Ekonomija
SVJETSKI DAN ZAŠTITE OKOLIŠA

Pola je stoljeća zagovaranja okolišne politke
Objavljeno 5. lipnja, 2023.
Posljednjeg desetljeća svi osjećamo posljedice klimatskih promjena kao utjecaja na okoliš

Atomska bomba toliko je očita nesposredna prijetnja da je nitko ne može ignorirati. Globalno zatopljenje, s druge strane, nejasnija je i dugotrajnija prijetnja. Na ovaj način je Yuval Noah Harari u svome djelu "21. lekcija za 21. stoljeće" (u izdanju Fokus komunikacije Zagreb, prijevod Aida Alagić), još tamo 2018. godine doveo je u svezu dva velika svjetska problema. Danas, pet godina kasnije, atomska je prijetnja doista nadvladala nad onom o brizi za okolišem. Čini se da je kroz ljudsku povijest, ovu modernu, uvijek bila neka situacija koja je bila neposrednija opasnost od opće brige za okoliš. I tako smo se, već u prvoj polovini 21. stoljeća doveli u situaciju da smo samo na korak, ne više od očuvanja, nego od konačnog uništenja našeg okoliša. Bar onakvog koje je bilo blagonaklono prema čovječanstvu.



Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se svake godine 5. lipnja, na godišnjicu održavanja konferencije Ujedinjenih naroda u Stockholmu (1972. godine) posvećene okolišu, a na kojoj je usvojen Program zaštite okoliša Ujedinjenih naroda (UNEP). Obilježavanjem ovoga dana Program UN-a nastoji istaknuti glavne okolišne probleme i omogućiti svima da shvate svoju vlastitu ulogu i odgovornost u razmišljanju i djelovanju s ciljem održivog razvoja našeg okoliša.

Posljednjeg desetljeća, čini se znatno učestalije nego ranije, svi osjećamo posljedice klimatskih promjena - kiše, poplave, suše, vrućina, hladnoća…, kao utjecaja na okoliš. Pritom odgovornost za njih ne nose samo politike pojedinih zemalja i nevladine organizacije koje bi trebale više naglašavati i zagovarati okolišnu politiku, nego i sekundarne djelatnosti (industrija, rudarstvo, energetika…), kao najveći proizvođači štetnih stakleničkih plinova te pojedinci koji svojim razmišljanjem i životnim stilom utječu na okoliš u kojemu žive. Svjetski dan okoliša, upravo i zato povezuje sve sudionike ovog procesa, pri čemu se ističu zajednička nastojanja i uspjesi u postizanju i očuvanju zdravog okoliša.

Prošle je godine obilježena 50. obljetnica Svjetskog dana zaštite okoliša, a tijekom proteklih pet desetljeća, "Dan" je izrastao u jednu od najvećih globalnih platformi za širenje okoliša. Deseci milijuna ljudi sudjeluju zajedno s vladama, tvrtkama, gradovima i društvenim organizacijama.

Ovogodišnjom kampanjom #BeatPlasticPollution poziva se na globalna rješenja za borbu protiv onečišćenja plastikom.

"Zavrnimo slavinu" naziv je izvješća UNEP-a kojim se predlaže promjena sustava za rješavanje uzroka onečišćenja plastikom, na način smanjenja problematične i nepotrebne uporabe plastike s transformacijom tržišta prema kružnoj uporabi plastike. To se, navodi se u izvješću, može postići ubrzanjem triju ključnih promjena - ponovnom uporabom, recikliranjem te preusmjeravanjem i diverzifikacijom, kao i radnjama za rješavanje nasljeđa plastičnog onečišćenja.

Sve, reći ćemo, smo mi, i ono što znamo, i o čemu se godinama govori, no kako ubrzati tu mašineriju?

Ne može biti promjena sustava bez promjene globalne politike.

Dario Kuštro
POLA TONE OTPADA
Prema podacima Eurostata, u Europskoj uniji u 2020. proizvodilo se 505 kg komunalnog otpada po stanovniku, dok je u Hrvatskoj prosjek bio manji i iznosio je 418 kg po stanovniku. Na razini EU-a recikliralo se čak 47,8 posto komunalnog otpada. U Hrvatskoj nešto manje, 34,3 posto.

Možda ste propustili...

PROGNOZE TRANSFORMACIJA KRIZE SE NIŽU JEDNA ZA DRUGOM I NE NAZIRE IM SE KRAJ

Zašto će se neke tvrtke u idućih šest godina ili spasiti ili uništiti?

POVRĆU LOŠA GODINA, SVE URANILO, KIŠE PREMALO

U plastenicima u travnju 40, zahladnjenje novi stres

Najčitanije iz rubrike