Objavljeno 5. lipnja, 2023.
Jačanje otpornosti na krize bitna je pouka COVID-a i rata u Ukrajini, a za to je važna politička stabilnost, istaknuto je na konferenciji "Kreiranje politike u nemirnim vodama: poticanje otpornosti u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi". Taj dvodnevni skup organizirali su Hrvatska narodna banka (HNB) i Međunarodni monetarni fond (MMF).
Premijer Andrej Plenković u svome je govoru rekao da je Vlada, kao dio šire europske političke obitelji kojoj pripada, u svojim politikama slijedila tri načela: odgovornost pojedinca, slobodu poduzetništva i razvoj socijalno-tržišnog gospodarstva. No, sve to moralo je biti brzo mijenjano, jer su to tražile okolnosti, dodao je. Zadnjih nekoliko godina načela su bila na snažnoj kušnji zbog pandemije i ruske invazije na Ukrajinu, ali Vlada je u tom razdoblju snažno reagirala kako bi zaštitila građane i ekonomiju te očuvala socijalni mir, rekao je Plenković. "Generalno, ne bismo se željeli mnogo miješati u tržišna kretanja, bili bismo sretni da nismo morali, međutim, sve što smo radili proteklih nekoliko godina od početka pandemije, a posebno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, bilo je suprotno", rekao je premijer. "Bilo je to vrijeme neviđene državne intervencije u gospodarstvo i očuvanje socijalnog mira, uz istovremeno nastojanje da ostvarimo strateških ciljeve", rekao je Plenković. Istaknuo je da je ključ uspješnih poteza u političkoj stabilnosti i stabilnosti javnih financija. "Kada imate političku stabilnost, imate kapacitet koristiti svoju političku moć za postizanje strateških ciljeva", rekao je.
Plenković je izvijestio i o Vladinim projekcijama prema kojima će hrvatsko gospodarstvo ove godine rasti po stopi od 2,2 posto. Istaknuo je da dobre rezultate očekuje od turizma te dodao da Hrvatska postaje sve značajnija kao energetsko čvorište i jedna od točaka putem koje Europa želi osigurati neovisnost o ruskim energentima. Smatra da je najvažnija strateška odluka EU-a u energetici bila dogovor o ograničavanju cijena plina, na što su špekulanti i trgovci reagirali. Kad su svi shvatili da smo ozbiljni, cijene su počele padati, rekao je Plenković.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da u nepredvidivim vremenima jačanje otpornosti postaje prioritet za poslovne subjekte i za vlade. Predsjednica MMF-a Kristalina Georgijeva rekla je da se pri planiranju prioriteta fond koncentrira na tri točke: borbu protiv inflacije, uz istovremenu brigu da se ne potkopaju temelji za rast, energetsku tranziciju i pronalazak načina “kako ploviti u novoj eri fragmentiranog svijeta”.
H
OPASNOSTI INFLACIJE ZA RAST I RANJIVE
Guverner Boris Vujčić naglasio je kako je energetska tranzicija tema koja je u fokusu, pogotovo nakon početka rata u Ukrajini. Složio se s Plenkovićem da je politička stabilnost bitna u ekonomskoj politici. Zadnji podaci o inflaciji, prema njegovim riječima, pokazuju da ona nastavlja padati, što je jako dobar trend, ali trebat će vremena da se spusti na ciljanu razinu koju HNB vidi na dva posto. Očekuje da će tako biti do 2025. godine, kao i čelnica MMF-a Kristalina Georgijeva. Ona je, pak, čestitala Hrvatskoj na uspješnom uvođenju eura i izvrsnim ekonomskim pokazateljima u zadnjoj godini, ističući da je Vladina projekcija rasta za ovu godinu višestruko veća od MMF-ove procjene za cijelu eurozonu. Uz rusku invaziju na Ukrajinu, kaže, tema koja se nametnula je inflacija, koja ne ugrožava samo ekonomski rast, nego je problem za ranjive skupine stanovništva. Za regiju kojoj Hrvatska pripada važna je i energetska sigurnost, a MMF želi ubrzanu tranziciju ka zelenim energijama.