaši su najbolje napisali strane jezike, a od prirodnih predmeta najgore fiziku, istaknuto je na predstavljanju rezultata u Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO).

O tome hoće li nacionalni ispiti postati kriterij za upis u srednje škole ili ulaziti u zaključnu ocjenu, trebaju odlučiti obrazovne vlasti, rekao je na predstavljanju Vinko Filipović, ravnatelj NCVVO-a.

"Iako je teško izražavati kroz prosječnu ocjenu jer ih treba gledati kroz sve predmete, to je otprilike na razini drugih institucija koje ocjenjuju u različitim istraživanjima, vjerojatno oko dobar", rekao je Filipović. Nacionalni ispiti su pokazali boljku po pitanju hrvatskog jezika. Kao što je učenicima teži esej na maturi, tako je teži i sastavak na nacionalnim ispitima. To vrijedi i za četvrte i osme razrede. Nacionalne ispite iz osam predmeta u ožujku je pisalo 40.195 učenika osmih razreda, u 886 osnovnih škola. "Oni će dobiti u svom izvješću broj bodova i konkretan postotak, ali će svi nakon toga znati u koju su se kategoriju svrstali - jesu li odlični, vrlo dobri, dobri, dovoljni i nedovoljni", kazao je Filipović.

Iz hrvatskog jezika najviše učenika dobilo je ocjenu dobar (37,1 posto), zatim vrlo dobar (32,4), a dovoljan njih 22,1 posto. Odlično je napisalo šest posto učenika, a palo je njih 2,4 posto. Iz engleskog jezika najviše ih je bilo vrlo dobrih (37,4 posto) i odličnih (33,4). Za trojku je napisalo 16,2 posto učenika, za dovoljan 10,2 posto, a 2,8 posto ih je palo. Isti postotak odličnih ocjena ostvarili su učenici i u njemačkom jeziku (33,4 posto), njih 24,8 posto dobilo je vrlo dobar, 19,6 posto dobar, 18,7 posto dovoljan 3,5 posto nedovoljan. Matematiku je najviše učenika (39,2 posto) napisalo za dvojku i trojku (31,4 posto). Za ocjenu vrlo dobar napisalo je 15,9 posto, odlično ju je napisalo 4,9 posto, a palo 8,6 posto. Kada je riječ o prirodnim predmetima - najveći postotak učenika negativno je ocijenjen iz fizike, njih 16 posto, slijedi biologija s 12,1 posto te kemija s 3,7 posto. Najveći postotak odličnih je iz kemije (8,3 posto), zatim fizike (3,3 posto), a najmanje iz biologije (0,4 posto). Dvojku je iz biologije dobilo 60,7 posto učenika, trojku 22,9, a četvorku 3,9 posto. Iz kemije dvojku je dobilo njih 33,3 posto, trojku 34 posto, a vrlo dobar 20,7 posto, a iz fizike dvojku je dobilo njih 45,2 posto, trojku 22,9 posto, a četvorku 11,9 posto. Iz geografije je negativnih bilo 15,1 posto, a iz povijesti 22,7 posto. Geografiju je odlično napisalo 0,9 posto učenika, a povijest 0,1 posto. Najveća koncentracija je dovoljnih - iz povijesti 55,4 posto, a iz geografije 45,1 posto. Geografiju je za trojku napisalo 29,7 posto učenika, povijest 19,8 posto, a vrlo dobar je iz geografije dobilo 11 posto učenika, a iz povijesti dva posto.