U organizaciji Poljoprivrednog instituta Osijek održana je tradicionalna manifestacija Dan polja pšenice i ječma. Ravnatelj Poljoprivrednog instituta Osijek, prof. dr. sc. Zvonimir Zdunić, naglasio je kako smo svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema, a u konačnici i trajnih klimatskih promjena, što čini goleme izazove za sjemenare i oplemenjivače.

"Godina je bila teška i za oplemenjivače i za sjemenare, sve veći vremenski ekscesi čine određeni pritisak na naše oplemenjivače da stvaraju sortiment koji je ranozreliji od postojećeg a da pri tome ne gubi na kvaliteti i visini prinosa. To je pomalo kontradiktorno, no kvalitetnim genetskim rekombinacijama u samom križanju na polju može se doći do takvog sortimenta. S obzirom na to da je Institut u ovom poslu 145 godina kontinuirano, radimo to uspješno, a o tome govori i naš status na tržištu, gdje je svaka druga njiva u Hrvatskoj na kojoj se sije ječam ili pšenica zasijana sjemenom s Poljoprivrednog instituta Osijek", naglasio je Zdunić te dodao kako se Institut uspješno povezao i sa zemljama Dalekog istoka, Iranom, Irakom i Libanonom, čije tržište zahtijeva najkvalitetnije materijale, te je potrebno dati sve od sebe u komercijalnom smislu kako bi se ušlo na takvo tržište i na njemu uspjelo zadržati.

Sandra Zokić, ravnateljica Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište u Ministarstvu poljoprivrede, kazala je kako je nakon svih kriza s kojima se suočila hrvatska poljoprivreda, poput rasta cijene energenata i mineralnih gnojiva, došlo i do ekstremnih klimatskih uvjeta, a poplave u svibnju napravile su velike štete u poljoprivredi. "Ministarstvo je već napravilo program pomoći kojim će pokušati nadoknaditi štetu poljoprivrednicima. Važnost Dana polja strnih žitarica je velika, kako bi se još jednom istaknula kvaliteta i dostatnost domaćeg sjemena žitarica, kojim možemo konkurirati na europskom i svjetskom tržištu", rekla je Zokić.

Zamjenik osječko-baranjskog župana Mato Lukić naglasio je kako je pravo zadovoljstvo imati ovakvu sjemenarsku kuću kao što je Poljoprivredni institut Osijek. "U doba globalnih kriza, koje su sve češće, a, nažalost, i sve izvjesnije, svaka zemlja nastoji osigurati samodostatnost u različitim segmentima života, pa tako i u proizvodnji hrane. Mi zaista možemo biti sretni što imamo ovakav institut, koji je osigurao samodostatnost u proizvodnji sjemena, a u velikom postotku i sortiment za izvoz na svjetsko tržište. U konačnici, stanovnici Hrvatske to i očekuju od Slavonije, da osigura stabilnost u proizvodnji hrane", naglasio je dožupan Lukić.



Voditelj oplemenjivačkog programa ječma Poljoprivrednog instituta Osijek Alojzije Lalić objasnio je kako ove godine imamo uistinu različitih usjeva ječma, a početak žetve ovisit će o vremenskim prilikama. "Temperature su tijekom listiopada, studenoga i prosinca, čak i u siječnju, bile vrlo visoke, te su usjevi ječma bili bujni, ali su u travnju i svibnju bile vrlo niske, ispodprosječne temperature i vrlo visoke količine oborina, po temperaturama je godina vrlo slična 2021. Ječmu su sad potrebne visoke temperature da bi otpustio vlagu i bio spreman za žetvu. Ove godine očekujemo prinos od šest do devet tona po hektaru, no s obzirom na kišno razdoblje pitanje je pojave proraslice, što će otežati žetvu i učiniti kvalitetu zrna ječma lošijom pogotovo za potrebe industrije piva i slada", pojasnio je Lalić te dodao kako sve ovisi o temperaturama, te ako one porastu za osam do deset dana, može se krenuti u žetvu, no ako vrijeme bude kišno, početak žetve će se produžiti. Lalić je također istaknuo kako se uobičajeno sije oko 60 tisuća hektara ječma, a s obzirom na podatke i prodane količine sjemena smatra kako su površine pod tom kulturom povećane. "U Hrvatskoj se očekuje od 225 do 280 tisuća tona ječma, od toga oko 60 tisuća tona ide za potrebe industrije piva i slada, a ostalo ide za potrebe prehrane i stočarstva", rekao je Lalić.

Krešimir Dvojković, predstojnik Odjela za oplemenjivanje i genetiku strnih žitarica Poljoprivrednog instituta Osijek, istaknuo je kako se žetva očekuje početkom srpnja, a ne krajem lipnja, kao prethodnih godina. "Nadamo se da će biti dobrih i vrlo dobrih prinosa, no ipak ne kao prošle ili pretprošle godine", rekao je.