Novosti
NAČIN RADA HRVATSKOG SABORA

Trebaju li rasprave biti kraće, a rad dinamičniji?
Objavljeno 5. lipnja, 2023.
Ako o temi želi govoriti svih 16 klubova za to im treba puna četiri sata

Povratak Hrvatskog sabora na pretpandemijski način rada s duljim raspravama, aktualizirao je pitanje treba li taj način rada promijeniti, skratiti rasprave, drugačije ih strukturirati, a zastupnički rad učiniti dinamičnijim, modernijim, ali jednoznačnog odgovora - nema.



Izmjene Poslovnika


Duljina rasprava nije jedini element koji utječe na dojam o radu zastupnika, no nije ni zanemariv, a unatrag dva tjedna i saborski klubovi i zastupnici imaju priliku govoriti dulje. Umjesto "pandemijskih" deset, klubovi mogu govoriti 15 minuta, a zastupnici deset, umjesto pet minuta. Pod pretpostavkom da o nekoj temi želi govoriti svih 16 klubova, za to im treba puna četiri sata, dok im je, kad su imali pravo na deset minuta trebalo nešto više od dva i pol sata. Sadržaj tih rasprava, njihova smislenost i fokusiranost na problem, posebna je tema. I dok je predsjednik Sabora Gordan Jandroković u više navrata poručio da se zalaže za to da rasprave budu kraće i efikasnije, oporba zagovara ozbiljniju reformu načina rada. Marija Selak Raspudić (Most) podsjeća da je nedavno predložila šire izmjene Poslovnika koje uključuju manje odbora, kvorum od trećine zastupnika, veću odgovornost Vlade… Neovisno o tome hoće li se raspravljati 10 ili 15 minuta, građani će ostati jednako nezadovoljni, vraćanje na staro neće poboljšati rad Sabora, kaže zastupnica i dodaje kako to znači da problem ne leži tu i da je potrebna reforma načina saborskog rada. "A to je ono što Jandroković ne dopušta da dođe na dnevni red", rekla je. Fokus na predmet, sadržajna i argumentirana rasprava, ono je što nedostaje u saborskim raspravama, a mnogi ju, kaže, koriste za govor izvan teme i političko profitiranje.

Arsen Bauk (SDP) ne spori da je pandemijski način "u načelu" ubrzao rad Sabora, no poručuje kako "u ovim trenucima s određenom skepsom pristupa smanjenju prava zastupnika". Ne znam kako bismo definirali kod kojih je tema bolji omjer 15:10, a kod kojih 10:5, kaže, pa dodaje kako je model deset minuta za klubove, pet za zastupnike primjeren za većinu točaka, dok bi za manji broj tema bio primjereniji 15:10. O manjoj minutaži na plenarnoj sjednici moglo bi se razmišljati u sklopu cjelovite promjene načina rada Sabora, da se možda drastično smanji broj odbora koji bi imali veći broj članova, pa bi nalikovali na miniplenarne sjednice, kaže Bauk.

Josip Borić (HDZ) sa zadrškom gleda na oporbeno zazivanje reforme saborskog rada. Kad uđemo u priču o promjeni Poslovnika, sve se svodi na njihovo "vi nama želite zabraniti da govorimo", naglasio je.

Kako to rade drugi


Priznaje da su pandemijske mjere ubrzale rasprave, ali i naglašava da mu povratak na staro ne predstavlja opterećenje. Dosta brzo završavamo rasprave, ne postoji baš neki veliki interes za sabornicu, u njoj je 30-40 zastupnika koji su uvijek nazočni i nose rasprave, kaže. Borić kao problem ističe što se zastupnici previše koriste institutima povrede Poslovnika i replikama, a to pripisuje njihovim željama da uđu u saborske statistike marljivosti. Zbog statistika, koje su se nametnule kao nešto važno, to je postala zlouporaba, kazao je.

Parlamenti europskih država različito su uredili način svog rada. Austrijski parlament primjenjuje različita pravila za različite vrste rasprava, ovisno radi li se o redovitim zakonima i izvješćima, ili o nekim aktualnim temama i hitnim prijedlozima. Slično je i u švicarskom, kao i francuskom, pri čemu govori zastupnika u narodnoj skupštini u pravilu traju od pet do deset minuta. Danski zastupnici za raspravu o zakonu imaju pet minuta,s mogućnošću produljenja vremena. Iako ne postoji ograničenje za prvi govor, švedski zastupnici ne bi trebali premašiti osam minuta, iznimno 12. U belgijskom parlamentu predsjednici gornjeg i donjeg doma te odbora mogu konsenzusom odrediti koliko se vremena posvetiti pojedinoj raspravi te se potom određuje vrijeme za govor za svaku političku skupinu. Ograničenje vremena rasprave o određenoj temi moguće je i u nizozemskom parlamentu. U talijanskom se također odlučuje o ukupnom vremenu za raspravu po točkama dnevnog reda. Govor, u pravilu, ne smije biti dulji od 30 minuta, no produljuje se ako je riječ o ustavnim ili izbornim zakonima, odnosno udvostručuje ako je riječ o povjerenju ili nepovjerenju. Predsjednik talijanskog zastupničkog doma može produljiti vrijeme govora klubovima ako tema to zahtijeva.

Dijana Pavlović
JANDROKOVIĆ: STO PUTA SE PONOVI ISTO
U finskom parlamentu zastupnici imaju neograničeno pravo govora na redovnim sjednicama. Kada dobije riječ, zastupnik ima pravo govoriti koliko god želi i može tražiti riječ koliko god puta želi. Pitanje je bi li takav model funkcionirao u Hrvatskom saboru. “Nažalost, jedan dio zastupnika misli da kroz učestalo javljanje, kroz trošenje vremena i vlastitu sliku na ekranu dobiva popularnost kod građana”, kazao je nedavno predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Sto puta se, dodao je, ponovi jedno te isto, govori o temi nevezanoj uz zakon, a dio oporbe pokušava građanima plasirati tezu da je beskrajno pravo govora, kada god se hoće, što god se hoće, smisao parlamentarizma. “Nisam siguran da je to baš korisno za Hrvatski sabor, da će nas građani više pratiti, a i da će oporba o toga imati neke velike koristi”, ustvrdio je Jandroković.

Možda ste propustili...

NAPADNUT SKAUT BIJELO-PLAVIH JAMIE FREEMAN

Ludilu treba stati na kraj

POLJOPRIVREDNI STROJEVI PRISILNO PARKIRANI

Kiša u Slavoniji i Baranji zaustavila je žetvu ječma

Najčitanije iz rubrike
DanasTjedan danaMjesec dana