Građani snažno podupiru demokraciju i dobro su informirani o sljedećim europskim izborima. Neki su to od zaključaka iz istraživanja Eurobarometra za proljeće 2023., čije je rezultate u utorak objavio Europski parlament.

Godinu dana uoči europskih izbora, interes javnosti za njih raste. Većina građana (56 %) kaže kako ih zanimaju sljedeći izbori za Europski parlament, što je za šest bodova više nego u istom razdoblju 2018. Oko dvije trećine ispitanika (67 %) izjavilo je da bi vjerojatno izišlo na europske izbore da se oni održavaju sljedećeg tjedna. Na slično pitanje postavljeno u travnju 2018., pozitivno je odgovorilo 58 % ispitanika. "To znači da su građani trenutačno zainteresiraniji za europske izbore 2024. nego u istom razdoblju uoči europskih izbora 2019. U Hrvatskoj interes za izbore iskazuje 60 % građana, a njih 53 % odgovara pozitivno na pitanje bi li izišli na birališta da se izbori održavaju idući tjedan", ističe se u analizi istraživanja. "Glasanje je vaša prilika da se založite za pitanja koja su vam važna. Pozivam sve građane, posebno naše mlade, da glasaju i tako odluče kako treba izgledati Europska unija u kojoj žele živjeti", rekla je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Europski građani smatraju da je demokracija najvažnija vrijednost koju Europski parlament treba braniti. Za 37 posto ispitanika prioritet je obrana demokracije, slijede obrana ljudskih prava u EU-u i ostatku svijeta (28 %) te sloboda govora i mišljenja (27 %). Za hrvatske ispitanike najvažnija vrijednost je obrana ljudskih prava (28 %), a drugo mjesto dijele solidarnost među državama članicama EU-a i regijama te sloboda govora (po 25 %). Demokracija je na trećem mjestu s 24 posto.

Čak 54 posto ispitanika zadovoljno je načinom na koji demokracija funkcionira u Europskoj uniji. Građani su najviše zadovoljni slobodnim i poštenim izborima (70 %), slobodom govora (70 %) i poštovanjem temeljnih prava (66 %), dok su najmanje zadovoljni borbom protiv dezinformacija i korupcije. U Hrvatskoj zadovoljstvo načinom na koji demokracija funkcionira u EU-u iskazuje 53 posto građana. Najbolje ocjenjuju područje slobode govora (61 %), medijsku raznovrsnost (57 %) te poštovanje temeljnih prava (56 %). Najmanje su zadovoljni time koliko političke stranke uzimaju u obzir interes njih kao građana (36 %) te borbom protiv korupcije (32 %). Velika većina ispitanika svjesna je da EU utječe na njihovu svakodnevicu. Njih 71 posto dijeli to mišljenje, uključujući i petinu ispitanika (18 %) koja smatra da mjere EU-a "znatno" utječu na njihov život.

Potpora EU-a Ukrajini ističe se kao postignuće kojim su građani zadovoljni: 69 posto ispitanika zadovoljno je mjerama potpore. Najviše razine potpore zabilježene su u Nizozemskoj (90 %), Švedskoj (87 %), Finskoj (87 %) i Irskoj (87 %). Najnižu razinu potpore iskazali su ispitanici u Slovačkoj (45 %) i Grčkoj (48 %). Ispitanici u Hrvatskoj također su najviše zadovoljni potporom EU-a Ukrajini (72 %), a slijede aktivnosti vezane uz digitalnu agendu (59 %) te vanjsku politiku (57 %). Posljedice kriza vidljive su u stanju gospodarstva i financijskoj situaciji građana. Polovina ispitanika (50 %) primjećuje pad životnog standarda i očekuje da će se taj trend nastaviti i sljedeće godine. Gotovo dvije trećine (65 %) ispitanika nije zadovoljno mjerama u vlastitoj državi za rješavanje krize troškova života, a njih 57 posto nije zadovoljno mjerama EU-a usmjerenim na ublažavanje te situacije. U Hrvatskoj nacionalnim mjerama protiv inflacije nije zadovoljno 73 posto građana, a EU mjerama 59 njih posto.