Proizvodnja na mjestu potrošnje izazvala je velik interes sudionika konferencije Dani sunca, nedavno održane u Bolu na Braču, na kojoj se čulo da solarni bum u Hrvatskoj počiva na proizvodnji na mjestu potrošnje, kao i da broj proizvodnih postrojenja na distribucijskoj mreži kontinuirano raste.

Panelisti tvrde kako građani shvaćaju da gradnjom solarnih elektrana automatski smanjuju svoje potrebe za energijom, postaju neovisniji i štede, a za poduzetnike to znači da postaju konkurentniji s obzirom na činjenicu da su cijene energije jako narasle. Zanimljivo je i kako među građanima apsolutno nema nimalo otpora za ugradnju solara, nego su izrazito zainteresirani, ali im trebaju edukacije, okrugli stolovi i tribine, čulo se. Da se prije ugradnje solarne elektrane treba misliti na zakonsku regulativu, upozorio je Mate Rebić iz tvrtke Struya. Kaže kako prvo treba pripremiti projekt elektrane, koja je u Zakonu o gradnji tretirana kao jednostavna građevina i za nju ne treba građevinska dozvola, a drugi se dio odnosi na priključenje na mrežu distributera. To se sve treba napraviti da bi se ishodili preduvjeti za priključenje. Rebić, kao i brojne hrvatske tvrtke, izrađuje solare po principu "ključ u ruke", što znači od projektiranja, pripreme za fondove do ugradnje i puštanja u pogon. Za grad Split zajedno s gradskom razvojnom agencijom Rast pripremili su projekte i osigurali sufinanciranje od 85 posto za ukupno 14 objekata škola i vrtića.

Ističe kako, s obzirom na to da je država ukinula PDV na ugradnju solara, prosječna investicija u solarnu elektranu iznosi oko sedam tisuća eura. Ovisno na kojem se području netko nalazi i u koji se fond prijavljuje. "U godinu dana instalirali smo stotinjak malih i deset velikih elektrana. Takva mala elektrana u energetskom smislu može zadovoljiti sto posto potreba kućanstva, no ako govorimo u financijskom smislu, ušteda se kreće od 70 do 80 posto godišnjeg računa. Primjerice, ako neko kućanstvo godišnje troši 1500 eura za električnu energiju, ugradnjom solara uštedjelo bi od 1000 do 1300 eura", rekao je Hini Rebić.

Što se stambenih zgrada tiče, nastavio je, situacija je specifična, s obzirom na to da su krovovi zajednička imovina i potrebna je suglasnost svih suvlasnika. Međutim, u Zakonu o tržištu električne energije predviđen je i takav model, koji za sada u Hrvatskoj još nije krenuo, ali hoće. Mogućnost je i da suvlasnici na svoju zgradu postave solarnu elektranu koja im puni račun zajedničke pričuve.

Građani zainteresirani za solare kompletan posao prikupljanja dokumentacije, obrade i prijave mogu dati tvrtkama koje se time bave i onda im samo preostaje čekati da im se elektrana ugradi za samo jedan dan, te da u roku od tri tjedna dobiju certifikate i ostalu dokumentaciju. Organizator konferencije Dani sunca bili su Obnovljivi izvori energije Hrvatske, koji su okupili 400 sudionika i više od 60 predavača i panelista. H